Nekadašnji premijer Hrvatske i predsjednik vladajućeg HDZ-a Ivo Sanader, aktuelni premijer Crne Gore i predsjednik vladajućeg DPS-a Milo Đukanović i bjegunac sa Interpolove potjernice i šef balkanskog kokainskog klana Darko Šarić – svi skupa u istoj priči. Uvezani intrigantnim poslovnim vezama sa Hipo Alpe Adria bankom (HAAB) iz idilične austrijske provincije.
Ko bi, prije dvadeset godina, mogao pretpostaviti takav zaplet?
Sanader je, početkom prošle decenije, prekinuo preduzetnički angažman u Austriji i vratio se u Hrvatsku. Tamo mu je, tvrde verzirani, zbog dobrih privatnih i poslovnih veza, iz vrha HDZ-a povjeren zadatak skladištenja novca prikupljenog za kupovinu oružja neophodnog za vođenje Domovinskog rata. Odabrao je HAAB.
Milo Đukanović je, u to vrijeme, bio komunistički lider u usponu. U hodu se zaogrnuo plaštom socijaldemokratije, preuzeo neoliberalnu retoriku i osmislio politiku ekonomskog osamostaljenja Crne Gore zasnovanu na međunarodnom švercu (tzv. tranzitu). Žalio se kako mu je zbog hrvatske šahovnice omrznuo šah. U kratkoj pauzi između premijerskih i predsjedničkih mandata odlučio je da se oproba u biznisu. I odabrao HAAB.
Darko Šarić je prije dvadeset godina u rodnim Pljevljima krao kobasice iz lokalnih magacina i devize iz komšijskih slamarica. Odmetnuo se u inostranstvo, tamo stekao iskustvo, veze i novac. Vratio se da – kako i dolikuje kontroverznom biznismenu sa pedigreom – iz jadranskih i dunavskih diskoteka i kafića vodi legalne i ilegalne poslove. I on je, pokazuju dokumenta, za glavnog finansijskog partnera odabrao HAAB.
Ostatak priče postaće, rekli bi pripovjedači skloni klišeima, legenda. Ili optužnica. Sanader je prošle godine iznenada podnio ostavku na državnu i partijsku funkciju, a trenutno se nalazi na ,,duže planiranom odmoru” u Americi. Mediji u Hrvatskoj kažu da je u bjekstvu. Đukanović će, najavljuje se, do kraja godine ili najkasnije na proljeće podnijeti ostavke na državnu i partijsku funkciju. Nema informacija o tome gdje će na ,,duže planirani odmor”. Da li je u pitanju samo puka koincidencija? I Darko Šarić je na ,,odmoru”. Ostavku na funkciju u klanu, da znamo, nije podnosio.
SKLAPANJE MOZAIKA: Četiri su događaja minulih dana aktuelizovala aferu HAAB. U petak 13. avgusta, u Austriji je uhapšen Volgan Kulterer čovjek koji je 15 godina vodio HAAB (do 2005.), osmislio njenu politiku širenja na Balkanu ali, prema tvrdnjama austrijske policije i tužilaštva, i konstruisao međunarodnu šemu pranja novca preko fiktivnih kredita.
Potom je zagrebački Nacional izvjestio kako je Državno tužilaštvo Hrvatske, u sklopu međunarodne istrage o pronevjerama i pranju novca u Hipo banci, započelo rad na predmetu u kome se bivši premijer Sanader sumnjiči da je sredinom prošle decenije primao nezakonitu proviziju (oko 800 hiljada DEM) od hrvatskog tajkuna Miroslava Kutle za kredit od četiri miliona DEM koji mu je sredio u austrijskoj banci.
Tužilaštvo u Zagrebu je demantovalo tvrdnje Nacionala da je optužnica protiv Sanadera spremna saopštavajući da su informacije u navedenom članku «u najmanju ruku preuranjene”. Krivicu je, izjavom poslatom iz SAD, negirao i Ivo Sanader.
To nije zaustavilo pisanje hrvatskih medija. A oni tvrde kako su hrvatske obavještajne službe, najkasnije 2007. godine, imale informaciju o tzv. Sanaderovom fondu u Hypo Alpe Adria Banci Klagenfurt, kojim je kao povjerenik HAAB raspolagao sredinom prošle decenije. Sanader je taj novac, navodi se, uz proviziju «mogao preko svoje povjereničke mreže plasirati kao kredite fizičkim i pravnim osobama u Hrvatskoj”. Fond je, prema dokumentu iz 2007. godine, bio „težak” 140 milijuna eura.
CRNOGORSKE VEZE: Potom je, kao treći kamičak u mozaiku, na hrvatskom portalu necenzurirano.com objavljen prepis internog dokumenta HAAB Klagenfurt, pod nazivom Projekt Fokus s popisom ,,sumnjivih kreditnih plasmana” Hypo Grupe u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori.
Ovdašnji mediji su prenijeli taj spisak uz napomenu da je riječ o kreditima koji su dobijeni mimo uobičajene bankarske procedure (uz političke veze) ili uz nedovoljno kreditno obezbjeđenje. Za ovu priču, sa tog popisa je najinteresantniji kredit od 5,5 miliona eura odobren prije tri godine kompaniji Global Montenegro čiji su vlasnici Milo Đukanović i njegov kum Vuk Rajković.
Monitor je u više navrata upozoravao na činjenicu da je taj posao krajnje neobičan. Nadležni crnogorski zvaničnici nijesu u tom aranžmanu vidjeli ništa čudno. Austrijanci – jesu.
Ukratko, kompanija bez poslovnog pedigrea dobila je višemilionski kredit samo na osnovu želje da kupi plac na primorju i na njemu nešto sagradi. Uz to im je odobren i višegodišnji grejs period, mada se novac na crnogorskom tržištu u to vrijeme mogao plasirati pod, za zajmodavca, mnogo povoljnijim uslovima. Konačno, pohvalio se Đukanović novinarima, dijelom dobijenog novca kupljen je plac od 20.000 kvadratnih metara koji je stavljen pod hipoteku kao zalog za vraćanje već potrošenog kredita.
Dakle, HAAB je novac dala na ,,povjerenje” a potom prihvatila garanciju koja je dokazano manja od iznosa odobrenog kredita, iako bankarska praksa nalaže da vrijednost založene nekretnine bude makar dvostruko veća od odobrenog iznosa. Konačno, na kupljenom placu se ne radi ništa, tako da je pitanje da li će korisnici kredita biti u stanju da ga uredno otplaćuju.
Dva detalja nam ne dozvoljavaju da opisani posao posmatramo kao uobičajenu finansijsku transakciju.
Kredit za Global Montenegro odobren je i plasiran dok je potpredsjednik Upravnog odbora Hipo banke u Crnoj Gori bio Petar Ivanović, aktuelni savjetnik premijera Đukanovića za ekonomiju i direktor vladine Agencije za promociju stranih investicija.
Ivanović je razriješen početkom naredne godine (februar 2008.) nakon što su novi vlasnici HAAB saznali da je njihova filijala u Crnoj Gori u prethodnoj godini zabilježila 30 miliona eura gubitaka – uglavnom zbog rizičnih plasmana, odnosno teško naplativih ili nenaplativih kredita.
Nezvanično, Ivanović je smijenjen bukvalno preko noći. Zvanično, napustio je HAAB nakon što je ,,svojim profesionalnim angažovanjem dao doprinos ostvarivanju rezultata u prošloj godini”. Sagleda li se taj rezultata (gubitak) zvanična i nezvanična verzija se svode na isto.
ČUDNA KLIJENTELA: To nije jedina veza premijera i Banke za koju Domagoj Margetić urednik portala necenzurirano tvrdi da je ,,transbalkanska praonica novca”.
Pravne poslove oko registracije HAAB u Crnoj Gori, 2006. godine, obavila je advokatska kancelarija premijerove sestre Ane Kolarević. Ona je i danas pravni zastupnik ove banke. Da li je to možda razlog što država ne reaguje na saznanja da su neke privatne kompanije iz Crne Gore vraćanje kredita dobijenih od HAAB-a garantovale stavljajući u zalog državnu imovinu. O tome nas nijesu obavijestile državne institucije koje bi tu imovinu trebale da čuvaju već – NVO MANS. Na pitanje ko je dozvolio da se vlasnici divljeg gradilišta na Zavali zadužuju stavljajući pod hipoteku obalu u vlasništvu JP Morsko dobro, država je odgovorila šutnjom koja para uši.
Zašto to nikoga nije iznenadilo? Prije nešto manje od godinu dana Monitor je prenio i Margetićevu najavu da istraga u aferi HAAB ,,razotkriva balkanski tranzicijski model stvaranja lokalnih političkih i ekonomskih elita i učvršćivanja njihove moći na strahovitom ratnom plijenu, opljačkanom iz balkanskih država, posebno Hrvatske, Srbije, Slovenije, BiH i Crne Gore”. Uz sve kontroverze koje prate tog hrvatskog novinara čini se da je bio na dobrom tragu. O balkanskoj poslovnoj politici austrijske banke govori i podatak da je internom istragom, provedenom krajem 2007. godine, utvrđeno da se u među klijentima njenih filijala van Austrije nalaze i 24 osobe optužene za ratna zločine i dvojica terorista, koji su se sa tom dijagnozom nalazili na spisku EU na kojem se nalaze imena kriminalaca sa kojima evropske banke ne smiju sarađivati. Obične kriminalce i sumnjive političare među klijentima nijesu prebrojavali.
Monitor je još u prošlogodišnjem tekstu najavio da je Darko Šarić jedan od klijenata HAAB sa posebnim statusom. Proljetos smo te tvrdnje i dokumentovali tekstovima u kojima su detaljno navedeni sumnjivi poslovni aranžmani između HAAB-a, domaćih kompanija u vlasništvu Šarića i njegovi saradnika i niza of šor firmi koje su depozitima garantovale isplaćene kredite.
Predrag Mitrović, direktor Uprave za sprečavanje pranja novca i finasiranje terorizma potvrdio je Monitorova saznanja izjavom da «neke od pomenutih transakcija imaju status sumnjivih i kao takve su pod pažnjom nadležnih državnih organa”.
IZ DRUGE RUKE: Iz Hipo banke, tvrde da njihovo poslovanje u Crnoj Gori nije predmet bilo kakve istrage. ,,Nema indicija ni o kakvoj istrazi, niti bilo kakvih sumnjivih poslova, o čemu možete dobiti potvrdu i od nadležnih državnih organa”, saopšteno je novinarima prije nekoliko dana.
Ono što je u Crnoj Gori ili normalna pojava, ili nosi status službene tajne ipak je stiglo do javnosti. Ali opet kao proizvod saznanja policija iz inostranstva. Tako je Bečki dnevnik Esterajh prenio saznanje da je Šarić preko HAAB-ovih filijala u Lihtenštajnu oprao 100 miliona eura stečenih u kriminalnim poslovima. Model je bio identičan onom iz Crne Gore: of šor firme su polagale depozite kojima su garantovani krediti dati kompanijama u vlasništvu saradnika Šarića. Dužnik bi vratio samo simbolične iznose kredita pa se banka namirivala iz položenih depozita. Njoj je ostajao profit, a zajmoprimcu potvrda da novac kojim raspolaže ne potiče iz ilegalnih aktivnosti već je riječ o pozajmici iz banke.
Srpski mediji su izvjestili kako će Ivica Dačić, tamošnji ministar policije tokom zvanične posjete Beču zatražiti dodatne informacije od kolega iz Austrije. Ovdašnji mediji nijesu bili u prilici da prenesu izjavu bilo kog crnogorskog zvaničnika. Nije ih bilo.
Da li zato što misle da se nas to ne tiče? Ili se niko ne usuđuje da bilo šta kaže? Makar dok Đukanović ne ode na (ne)najavljeni odmor.
Zoran RADULOVIĆ
IN ENGLISH3 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
FOKUS3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice