Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Poslanici, neuračunljivi atentatori

Objavljeno prije

na

Stepen svijesti izvršilaca kretao se od uračunljivosti, preko smanjene uračunljivosti, do potpune neuračunljivosti. Ovo nije nalaz sudskog vještaka o počiniocima nekog zločina, nego citat iz dijagnoze koju je poslanicima crnogorskog parlamenta uspostavio sudija Ustavnog suda Miodrag Latković nakon što je parlament prošle nedjelje usvojio ustavne izmjene, od kojih se dio odnosi i na taj sud.

Izmjenama je predviđeno da Ustavni sud ima sedam sudija, koje na period od 12 godina bira i razrješava parlament – dvojicu sudija na predlog Predsjednika Crne Gore, a petoricu na predlog nadležnog radnog tijela Skupštine. Parlamentarne stranke o ustavnim promjenama pregovaraju više od dvije godine, a Venecijanska komisija je o njima tri puta davala preporuke. Paralelno sa tim opozicija je optuživala vladajuće partije da izbjegavaju depolitizaciju pravosuđa, a i Evropska unija često je upozoravala da je crnogorsko pravosuđe pod jakim političkim uticajem. Usvajanjem ustavnih promjena Crna Gora se približila otvaranju ključnih pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom u oblasti vladavine prava.

Sudija Latković sve je to bagatelisao, pa je na parlament sručio lavinu teških optužbi. On tvrdi da se biranjem sudija Ustavnog suda u parlamentu dvotrećinskom većinom gubi samostalnost i nezavisnost tog suda i da se Ustavni sud stavlja pod direktan uticaj Skupštine.

„U Skupštini Crne Gore izvršen je atentat na Ustavni sud. Egzekucija je izvršena javno, a egzekutori su poslanici uz saučesništvo pojedinih specijalizovanih, domaćih i stranih organizovanih kriminalnih grupa”, ogorčen je Latković u saopštenju kojim se obratio javnosti.

Mjereći, kako smo citirali na početku teksta, ,,stepen svijesti izvršilaca”, odnosno poslanika, on u optužnici zaključuje: „Djelo je izvršeno s umišljajem, eventualnim umišljajem, iz nehata, a većina poslanika postupala je u krajnjoj nuždi i samoodbrani”.

Latkovićeva opširna optužnica je prepuna diskvalifikacija primjerenih kafanskim raspravama. On kaže da je ,,atentat” pripreman „prijetnjama predsjednika Skupštine i njegovih trabanata, atakovanjem na dignitet i kredibilitet sudija, neprimjerenim komentarima na odluke Suda, lijepljenjem potjernica sa fotografijama sudija”. Potom presuđuje da su „atentatori” krivično neodgovorni – „oni neuračunljivi zbog neuračunljivosti, a ovi drugi zbog imuniteta koji ih oslobađa krivičnog gonjenja”.

Da, tako piše sudija Ustavnog suda Crne Gore.

Latković otkriva da je jedan od motiva za „atentat” “slabljenje pozicije Predsjednika Crne Gore, kojeg bi ubuduće Skupština, uvijek kada to procijeni, preko svog amandmanskog Ustavnog suda, bila u mogućnosti da razriješi”.

On primjećuje da se usvajanjem Ustavnog zakona Skupština izdigla iznad Ustava. Osuđuje poslanike za pravno nasilje zato što su izglasali ,,prestanak funkcije aktuelnog predsjednika i sudija Ustavnog suda mimo uslova koji su garantovani i propisani Ustavom Crne Gore”. I ne može da im oprosti što su ustavne izmjene ,,proslavili ustajanjem i aplauzom uz čaše šampanjca”.

„Niko se po starom dobrom običaju ne nađe da za žrtvu kaže bar jednu dobru riječ”, žali se ožalošćeni Latković, potencirajući da su poslanici prekratili mandate aktuelnim sudijama Ustavnog suda ,,navodno zbog politizacije” suda.

Jasno – sav problem je u tome što sudijama Ustavnog suda više nije zagarantovan dugovječni mandat i što može doći vrijeme da odanost vlasti ne bude garancija da će se domoći toga.

A da li su Ustavni sud i njegove sudije često bili poslušnici vlasti svjedoče i naredne činjenice.

Latković je jedan od onih sudija Ustavnog suda Crne Gore koji su dali zeleno svjetlo Filipu Vujanoviću da se po treći put može kandidovati za predsjednika države iako su brojni pravni eksperti utvrdili da je ta kandididatura neustavna. Tada je u Ustavnom sudu pravničku pamet pobijedila politička moć. Odluku da Vujanović može ići u predsjedničku trku izglasali su predsjednik suda Milan Marković i petorica sudija. Protiv je bio samo sudija Miodrag Iličković.

Zašto je tada Ustav nadvladala moć oličena u DPS-u – govore biografije većine sudija Ustavnog suda.

Latković je svojevremeno bio ministar pravde. Za tu funkciju predložio ga je Filip Vujanović. Latković mu je prije toga bio savjetnik. Latković je bio i sudija Suda Srbije i Crne Gore. Uzgred, prije dvije godine prozivan je da Komisiji za sprečavanje konflikta interesa nije prijavio obaveznu promjenu u imovini.

Upućeni tvrde da je Milan Marković, predsjednik Ustavnog suda, koji troši drugi mandat na toj visokoj funkciji, na tu poziciju stigao zato što je bio jedan od kreatora Ustava Crne Gore i Ustavne povelje bivše SCG. To je mogao samo kadar po volji DPS-a. Marković je školski drug Mila Đukanovića. Bio je aktivni učesnik DPS-ovih izbornih kampanja i glavni u komisijama Pravnog fakulteta koje su odobravale doktorske disertacije visokih funkcionera DPS-a Miodraga Vukovića i Bora Vučinića, iako ih je osporavao Senat Univerziteta Crne Gore, ocjenjujući da nisu naučno djelo već politički pamflet, kako je to prošle godine saopštio MANS.

Slično je i sa većinom ostalih sudija Ustavnog suda. Miraš Radović je u februaru 2010. kao ministar pravde štitio članove kriminalne mreže Darka Šarića – Gorana Sokovića i Dejana Šekularca, koji su se nalazili u pritvoru u Spužu. Prvo je odbio da ih izruči Srbiji, a potom je isti član Ustava protumačio sasvim suprotno – Crna Gora može izručivati kriminalce po tuđim potjernicama. U međuvremenu su dvojica Šarićevih saradnika zdravo i veselo pobjegli iz Crne Gore. Predrag Bulatović, tadašnji poslanik SNP-a, upozorio je Filipa Vujanovića da Radović po članu 54 Ustava ne može biti predložen za sudiju ,,osim ako Vama lično nije predao ostavku na članstvo u DPS-u”.

Đole B. Sekulović je prije nego je postao sudija Ustavnog suda prešao put od podgoričkog Opštinskog suda do pomoćnika ministra pravde u Đukanovićevoj vladi i advokata.

Fetija Međedović je u Ustavnom sudu od 2002. Došla je iz bjelopoljskog Okružnog suda. Bila je sudija izvjestilac povodom žalbe socijaldemokrata da je Vujanovićeva kandidatura neustavna. ,,Kandidat Vujanović uživa ustavno pravo glasa da bude biran kada je u pitanju funkcija predsjednika Crne Gore”.

Ustavni sud i Predsjednik države treba da budu najvažniji čuvari države, a posebno zakona. Ustavni sud je odobravanjem Vujanovićeve kandidature srušio pravni sistem. Pravnici za takve sudije kažu da su ,,ubice zakona”.

Funkcioner SDP-a Džavid Šabović je prošle godine tvrdio da Ustavni sud nije nezavisna institucija i da su njegove sudije partijski kadrovi.

Opozicione partije Pozitivna Crna Gora i Socijalistička narodna partija, koje su prošle sedmice podržale izmjene Ustava, objasnile su da im je motiv za to da izbor čelnika najviših pravosudnih funkcija ne bude u rukama isključivo Demokratske partije socijalista.

Poslanik SNP-a Neven Gošović saopštio je prije nekoliko dana da je Ustavni sud najneefikasniji od svih crnogorskih sudova.

Evo nekoliko primjera efikasnosti Ustavnog suda od kada mu je na čelu Milan Marković.

SNP ni poslije tri godine nije dobio odgovor na inicijativu za ocjenu ustavnosti vladinih odluka u vezi uređenja prostora na crnogorskoj obali.

Svojevrstan rekord postigao je MANS inicijativom u vezi nezakonitog pristupa Uprave policije podacima mobilnih operatera. Ni nakon 47 mjeseci Ustavni sud taj predlog nije uvrstio u dnevni red.

Ustavni sud je pet godina tolerisao nezakoniti pravilnik Regulatorne agencije za energetiku prema kome je Elektroprivreda imala pravo da građanima preko računa za struju naplaćuje krađu električne energije.

Sve je to poznato i sudiji Miodragu Latkoviću. Od njegove nakićene optužnice nije se ogradio nijedan sudija Ustavnog suda niti iko iz vladajućih partija.

Reagujući na Latkovićeve dijagnoze lider SNP-a Srđan Milić je kazao da upravo takvo ponašanje opravdava nova ustavna rješenja. On je ocijenio da zbog tvrdnji da su atentat na Ustavni sud organizovale i kriminalne grupe iz inostranstva, mora biti pokrenuto pitanje odgovornosti ovog sudije Ustavnog suda. ,,Da li su kriminalne grupe Evropska komisija, Venecijanska komisija, predstavnici OEBS-a i ODIHR-a, ili oni ambasadori koji su bili u Skupštini Crne Gore”, pita se Milić.

Na ta pitanja neće dobiti pravi odgovor od premijera Mila Đukanovića. Đukanović je optužio parlament da zavodi – diktaturu. A pogotovo neće od predsjednika Ustavnog suda Milana Markovića.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo