Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Doktor za sve

Objavljeno prije

na

O doktoru Slobodanu Tomiću se u javnosti, pa i onoj danas najširoj – internetu, ne može pronaći skoro ništa. Ukoliko se u pretraživač ,,ukuca” samo ime i prezime, teško ga je naći. Tek kada se pretrazi dodaju funkcije koje upražnjava, pojavljuje se nekoliko protokolarnih vijesti iz medija sa njegovim imenom, usputno. Ništa o biografiji: radnoj i privatnoj. Reklo bi se – novi kadar.

U takvoj zavjetrini Tomić guli skoro drugu deceniju, istovremeno na čelu dvije ustanove: Društvu ljekara Crne Gore i Domu zdravlja u Nikšiću! Od kada, koliko dugo i koji mu mandat protiče u kojoj od tih fotelja, podaci su koji nijesu dostupni.

Na internetu se ne mogu naći: sajt Društva ljekara nema rubriku ni o tome ko je predsjednik, a kamoli koliko je dugo na toj funkciji, te koji mu mandat teče. Slično je i sa Domom zdravlja: internet stranica te zdravstvene ustanove nije u funkciji. Ni van interneta nema podatka: Slobodan Tomić nije odgovorio na pitanja novinara Monitora (vidi boks), koje je uredno, putem sekretarice, primio.

Ipak, uz pomoć sagovornika i dostupnih podataka o njegovim kolegama iz zdravstva, moguće je približno rekonstruisati Tomićev radni vijek. Na sajtu Ljekarske komore Crne Gore, stoji podatak da je Odlukom Ministarstva zdravlja formiran Inicijalni odbor sa zadatkom da uradi predlog Statuta Ljekarske komore, u čijem sastavu je i – ,,Dr Slobodan Tomić – predsjednik Društva ljekara Crne Gore”. U daljem tekstu stoji da je navedena Komisija pripremila osnivačku Skupštinu Komore, koja je održana 20. juna 1995. godine u Podgorici. Dakle: Tomić je na čelu Društva ljekara već bio sredinom 1995. godine. Do danas, ukupno: ne manje od punih osamnaest godina!

Na toj poziciji Tomić je naslijedio, priča sagovornik Monitora iz crnogorskog zdravstva koji je insistrirao na anonimnosti, Đoka Jočića. Mrtva trka je među njima. Jočić je (pisali smo detaljno o njemu u broju od 19. jula) ustupio poziciju prvog čovjeka Društva ljekara Tomiću pa, od tada, devetnaest godina, neprekidno, gazduje Ljekarskom komorom. Preciznije: Jočićeva Ljekarska komora Crne Gore je i formirana (Službeni list RCG, br. 27 od 29. jula 1994. godine) na zahtjev Društva ljekara Crne Gore. Kako tada, tako danas: ne puštaju.

Dok moć i koruptivni potencijal Ljekarske komore leže u izdavanju, obnavljanju i oduzimanju licence doktorima medicine i stomatologije, dokumenta bez kojih ljekar ne može da se bavi svojim poslom, dotle je jedna od privilegija, ne mala, Društva ljekara u distribuciji – ljekarskih uvjerenja. Za posao, za vozače, za oružje…

U osnivačkom aktu Tomićevog Društva stoji da su osnovni ciljevi da izučava i primjenjuje rezultate medicinske nauke, koristi savremenu praksu te da radi na stručnom usavšavanju svojih članova. Društvo organizuje i kongrese. Tako će četrnaesti (prvi održan 1957. godine) biti održan krajem oktobra u Bečićima, u Hotelu Mediteran. Kako stoji na sajtu Društva, u okviru Kongresa, u saradnji s farmaceutskim kompanijama, održaće se više okruglih stolova sa aktuelnim temama. Za učesnike četvorodnevnog okupljanja predvidena je kotizacija od 80 eura.

Ipak, bez obzira na sve proklamacije i ciljeve, Tomić i njegovo Društvo, najprepoznatljiviji su, uostalom kao i partnerska Jočićeva Ljekarska komora, po ćutanju. Lijepo to ilustruje i sajt Društva: pod rubrikom ,,Program” nema ništa – stoji da je stranica u pripremi. Očigledno, konstantnoj. Rubrika ,,Hipokratova zakletva” ne sadrži ni slovo od Hipokratovog teksta, samo fotografija njegove biste. Kome je još do čitanja. Odjeljak ,,Sponzori” takođe je u pripremi. Opet, valjda, dugoročnoj. Pomenuli smo ranije: ne postoji ni slovo o predsjedniku Društva. I tako redom. Sublimirano: kakav sajt, takvo i udruženje.

Za razliku od Tomićevog Društva, recimo, Srpsko lekarsko društvo, vrvi od aktivnosti. Dovoljno je obratiti pažnju na sajt: do u detalje, o svemu. Iscrpne biografije svih uposlenih: predsjednika (Radoja Čolovića, rodom iz Pljevalja; impresivna profesionalna karijera), generalnog sekretara, dva potpredsjednika… Tu je i spisak članova predsjedništva, lista svih sekcija sa predsjednicima i sekretarima, te njihove adrese, kontakt telefoni…

Slično je i sa Društvom lekara Vojvodine. Važno je izdvojiti samo jedan ,,detalj”: za period u kojem je Slobodan Tomić na čelu crnogorskog Društva ljekara, Društvo iz Vojvodine promijenilo je tačno osam predsjednika! Sada je to, od 2011. godine, Dragan Dankuc. Prosječan mandat traje dvije godine. Našem Tomiću dvije – decenije.

No, to je ,,samo” kada je u pitanju Društvo ljekara. Stomatolog Tomić više od deceniju i po je i direktor Doma zdravlja u Nikšiću. Polovinom devedesetih zasjeo je u tu zdravstvenu ustanovu, pa sve do danas. U odnosu na kolege, dorektore Domova zdravlja u drugim opštinama, Tomić je u vrhu po mjesečnim primanjima: 900 eura. Član je i Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje. Mjesečno tu ,,kapne” još 300 eura.

Tu su i nekretnine. Prema dostupnim dokumentima, Tomić na svoje ime posjeduje stan u Nikšiću, 88 m2, vikendica na Žabljaku, 106 m2, stan u Budvi, 85 m2, zemljište u Šavniku, 14.341 m2, zemljište na Žabljaku, 407 m2. Ima i ušteđevinu u Hipo Alpe Adrija banci – 16.000 eura. Tomićev godišnji prihod od rentiranja stana u Budvi je 4.000 eura.

Tomić je i u počasnom odboru Javne zdravstvene ustanova Dom zdravlja „Dr Nika Labović” iz Berana.

Koja je tajna Tomićevog dvodecenijskog profesionalnog angažmana? Monitorov dobro upućeni izvor kaže da je Slobodan Tomić u veoma dobrim odnosima sa sedmostrukim premijerom Milom Đukanovićem. Još više: Tomić je, priča sagovornik našeg lista, važna operativna karika u partijskoj terenskoj infrastrukturi Demokratske partije socijalista u Nikšiću. To se zovu leđa.

Doktor za sve.

Ćutanje je zlato

Monitor je pozvao kancelariju Društva ljekara Crne Gore i nakon razgovora sa sekretarom Sekom Biljurić, dobio uvjerenje da će pitanja koja naš list pošalje biti proslijeđena Slobodanu Tomiću. Ipak, ni na jedeno od sljedećih pitanja nijesmo dobili odgovor.
1. Koliko dugo ste na čelu Društva ljekara Crne Gore? Od kada i koliko je to mandata?
2. Koliko ste na čelu Doma zdravlja u Nikšiću? Od kada i koliko je to mandata?
3. Da li smatrate da je toliko dugo upražnjavanje jednih te istih funkcija dobro za pomenute institucije?
4. Društvo ljekara je zaduženo za ljekarska uvjerenja. Koliko ljekarskih uvjerenja izdajete na mjesečnom i godišnjem nivou?
5. Koliko ima zaposlenih u Društvu ljekara Crne Gore?
6. Kakav je trenutno status Društva, nakon što je formirana Ljekarska komora? Koja su vaša zaduženja i polja djelovanja?
7. Kakav je odnos Društva ljekara i Ministarstva zdravlja?
8. Da li je tačno da za vaš dug staž na čelu ove dvije institucije možete zahvaliti i dobrim odnosima sa premijerom Milom Đukanovićem?
9. Da li ste član Demokratske partije socijalista?

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo