Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Doktor za sve

Objavljeno prije

na

O doktoru Slobodanu Tomiću se u javnosti, pa i onoj danas najširoj – internetu, ne može pronaći skoro ništa. Ukoliko se u pretraživač ,,ukuca” samo ime i prezime, teško ga je naći. Tek kada se pretrazi dodaju funkcije koje upražnjava, pojavljuje se nekoliko protokolarnih vijesti iz medija sa njegovim imenom, usputno. Ništa o biografiji: radnoj i privatnoj. Reklo bi se – novi kadar.

U takvoj zavjetrini Tomić guli skoro drugu deceniju, istovremeno na čelu dvije ustanove: Društvu ljekara Crne Gore i Domu zdravlja u Nikšiću! Od kada, koliko dugo i koji mu mandat protiče u kojoj od tih fotelja, podaci su koji nijesu dostupni.

Na internetu se ne mogu naći: sajt Društva ljekara nema rubriku ni o tome ko je predsjednik, a kamoli koliko je dugo na toj funkciji, te koji mu mandat teče. Slično je i sa Domom zdravlja: internet stranica te zdravstvene ustanove nije u funkciji. Ni van interneta nema podatka: Slobodan Tomić nije odgovorio na pitanja novinara Monitora (vidi boks), koje je uredno, putem sekretarice, primio.

Ipak, uz pomoć sagovornika i dostupnih podataka o njegovim kolegama iz zdravstva, moguće je približno rekonstruisati Tomićev radni vijek. Na sajtu Ljekarske komore Crne Gore, stoji podatak da je Odlukom Ministarstva zdravlja formiran Inicijalni odbor sa zadatkom da uradi predlog Statuta Ljekarske komore, u čijem sastavu je i – ,,Dr Slobodan Tomić – predsjednik Društva ljekara Crne Gore”. U daljem tekstu stoji da je navedena Komisija pripremila osnivačku Skupštinu Komore, koja je održana 20. juna 1995. godine u Podgorici. Dakle: Tomić je na čelu Društva ljekara već bio sredinom 1995. godine. Do danas, ukupno: ne manje od punih osamnaest godina!

Na toj poziciji Tomić je naslijedio, priča sagovornik Monitora iz crnogorskog zdravstva koji je insistrirao na anonimnosti, Đoka Jočića. Mrtva trka je među njima. Jočić je (pisali smo detaljno o njemu u broju od 19. jula) ustupio poziciju prvog čovjeka Društva ljekara Tomiću pa, od tada, devetnaest godina, neprekidno, gazduje Ljekarskom komorom. Preciznije: Jočićeva Ljekarska komora Crne Gore je i formirana (Službeni list RCG, br. 27 od 29. jula 1994. godine) na zahtjev Društva ljekara Crne Gore. Kako tada, tako danas: ne puštaju.

Dok moć i koruptivni potencijal Ljekarske komore leže u izdavanju, obnavljanju i oduzimanju licence doktorima medicine i stomatologije, dokumenta bez kojih ljekar ne može da se bavi svojim poslom, dotle je jedna od privilegija, ne mala, Društva ljekara u distribuciji – ljekarskih uvjerenja. Za posao, za vozače, za oružje…

U osnivačkom aktu Tomićevog Društva stoji da su osnovni ciljevi da izučava i primjenjuje rezultate medicinske nauke, koristi savremenu praksu te da radi na stručnom usavšavanju svojih članova. Društvo organizuje i kongrese. Tako će četrnaesti (prvi održan 1957. godine) biti održan krajem oktobra u Bečićima, u Hotelu Mediteran. Kako stoji na sajtu Društva, u okviru Kongresa, u saradnji s farmaceutskim kompanijama, održaće se više okruglih stolova sa aktuelnim temama. Za učesnike četvorodnevnog okupljanja predvidena je kotizacija od 80 eura.

Ipak, bez obzira na sve proklamacije i ciljeve, Tomić i njegovo Društvo, najprepoznatljiviji su, uostalom kao i partnerska Jočićeva Ljekarska komora, po ćutanju. Lijepo to ilustruje i sajt Društva: pod rubrikom ,,Program” nema ništa – stoji da je stranica u pripremi. Očigledno, konstantnoj. Rubrika ,,Hipokratova zakletva” ne sadrži ni slovo od Hipokratovog teksta, samo fotografija njegove biste. Kome je još do čitanja. Odjeljak ,,Sponzori” takođe je u pripremi. Opet, valjda, dugoročnoj. Pomenuli smo ranije: ne postoji ni slovo o predsjedniku Društva. I tako redom. Sublimirano: kakav sajt, takvo i udruženje.

Za razliku od Tomićevog Društva, recimo, Srpsko lekarsko društvo, vrvi od aktivnosti. Dovoljno je obratiti pažnju na sajt: do u detalje, o svemu. Iscrpne biografije svih uposlenih: predsjednika (Radoja Čolovića, rodom iz Pljevalja; impresivna profesionalna karijera), generalnog sekretara, dva potpredsjednika… Tu je i spisak članova predsjedništva, lista svih sekcija sa predsjednicima i sekretarima, te njihove adrese, kontakt telefoni…

Slično je i sa Društvom lekara Vojvodine. Važno je izdvojiti samo jedan ,,detalj”: za period u kojem je Slobodan Tomić na čelu crnogorskog Društva ljekara, Društvo iz Vojvodine promijenilo je tačno osam predsjednika! Sada je to, od 2011. godine, Dragan Dankuc. Prosječan mandat traje dvije godine. Našem Tomiću dvije – decenije.

No, to je ,,samo” kada je u pitanju Društvo ljekara. Stomatolog Tomić više od deceniju i po je i direktor Doma zdravlja u Nikšiću. Polovinom devedesetih zasjeo je u tu zdravstvenu ustanovu, pa sve do danas. U odnosu na kolege, dorektore Domova zdravlja u drugim opštinama, Tomić je u vrhu po mjesečnim primanjima: 900 eura. Član je i Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje. Mjesečno tu ,,kapne” još 300 eura.

Tu su i nekretnine. Prema dostupnim dokumentima, Tomić na svoje ime posjeduje stan u Nikšiću, 88 m2, vikendica na Žabljaku, 106 m2, stan u Budvi, 85 m2, zemljište u Šavniku, 14.341 m2, zemljište na Žabljaku, 407 m2. Ima i ušteđevinu u Hipo Alpe Adrija banci – 16.000 eura. Tomićev godišnji prihod od rentiranja stana u Budvi je 4.000 eura.

Tomić je i u počasnom odboru Javne zdravstvene ustanova Dom zdravlja „Dr Nika Labović” iz Berana.

Koja je tajna Tomićevog dvodecenijskog profesionalnog angažmana? Monitorov dobro upućeni izvor kaže da je Slobodan Tomić u veoma dobrim odnosima sa sedmostrukim premijerom Milom Đukanovićem. Još više: Tomić je, priča sagovornik našeg lista, važna operativna karika u partijskoj terenskoj infrastrukturi Demokratske partije socijalista u Nikšiću. To se zovu leđa.

Doktor za sve.

Ćutanje je zlato

Monitor je pozvao kancelariju Društva ljekara Crne Gore i nakon razgovora sa sekretarom Sekom Biljurić, dobio uvjerenje da će pitanja koja naš list pošalje biti proslijeđena Slobodanu Tomiću. Ipak, ni na jedeno od sljedećih pitanja nijesmo dobili odgovor.
1. Koliko dugo ste na čelu Društva ljekara Crne Gore? Od kada i koliko je to mandata?
2. Koliko ste na čelu Doma zdravlja u Nikšiću? Od kada i koliko je to mandata?
3. Da li smatrate da je toliko dugo upražnjavanje jednih te istih funkcija dobro za pomenute institucije?
4. Društvo ljekara je zaduženo za ljekarska uvjerenja. Koliko ljekarskih uvjerenja izdajete na mjesečnom i godišnjem nivou?
5. Koliko ima zaposlenih u Društvu ljekara Crne Gore?
6. Kakav je trenutno status Društva, nakon što je formirana Ljekarska komora? Koja su vaša zaduženja i polja djelovanja?
7. Kakav je odnos Društva ljekara i Ministarstva zdravlja?
8. Da li je tačno da za vaš dug staž na čelu ove dvije institucije možete zahvaliti i dobrim odnosima sa premijerom Milom Đukanovićem?
9. Da li ste član Demokratske partije socijalista?

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo