Povežite se sa nama

FOKUS

DPS kao NVO

Objavljeno prije

na

Ukoliko ste pomislili da znate sve, ili barem najbitnije činjenice o DemOkratskoj partiji socijalisti, koja je na vlasti od 1990. ili 1945. godine – kako ko voli, oba datuma su tačna – vjerovatno nijeste u pravu.

Nekadašnja avangarda proleterske revolucije, industrijalizacije i elektrifikacije, potonji šampion krađa pršuta po komšiluku i izručenja izbjeglica kasapima preko Drine, perjanica naše maroderske privatizacije i euro integracija – sada popunjava poreske prijave kao nevladina organizacija!

Službenica podgoričke područne jedinice Poreske uprave Crne Gore je 22. februara 2010. ovjerila Potvrdu o podnošenju poreske prijave od strane pravnog lica, izvjesne NVO Demokratska partija socijalista, šifra djelatnosti 91320, matični broj 02011514, br. žiro-računa 550-3600-50, adresa Ul. Jovana Tomaševića bb Podgorica sa iznosom poreskog kredita od 5.190 eura.

Suma je kusur od višemilionskog obrta prikazanog kroz komplet obrazaca za NVO koji je za DPS izradila revizorska firma Eurorev iz Podgorice. Liše PorEske uprave, isti obrasci DPS-a su dostavljeni i Centralnom registru Privrednog suda u Podgorici.

Dokumenti su ovjereni pečatom Demokratska partija socijalista – Glavni odbor DPS. Ukoliko se pročita Statut DPS-a, doznaje se da čl. 56 precizira da ,,partija ima imovinu”, ,,imovinom upravlja Glavni odbor” a Predsjedništvo DPS-a ,,usvaja finansijski plan najkasnije do 31. decembra tekuće godine za narednu kalendarsku, na prijedlog poslovnog direktora partije”. Imenovanim organima predsjedava Milo Đukanović, šef partije, koji sa odgovornim drugarima vodi finansije DPS-a.

A gdje je premijer, tu je i brdo para, doslovno. O tome svjedoči poreski obrazac Blians uspjeha – BU (NVO) – Metoda po prirodi troška od 1. januara do 31. decembra 2009. gdje je DPS prikazala, pod ,,prihodom od obavljanja djelatnosti”, da je zadržano poslovanje iz 2008. od 2.679.925 eura, jer je DPS po tom osnovu 2009. prihodovala 2.676.884 eura!

Što su depeesovci činjeli sa tolikom lovom? Odgovor takođe pronalazimo u obrascu Bilans uspjeha – BU (NVO) – Metoda po prirodi troška. Značajna stavka su ,,troškovi zaposlenih”. Naime, unutar DPS-a djeluje izvjesna ,,radna zajednica” nadležna i za zapošljavanje partijske administracije. Pronašli smo oglas, koji je 19. marta 2007. raspisala Radna zajednica – Demokratska partija socijalista Crne Gore o zasnivanju radnog odnosa na neodređeno vrijeme savjetnika za ekonomska pitanja, zatim za politički sistem, za međunarodne odnose, odnose sa javnošću i za stručnog konsultanta Kluba poslanika DPS u Skupština.

A u partiji ili raste broj zaposlenih, ili rastu plate, jer u poreskoj prijavi za 2009. stoji da je budžet DPS-a za lične dohotke povećan u odnosu na 2008, kada je iznosio 633.423 eura, na 709.311 eura u prošloj godini.

Osim izdataka za plate, DPS je imala u 2009. i ,,umanjenje vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme” od 5.329 eura. Ali, glavni su troškovi ,,ostali poslovni rashodi” – čak 2.010.087 miliona eura!

U Iskazu o promjenama neto imovine (kapitala) – IPK (NVO), zaključno sa 31. decembrom 2009, vladajuća partija je prikazala ,,neraspoređenu dobit” od 467.101 eura. Sve u svemu, DPS je 2008. imala ,,neto profit za obračunski period” od 360.632 eura a u 2009. osjetno manji – 9.191 eura.

No, nema zime za DPS. Na takav zaključak ukazuje ,,aktiva”, gdje je pod ,,stalna imovina” njena vrijednost od 1.520.041 eura (identična cifra je prikazana i pod stavkom ,,upisani kapita”l). DPS je u rubrici ,,stalna imovina namijenjena prodaji” upisala svega 8.143 eura. To bi moglo da znači da najvrijednija partijska nekretnina, kompleks Dva sanduka u Podgorici, gdje je Vlada donedavno plaćala kiriju, očigledno još nije za prodaju. I sa ,,obrtnom imovinom” nevladina organizacija DPS stoji stabilno: prijavila je 821.353 eura. Pa ukupna ,,aktiva” vladajuće partije iznosi 2.341.384 eura!

Prema obrascu Bilans novčanih tokova – BNT (NVO) – direktna metoda u 2009. je DPS obrtala ,,gotovinskih primanja od poslovnih aktivnosti” u iznosu od 2.583.289 eura, što je smanjenje u odnosu na 2008. kada je po toj stavci imala čak 3.116.823 eura; ili za dvije godine – 5.700.112 eura!

Ukupno je DPS 2009. imala ,,gotovinske isplate dobavljačima i zaposlenima” od 2.861.381 eura, a ,,odlive gotovine na ime isplaćenih dividendi” 285.858 eura. DPS je za 2009. prikazala i ,,prilive od donacija” od 209.168 eura, itd.

To nas vraća na početak priče o DPS prijavi Poreskoj upravi. Za 2008. i 2009. je DPS – u poreskoj ulozi nevladine organizacije koja je stožer, ne samo Vlade, već i najvećeg broja opštinskih vlasti! – prijavila ,,neto prihod” od ukupno 369.823 eura. Taj iznos premašuje za NVO dozvoljeni profit od privredne djelatnosti limitiran na 4.000 eura u prethodnoj kalendarskoj godini, čime se, propisuje važeći Zakon o NVO (2007), stiču uslovi da ,,nevladina organizacija ne može obavljati privrednu djelatnost”.

U poreskim prijavama stoji kako je DPS za 2009. u rubrici ,,odliv gotovine na ime plaćenog poreza na dobit” platila svega 6.534 eura i svega 1.344 eura ,,poreza na dobitak”. Olakšice za NVO se odnose na plaćanje poreza po osnovu Zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na dodatu vrijednost i Zakona o porezu na promet nepokretnosti.

Ima li NVO DPS poreskih olakšica? Na sajtu Poreske uprave stoji službeno objašnjenje da je ,,poreskim zakonima regulisan poreski status NVO i definisani su slučajevi u kojima i kako su NVO oslobođene plaćanja pojedinih poreskih obaveza”.

Milioni

Najveći dio novca koji obrće DPS, sa poreskim statusom NVO, uplaćuje joj se iz državnog i opštinskih budžeta, kako je predviđeno Zakonom o finansiranju političkih partija (iz 2004, manjim dijelom inoviran 2008).

Od početka 2006. do sredine 2009. za rad političkih partija iz ovih je izvora izdvojeno ukupno oko 18,9 miliona eura. Državni budžet, bez opštinskih, za partije je 2010. opredijelio 2,1 miliona eura. Lavovski dio te sume se isplaćuje DPS-u. I to po više osnova.

Prema podacima iz publikacije Finansiranje političkih partija iz budžetskih sredstava 2006 – 2009., koju je izradio Centar za demokratsku tranziciju (korišćeni podaci Ministarstva finansija), DPS je iz državnog budžeta dobijala po godinama 640.931 eura (2006), 910.696 eura (2007), 1.087.341 (2008) i do juna 2009. 409.574 eura, ili ukupno – 3.048.542 eura.

U istom periodu, DPS je za troškove parlamentarnih izbora na državnom nivou 2006. i 2009. ukupno dobila 1.387.681 eura, dodatnih 100.000 eura za predsjedničke izbore.

Jednu trećinu para isplaćenih partijama od oko 18,9 miliona eura su iz opštinskih budžeta (oko šest miliona eura). U Podgorici je DPS, po godinama, dobijala: 95.177 eura (2006), 135.265 eura (2007), 116.160 eura (2008). Cifre se ne odnose za gradske opštine, jer je u Golubovcima DPS od 2006 do juna 2009. dobila 147.792 eura a u Tuzima 83.635 eura. Za lokalne izbore 2006. podgorička DPS (u koaliciji sa SDP) i dodatnih 49.608 eura.

Nijesu zanemarljive ni sume koje DPS kešira u drugim opštinama. U Nikšiću je DPS iz opštinskog budžeta, bez naknada za izbore, po godinama dobila 17.594 eura (2006), 38.104 eura (2007), 50.416 eura (2008); Pljevljima 31.385 eura (2006), 33.907 eura (2007), 48.282 eura (2008); Budvi 25.569 eura (2006), 73.125 eura (2007); Baru 25.047 eura (2006), 49.964 eura (2007), 95.236 (2008); Bijelom Polju 24.547 eura (2006), 8.600 eura (2007), 18.297 eura (2008); Tivatu 10.726 eura (2006), 18.825 eura (2007), 39.379 eura (2008); Mojkovcu 15.107 eura (2007), 16.539 eura (2008); Žabljaku 15.913 (2007), 18.424 (2008); Kotoru 53.778 (2007), 40.660 (2008).

U Rožajama je od septembra 2006. do juna 2009. DPS iz opštinskog budžeta dobila 40.673 eura. A u Beranama, na primjer, od 2008. opštinskim budžetom za partije ukupno izdvojenih 69.089 eura, DPS je dobila 44.569 eura…

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo