Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Poslanici, neuračunljivi atentatori

Objavljeno prije

na

Stepen svijesti izvršilaca kretao se od uračunljivosti, preko smanjene uračunljivosti, do potpune neuračunljivosti. Ovo nije nalaz sudskog vještaka o počiniocima nekog zločina, nego citat iz dijagnoze koju je poslanicima crnogorskog parlamenta uspostavio sudija Ustavnog suda Miodrag Latković nakon što je parlament prošle nedjelje usvojio ustavne izmjene, od kojih se dio odnosi i na taj sud.

Izmjenama je predviđeno da Ustavni sud ima sedam sudija, koje na period od 12 godina bira i razrješava parlament – dvojicu sudija na predlog Predsjednika Crne Gore, a petoricu na predlog nadležnog radnog tijela Skupštine. Parlamentarne stranke o ustavnim promjenama pregovaraju više od dvije godine, a Venecijanska komisija je o njima tri puta davala preporuke. Paralelno sa tim opozicija je optuživala vladajuće partije da izbjegavaju depolitizaciju pravosuđa, a i Evropska unija često je upozoravala da je crnogorsko pravosuđe pod jakim političkim uticajem. Usvajanjem ustavnih promjena Crna Gora se približila otvaranju ključnih pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom u oblasti vladavine prava.

Sudija Latković sve je to bagatelisao, pa je na parlament sručio lavinu teških optužbi. On tvrdi da se biranjem sudija Ustavnog suda u parlamentu dvotrećinskom većinom gubi samostalnost i nezavisnost tog suda i da se Ustavni sud stavlja pod direktan uticaj Skupštine.

„U Skupštini Crne Gore izvršen je atentat na Ustavni sud. Egzekucija je izvršena javno, a egzekutori su poslanici uz saučesništvo pojedinih specijalizovanih, domaćih i stranih organizovanih kriminalnih grupa”, ogorčen je Latković u saopštenju kojim se obratio javnosti.

Mjereći, kako smo citirali na početku teksta, ,,stepen svijesti izvršilaca”, odnosno poslanika, on u optužnici zaključuje: „Djelo je izvršeno s umišljajem, eventualnim umišljajem, iz nehata, a većina poslanika postupala je u krajnjoj nuždi i samoodbrani”.

Latkovićeva opširna optužnica je prepuna diskvalifikacija primjerenih kafanskim raspravama. On kaže da je ,,atentat” pripreman „prijetnjama predsjednika Skupštine i njegovih trabanata, atakovanjem na dignitet i kredibilitet sudija, neprimjerenim komentarima na odluke Suda, lijepljenjem potjernica sa fotografijama sudija”. Potom presuđuje da su „atentatori” krivično neodgovorni – „oni neuračunljivi zbog neuračunljivosti, a ovi drugi zbog imuniteta koji ih oslobađa krivičnog gonjenja”.

Da, tako piše sudija Ustavnog suda Crne Gore.

Latković otkriva da je jedan od motiva za „atentat” “slabljenje pozicije Predsjednika Crne Gore, kojeg bi ubuduće Skupština, uvijek kada to procijeni, preko svog amandmanskog Ustavnog suda, bila u mogućnosti da razriješi”.

On primjećuje da se usvajanjem Ustavnog zakona Skupština izdigla iznad Ustava. Osuđuje poslanike za pravno nasilje zato što su izglasali ,,prestanak funkcije aktuelnog predsjednika i sudija Ustavnog suda mimo uslova koji su garantovani i propisani Ustavom Crne Gore”. I ne može da im oprosti što su ustavne izmjene ,,proslavili ustajanjem i aplauzom uz čaše šampanjca”.

„Niko se po starom dobrom običaju ne nađe da za žrtvu kaže bar jednu dobru riječ”, žali se ožalošćeni Latković, potencirajući da su poslanici prekratili mandate aktuelnim sudijama Ustavnog suda ,,navodno zbog politizacije” suda.

Jasno – sav problem je u tome što sudijama Ustavnog suda više nije zagarantovan dugovječni mandat i što može doći vrijeme da odanost vlasti ne bude garancija da će se domoći toga.

A da li su Ustavni sud i njegove sudije često bili poslušnici vlasti svjedoče i naredne činjenice.

Latković je jedan od onih sudija Ustavnog suda Crne Gore koji su dali zeleno svjetlo Filipu Vujanoviću da se po treći put može kandidovati za predsjednika države iako su brojni pravni eksperti utvrdili da je ta kandididatura neustavna. Tada je u Ustavnom sudu pravničku pamet pobijedila politička moć. Odluku da Vujanović može ići u predsjedničku trku izglasali su predsjednik suda Milan Marković i petorica sudija. Protiv je bio samo sudija Miodrag Iličković.

Zašto je tada Ustav nadvladala moć oličena u DPS-u – govore biografije većine sudija Ustavnog suda.

Latković je svojevremeno bio ministar pravde. Za tu funkciju predložio ga je Filip Vujanović. Latković mu je prije toga bio savjetnik. Latković je bio i sudija Suda Srbije i Crne Gore. Uzgred, prije dvije godine prozivan je da Komisiji za sprečavanje konflikta interesa nije prijavio obaveznu promjenu u imovini.

Upućeni tvrde da je Milan Marković, predsjednik Ustavnog suda, koji troši drugi mandat na toj visokoj funkciji, na tu poziciju stigao zato što je bio jedan od kreatora Ustava Crne Gore i Ustavne povelje bivše SCG. To je mogao samo kadar po volji DPS-a. Marković je školski drug Mila Đukanovića. Bio je aktivni učesnik DPS-ovih izbornih kampanja i glavni u komisijama Pravnog fakulteta koje su odobravale doktorske disertacije visokih funkcionera DPS-a Miodraga Vukovića i Bora Vučinića, iako ih je osporavao Senat Univerziteta Crne Gore, ocjenjujući da nisu naučno djelo već politički pamflet, kako je to prošle godine saopštio MANS.

Slično je i sa većinom ostalih sudija Ustavnog suda. Miraš Radović je u februaru 2010. kao ministar pravde štitio članove kriminalne mreže Darka Šarića – Gorana Sokovića i Dejana Šekularca, koji su se nalazili u pritvoru u Spužu. Prvo je odbio da ih izruči Srbiji, a potom je isti član Ustava protumačio sasvim suprotno – Crna Gora može izručivati kriminalce po tuđim potjernicama. U međuvremenu su dvojica Šarićevih saradnika zdravo i veselo pobjegli iz Crne Gore. Predrag Bulatović, tadašnji poslanik SNP-a, upozorio je Filipa Vujanovića da Radović po članu 54 Ustava ne može biti predložen za sudiju ,,osim ako Vama lično nije predao ostavku na članstvo u DPS-u”.

Đole B. Sekulović je prije nego je postao sudija Ustavnog suda prešao put od podgoričkog Opštinskog suda do pomoćnika ministra pravde u Đukanovićevoj vladi i advokata.

Fetija Međedović je u Ustavnom sudu od 2002. Došla je iz bjelopoljskog Okružnog suda. Bila je sudija izvjestilac povodom žalbe socijaldemokrata da je Vujanovićeva kandidatura neustavna. ,,Kandidat Vujanović uživa ustavno pravo glasa da bude biran kada je u pitanju funkcija predsjednika Crne Gore”.

Ustavni sud i Predsjednik države treba da budu najvažniji čuvari države, a posebno zakona. Ustavni sud je odobravanjem Vujanovićeve kandidature srušio pravni sistem. Pravnici za takve sudije kažu da su ,,ubice zakona”.

Funkcioner SDP-a Džavid Šabović je prošle godine tvrdio da Ustavni sud nije nezavisna institucija i da su njegove sudije partijski kadrovi.

Opozicione partije Pozitivna Crna Gora i Socijalistička narodna partija, koje su prošle sedmice podržale izmjene Ustava, objasnile su da im je motiv za to da izbor čelnika najviših pravosudnih funkcija ne bude u rukama isključivo Demokratske partije socijalista.

Poslanik SNP-a Neven Gošović saopštio je prije nekoliko dana da je Ustavni sud najneefikasniji od svih crnogorskih sudova.

Evo nekoliko primjera efikasnosti Ustavnog suda od kada mu je na čelu Milan Marković.

SNP ni poslije tri godine nije dobio odgovor na inicijativu za ocjenu ustavnosti vladinih odluka u vezi uređenja prostora na crnogorskoj obali.

Svojevrstan rekord postigao je MANS inicijativom u vezi nezakonitog pristupa Uprave policije podacima mobilnih operatera. Ni nakon 47 mjeseci Ustavni sud taj predlog nije uvrstio u dnevni red.

Ustavni sud je pet godina tolerisao nezakoniti pravilnik Regulatorne agencije za energetiku prema kome je Elektroprivreda imala pravo da građanima preko računa za struju naplaćuje krađu električne energije.

Sve je to poznato i sudiji Miodragu Latkoviću. Od njegove nakićene optužnice nije se ogradio nijedan sudija Ustavnog suda niti iko iz vladajućih partija.

Reagujući na Latkovićeve dijagnoze lider SNP-a Srđan Milić je kazao da upravo takvo ponašanje opravdava nova ustavna rješenja. On je ocijenio da zbog tvrdnji da su atentat na Ustavni sud organizovale i kriminalne grupe iz inostranstva, mora biti pokrenuto pitanje odgovornosti ovog sudije Ustavnog suda. ,,Da li su kriminalne grupe Evropska komisija, Venecijanska komisija, predstavnici OEBS-a i ODIHR-a, ili oni ambasadori koji su bili u Skupštini Crne Gore”, pita se Milić.

Na ta pitanja neće dobiti pravi odgovor od premijera Mila Đukanovića. Đukanović je optužio parlament da zavodi – diktaturu. A pogotovo neće od predsjednika Ustavnog suda Milana Markovića.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo