Povežite se sa nama

MONITORING

DPS-OVA PODGORIČKA LISTA: Za Miga i Pariz Sen Žermen

Objavljeno prije

na

Ni gradske opštine Menhetn i ,,Pariz Sen Žermen” o kojima je nedavno govorio Slavoljub Migo Stijepović – što god mu to značilo – teško se mogu pohvaliti odborničkim listama kakva je ona na čijem čelu se narečeni nalazi, u susret lokalnim izborima u Podgorici. Iz partije sedmostrukog premijera Mila Đukanovića su saopštili: na podgoričkoj listi je veliki broj novih, mladih i perspektivnih ljudi, koji će u punom kapacitetu doprinijeti ostvarenju još jedne ubjedljive izborne pobjede. Migovi odbornici, njih 58, spremni su, dakle, za odbranu jednog od najvažnijih utvrđenja mafije, koje se trese: Mugošine latifundije. Još više: kako reče partijski šef, tu se brani i opstanak svekolike države. Biće: i univerzuma.

Odbor DPS-a glavnog grada jednoglasno je – a kako će drugo – usvojio odborničku listu za izbore 25. maja, na kojima nastupaju u koaliciji sa Bošnjačkom strankom (BS), Liberalnom partijom (LP) i Demokratskom unijom Albanaca (DUA). Narodnjaci Predraga Popovića, iako željni Migovog zagrljaja, izvisili su.

Na sjednici podgoričke ispostave partije vladalo je nepodijeljeno mišljenje da DPS građanima Podgorice nudi kadrove mimo kadrova: ,,Na listi se nalazi veliki broj žena, kojih je čak mnogo više od zakonom propisane kvote, zatim pripadnika svih vjera, nacija, različitih obrazovnih profila i starosne dobi, a sve to je samo još jedna potvrda da je DPS moderna građanska partija, koja baštini istinske demokratske vrijednosti.”

Zavirimo u spisak, na kojem nema aktuelnog gradonačelnika Miomir Mugoše. DPS sa ikebanama: prvih 18 imena su iz DPS-a, potom, na 19. mjestu, nalazi se dr Nedžad Drešević iz Bošnjačke stranke, na 22. je Jovan Rabrenović iz Liberalne partije, kao i na 44. – Emir Dacić (BS). Na 49. poziciji nalazi se Enis Ljuljanović iz DUA.

Na čelu ekipe Pariz Sen Žermena je trener Loran Blan, na čelu odborničke liste DPS-a aktuelni ministar, naš a svjetski Migo. Prvi čovjek crnogorske prosvjete ne snalazi se najbolje sa padežima, ali je igrač za terenski posao. Vidjeli smo bjelodano u aferi Snimak kako sve funkcioniše, i koja je njegova uloga. Jedan od zadataka mu je i da u susret izborima kuraži sebe i članstvo. To i radi. Nedavno, u emisiji Živa istina: ,,Kada se priča o DPS-u mora se pričati sa velikim poštovanjem”. Ljeljek.

Nakon njega na listi je predsjednik OO DPS glavnog grada Vladan Vučelić. Na trećem mjestu je predsjednica Odbora direktora Montenegro Airlinesa i heroina afere Snimak Daliborka Pejović. Na početnoj konvenciji vladajuće partije u staroj zgradi Vlade ona se bavila identitetskim pitanjima, zgodnim za predizborne podjele. Aludirajući na slavlje opozicije nakon martovske pobjede opozicije u Beranama, Pejović je kazala da birači ne smiju dozvoliti proslave sa obilježjima koja nijesu crnogorska.

Nije slučajno prva dama Snimka u Migovom jatu: ostaće upamćena kada je svojevremeno, umjesto široko prihvaćene sintagme ,,po difoltu” (po automatizmu, po navici, po ustaljenom običaju…), iskoristila nešto izmijenjenu varijantu – ,,po folderu”, od koje nije odustala, ne želeći da prizna grešku.

U samom vrhu liste, na petom mjestu, je specijalista ortopedske hirurgije Nermin A. Abdić. Govoreći na stranačkoj konvenciji o poslaniku DF-a Koči Pavloviću, oponašao je jeftine šefove (takođe prisutan u sali) doskočice: ,,Kao ljekar i odgovoran građanin pozivam Pavlovića da što prije riješi evidentan alergijski problem koji ima zbog polena i drugih proljećnih praškova karakterističnih za ovo doba godine da se ne bi i dalje upuštao u prognostičke halucinacije, jer ga već 25. maja u Podgorici očekuje surova realnost još jednog ubjedljivog izbornog poraza.” A kaže – ljekar.

Iza njega je predsjednik odborničkog kluba Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Momčilo Vujošević. Deveti na listi je megafon mafije: portparol DPS-a, nekadašnji prvi omladinac partije i dugogodišnji odbornik Časlav Vešović, zaštitnik premijerovog lika i djela.

Tu je i predsjednica savjeta mladih DPS-a Glavnog grada i potpredsjednica za centralnu regiju Alma Ljuljanaj. Ona takođe sa merakom oponaša šefa. Nedavno je napisala: ,,Građaninu je danas kristalno jasno da je lakše pronaći iglu u plastu sijena, nego li bilo šta građansko ili demokratsko u političkom savezu koji sebe naziva Demokratskim frontom”. Potom je poentirala: ,,Građani Podgorice i Crne Gore vrlo dobro znaju da Slavoljub Stijepović svaki svoj posao radi vrlo profesionalno, posvećeno i efikasno, o čemu najbolje svjedoče zavidni rezultati koje je ostvarivao obavljajući odgovorne državne funkcije.” Čuj, ne znaju.

Na listi je, na 14. mjestu, i Almin omladinski saborac, nadređeni joj u savjetu mladih – Nikola Pešić. Napreduje u karijeri. Prije ove kandidature bio je zapažen po lojalnosti šefu i partiji: učlanio se u DPS čim je osjetio punoljetstvo. Potom postaje član u MO Stari aerodrom, pa sljedećih pet godina predsjednik Savjeta mladih tog mjesnog odbora, pa od 2006. godine, član izvršnog i opštinskog odbora SM Podgorice, pa član Odbora DPS-a Glavnog grada…

Nedavno je objavio: ,,U zadnje vrijeme postao je trend da mladi opozicioni političari pozivaju na rat. Prvo je to uradio poslanik Pozitivne Dritan Abazović kada je predlagao gerilski rat, a sada nosilac liste Socijalističke narodne partije SNP Aleksa Bečić priziva rat u Podgorici. Ne razumijem šta je sa ovim mladim ljudima.” Na stranu komičnost izjave, ali mlađani Pešić možda nije obaviješten: predsjednik upravo njegove partije najodgovorniji je za ratove u kojima je učestvovala Crna Gora.

Direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović nalazi se na jedanaestom mjestu, dok je nakon njega na spisku privrednik i član Skupštine Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović. Nije slučajno Golubović tu: njegovo porodično preduzeće, Veletex, koje se bavi distribucijom prehrambenih roba, alkoholnih i bezalkoholnih pića, rezanog i saksijsko cvijeća… ima apsolutni primat, monopol, na tržištu.

Pisali smo, glavni kupci u sektoru distribucije su: Vojska Crne Gore, Uprava policije, Uprava carina, ZIKS, Klinički centar CG, Centralna banka, Glavni grad, Luka Bar, MUP, ZZZCG, EPCG, Rudnik uglja, KAP, Željeznice, Crna Gora put, JP Vodovod i kanalizacija, JP Komunalne usluge, JP Zelenilo, JP Čistoća, Plantaže, bolnice, škole, javne ustanove…

Na trinaestoj poziciji je nekadašnji ministar kulture i glumac Branislav Bane Popović. Nakon što je imao zapaženu ulogu u referendumskoj kampanji Mila Đukanovića i DPS-a, te govorio na skupovima i mitinzima, opet je politički aktiviran. I to propagandistički. Na skupu u glavnom gradu kazao je: ,,Njihov glavni grad je negdje tamo daleko u drugoj državi. Za mene je to legitimno, ali kada oni pretenduju da vrše vlast u mom gradu u mom biću se nešto pobuni. Oni neće proći ni ovaj put “. Umjetnički.

Odlučio je da se politički aktivira i prvi čovjek Kliničkog centra Crne Gore, ljekar specijalista dr Milan Mijović. Njegovo ime je na 21. mjestu odborničke liste. Mijović je na čelu institucije koju, za njegovog mandata, potresaju razne afere i sumnje u nelegalne poslove. Uz to, upućeni izvori Monitora tvrde da Mijović sebe vidi u fotelji ministra zdravlja. Ovo na odborničkoj listi može biti zagrijavanje

Ni mladi ekonomista i pomoćnik ministra održivog razvoja i turizma Marko Čanović nije odolio zovu. Čanović je stasao u nevladinom sektoru: do 2011. godine bio je direktor NVO Centar za demokratsku tranziciju (CDT), dok je u periodu od 2000 – 2003. godine zamjenik direktora te NVO.

Tu je, na 33. mjestu, i rukometna reprezentativka Jovanka Radičević. Dok se Radičević politički aktivirala u Podgorici, njena prijateljica iz reprezentacije Radmila Miljanić to je učinila početkom prošle godine, za potrebe DPS-a u Nikšiću. Radičević se okupljenima na konvenciji u Podgorici obratila putem video bima. ,,Sve najbolje uspjehe postizala sam jer sam bila dio pobjedničkih timova. Pobjednici idu zajedno i pobijedićemo 25. maja.”

Proslavljena rukometašica ne vidi: šta god da se desi na dan izbora, ona je već izgubila. I mnogi sa Migove liste.

Sportisti u politici
Zašto Jovanka Radičević

Danas je Dvor svečano predstavio svoju turbo-folk listu za predstojeće lokalne izbore u Podgorici. Migo na čelu karavana – prvi među jednakima, gomila dvorskih ,,intelektualaca”, po dva žonglera iz LP i BS i jedan iz DUA. Manje-više sve očekivano, međutim pojavilo se jedno ,,novo” ime – Jovanka Radičević, napisao je na svom Facebook profilu student i građanski aktivista Danilo Mrvaljević. ,,Nikad neću razumjeti ovakve postupke sportista, a tek nikad neću razumjeti ovakve postupke onih ostvarenih, već afirmisanih sportista, priznatih i na svjetskom nivou kao što je Jovanka. Pa zar je njoj potrebna afirmacija kroz režimske partije ili možda ne može da plati asfaltiranje 50 metara puta do kuće na selu? Pa zar je njoj potrebna fotografija sa diktatorom Đukanovićem da bi dobila posao i platu od 250 eura neđe u državnoj administraciji? Zar da jedan sportista svjetskog kalibra dozvoli sebi da bude na 18. ili 42. mjestu na režimskoj listi za neke lokalne izbore, i to da stvar bude gora, listi na čijem je čelu čovjek koji ne zna sve padeže. Nikad neću razumjeti što to tjera ljude poput Jovanke da potrče u skute režima i tako bace ljagu na sebe i svoju karijeru. Zašto se zamjeraju ogromnoj većini navijača? Zašto se na ovakav način rugaju ljudima koji jedva sastavljaju kraj sa krajem, ljudima koji su se godinama iskreno radovali njihovim golovima? Zašto se rugaju u lice ljudima kojima su uspjesi reprezentacije bili možda i jedini radosni trenuci u svoj ovoj mučnoj montenegrinskoj stvarnosti?”

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLIKO NAS KOŠTAJU POLITIČKA PREPUCAVANJA UNUTAR VLASTI: Cijena frustracije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Računica pokazuje da bi Crna Gora, samo po osnovu niže kamate, do kraja otplate kredita za refinansiranje – pod uslovom da Kinezi prihvate takav aranžman – uštedjela oko 100 miliona. Pride bi vraćanje duga počela tek za šest godina. Za sve to u DF-u nijesu htjeli ni da čuju

 

Priča o neodgovornosti ovdašnjih političara dobila je novo poglavlje. Od prošle nedjelje imamo egzaktnu računicu koja pokazuje (jedan dio) cijene koju plaćamo zbog previranja unutar vladajuće većine. Taj trošak nije mali. U pitanju je više novca nego što je ovogodišnjim budžetom, konačno usvojenim prošle nedjelje, predviđeno za buduće naknade majkama sa troje i više djece (25 miliona).

Novi požar buknuo je bez najave. Uoči glasanja o budžetu, ministar finansija Milojko Spajić predložio je parlamentu amandman koji predviđa mogućnost zaduženja „do 900 miliona eura“ u svrhu refinansiranja tzv. kineskog kredita za gradnju autoputa čija prva rata, u iznosu od 29 miliona, dospijeva na naplatu 21. jula. Dok bi naredne i sljedećih godina bili u obavezi da plaćamo dvije polugodišnje rate – u januaru i julu.

Ministar Spajić je u Skupštini kazao da je Vlada blizu dogovora da dobiju kredit u eurima, po kamatnoj stopi od jedan odsto, rokom otplate 20 godina, grejs periodom od šest godina i – bez hipoteka nad državnom imovinom. S tim što sve predočene podatke treba uzeti sa rezervom, pošto pregovori s potencijalnim kreditorima (kreditorom) i dalje traju. A potom valja pregovarati i o prijevremenoj otplati duga.

Tim novcem, predočeno je prisutnim poslanicima, Vlada bi prijevremeno otplatila kredit dobijen od kineske Exim banke od 945 miliona dolara. Pošto je kredit za gradnju prve dionice autoputa uzet u stranoj valuti (USA dolari), od početka je bilo jasno da je Vlada zaključenjem tog ugovora preuzela veliki rizik. Da je taj strah bio opravdan pokazuje podatak da je kredit, kada je ugovoren, vrijedio 690 miliona eura dok je danas njegova vrijednost, preračunata u eure, veća za nekih 100 miliona. Dodatno, ugovorena kamata je dva odsto, a grejs period od šest godina je istekao. Tako bi sa otplatom duga, suprotno nekadašnjim planovima, počeli prije završetka dionice Smokovac – Mateševo.

Kinezi su se potrudili da osiguraju dobit u ovom poslu, pa se u ugovoru o kreditu našla i odredba prema kojoj se Crna Gora „odriče imuniteta po osnovu suverenosti ili na drugi način za sebe ili svoju imovinu, osim imovine koja se odnosi na diplomatsko-konzularna predstavništva i vojne imovine, u vezi sa bilo kojim arbitražnim postupkom u skladu sa ugovorom…”. To je, prema tumačenju stručnjaka, značilo da bi Exim banka svoj dug mogla naplatiti i preuzimanjem dijela teritorije Crne Gore, pod uslovom da nije riječ o kasarni ili ambasadi. Zato se ministar i pohvalio da ugovor o refinansiranju o kome se pregovara ne podrazumijeva hipoteku.

Predočena računica je pokazivala da bi Crna Gora, samo po osnovu niže kamate, uzimanjem novog kredita za refinansiranje duga – pod uslovom da Kinezi prihvate takav aranžman pod nekim normalnim uslovima – uštedjela oko 100 miliona. Pride bi vraćanje duga počela tek za šest godina, što znači da bi Crna Gora nekih 300 miliona mogla, umjesto za vraćanje duga, uložiti u razvoj neophodne infrastrukture. Uz realnu šansu da se, kada dug prispije za plaćanje, dio potrebnog novca prikupi i od naplate putarine na dionici Smokovac – Mateševo. Koja će, valjda, biti završena u nekom doglednom roku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

REAGOVANJA NA REZOLUCIJU O GENOCIDU U SREBRENICI: Zločin nepriznavanja zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zvanična Srbija je usvajanje rezolucije proglasila antisrpstvom. Kritički nastrojeni intelektulaci u Srbiji optužuju srpsku vlast da ona čitavom narodu podmeće kolektivnu krivicu

 

Prije jedanaest godina Skupština Srbije usvojila je Deklaraciju o Srebrenici. Termina genocid nema. Danas se u tamošnjem parlamentu nalaze dva prijedloga rezolucije o Srebrenici. SDA Sandžaka traži osudu genocida, a u tekstu koji je kao odgovor u tom domu podnio Marijan Rističević, poslanik liste SNS-a, traži se osuđivanje zločina.

Iz vrha Srbije stižu glasovi: „Šta je sa genocidom i zločinima nad Srbima?” Poneki iz opozicije tvrde da je rezolucija SDA na istom zadatku kao i ona u Crnoj Gori – da se, kako vele, pojača pritisak na Srbiju i RS po nalogu iz Brisela i Vašingtona.

SRAMNO! Prvo nas proglase za GENOCIDAN narod, pa nas zovu da im SPASIMO letnju sezonu; Osudili čitav narod za genocid: Najgori, najcrnji udar na Srbiju; GORI SU I OD USTAŠA! Đukanović, Krivokapić i Bečić optužili Srbe i Srbiju za genocide, Gori od Britanaca i Mila: Krivokapić i Bečić Srbima udarili žig genocidnih… samo je dio huškačkih naslova koji su preplavili kioske u Srbiji sa naslovnica Novosti, Kurira, Informera…

Politički vrh radi u istom pravcu, a predvodnik Aleksandar Vučić se pita: „Kakve veze Srebrenica ima sa Crnom Gorom? Što se oni mešaju u nečije tuđe odnose? Ko smo mi da danas arbitriramo između Turske i Jermenije… ”. Obećao je da se sa donošenjem rezolucije o Srebrenici u Skupštini Srbije „neće saglasiti dok je predsednik Srbije”.

Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić smatra ovo dijelom projekta čiji je cilj da optereti Srbiju i srpski narod, da bi se dokazalo da je RS nastala na genocidu.

Aleksandar Vulin, ministar unutrašnjih poslova Srbije je istomišljenike našao u Srpskoj radikalnoj stranci Vojislava Šešelja. Njihova ideja je selektivna propusnost crnogorsko-srpske granice.

Ovakve reakcije iz Beograda, na usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu  ovako je ocijenio analitičar Cvjetin Milivojević. „Ova Vlada je formirana sa velikim očekivanjima iz Srbije, da će sa jedne strane zaštititi imovinu Mitropolije SPC u Crnoj Gori, a sa druge da će povući neke korake u planu odustajanja od priznanja Kosova, što je bilo nerealno očekivati jer je riječ o koalicionoj Vladi. S obzirom na to da očekivanja nisu ispunjena, sada zvanični Beograd podmeće priču da je prioritet Krivokapića da se bavi ‘izmišljenim genocidom u Srebrenici i izmišljenim zločincima iz redova srpskog naroda'“, prenijela je RSE.

Prema njegovim riječima Vučić pokušava da u Crnoj Gori uradi isto što čini na Kosovu, „gdje ima jednu satelitsku stranku, kao što je Srpska lista, koja se više bavi stranačkim pitanjima opstanka Vučića na vlasti, nego problemima lokalnog stanovništva“. Milivojević smatra da su ovakva reagovanja pokušaj da se vrati politika kada su apsolutni vladari, Vučić i Milo Đukanović raspirivali anticrnogorstvo, odnosno antisrpstvo i na tome gradili  moć.

Za Stašu Zajović iz Žena u crnom usvajanje rezolucije je izuzetno važan čin. „Jasno je da Vučić nastavlja destabilizaciju CG i cele regije preko ratnohuškačkih medija u Srbiji, koji govore ono što se on iz pragmatičnih spoljnopolitičkih razloga ne usuđuje“.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

,,Mi iz Demokratskog fronta uz kolege iz parlamentarne većine smo se potrudili da se nešto pomjeri sa mrtve tačke. Mogu svečano da obavijestim javnost u Crnoj Gori, da će se krupni korak u oslobađanju institucija desiti za nekoliko dana, kada 12. juna pratimo sa funkcije Milivoja Katnića”, rekao je Radunović.

Knežević je takođe u srijedu najavio da će poslanici DF-a podnijeti krivičnu prijavu protiv vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca Dražena Burića ako ne konstatuje prestanak mandata Katniću na sjednici Tužilačkog savjeta.

On je, međutim, zbog bure koja se u javnosti digla zbog smanjenja starosne granice za penziju, amandmanski izmijenio svoj predlog tako da će primjena novog Zakona o radu početi u januaru 2022.  Skupština je usvojila i amndmane, koji su podneseni na inicijativu Unije slobodnih sindikata da se od 12. juna (kada je prvobitno stupio izmijenjeni Zakon o radu) pa do primjene novog zakona primjenjuje odredba, kojom je starosna granica za penziju 67 godina. Unija je ovu inicijativu podnijela kako bi građani koji su već 12. juna dobili otkaze mogli na sudovima da traže poravnanje. Do januara sljedeće godine biće vremena da se pravno uredi pitanje prestanka radnog odnosa.

U Uniji slobodnih sindikata smatraju da je izmjena Zakona o radu dovela brojne radnike u nezavidan položaj. Kažu da i u vezi sa izmjenom i dopunom Zakona nije sačinjena odgovarajuća procjena uticaja na budžet, što je bilo neophodno sačiniti imajući u vidu neminovan uticaj koji će imati na penzioni sistem, ali i ukupan budžet. Zaposlenima iz javnog sektora  moraće biti isplaćene otpremnine zbog odlaska u penziju, naknada štete za neiskorišćeni godišnji odmor i drugo.

„Posebno je važno imati u vidu i negativne posljedice koje će primjena sporne izmjene imati na standard zaposlenih koje direktno pogađa budući da je veliki broj njih planirao kreditna zaduženja zarad rješavanja određenih egzistencijalnih pitanja, očekujući da će raditi do 67 godine“, navodi se u inicijativi Unije.

Profesorica radnog prava Vesna Simović Zvicer saopštila je da je proceduri usvajanja izmjena i dopuna Zakona morala da prethodi finansijska analiza, procjena  u kojoj mjeri će nova rješenja uticati na održivost penzionog sistema. Isplata penzija obavlja  se po osnovu isplate doprinosa od strane poslodavaca za zaposlene. Sa ovakvim finansijskim sistemom, da bi fond za penzijsko i invalidsko osiguranje bio samoodrživ, potrebno je imati odnos između zaposlenih i penzionera 3:1.

„Ozbiljnost problema najbolje potvrđuje broj zaposlenih i penzionera u Crnoj Gori. Broj zaposlenih prije krize kovida bio je oko 200.000, najnoviji podaci iz maja 2021. godine ukazuju da je  broj zaposlenih u Crnoj Gori pao za skoro 50.000, pa je sada 153.171. Ako se ima u vidu da je  broj penzionera u Crnoj Gori 121.148, može se zaključiti da je odnos zaposlenih i penzionera u Crnoj Gori 1,26:1. Jasno je da u takvoj situaciji naš PIO fond nije samoodrživ, a za redovnu uslugu penzija neophodna je podrška iz budžeta Crne Gore“, navodi Simović Zvicer.

Zakon o radu je izmijenjen prije samo dvije godine. Skupština je 2019. godine usvojila izmjene Zakona o radu, a prethodna Vlada je na izmjenama radila gotovo tri godine.  Skupština  je novi Zakon izglasala za svega nekoliko mjeseci. Zbog jednog čovjeka.

 

Neodgovorni potez poslaničke većine

Iz Akcije za ljduska prava podsjetili su da su poslanici vladajuće većine na jednako netransparentan način krenuli u izmjene zakona koji uređuju državno tužilaštvo. Kažu da je proces učinjen transparentnijim poslije protesta domaće javnosti i međunarodnih organizacija, ali da je neprimjereno izbjegnut proces pripreme zakona i javne rasprave od najmanje 20 dana koji se morao održati da je predlagač propisa bila Vlada. U odnosu na predlog da se putem izmjene zakona smijeni glavni specijalni tužilac, Venecijanska komisija je izrazila zabrinutost zbog takve ,,zloupotrebe zakonodavnih ovlašćenja” i objasnila da je takvo ponašanje ,,suprotno prirodi zakonodavne djelatnosti, koja definiše opšta pravila ponašanja, a ne preduzimanje izvršnih radnji u odnosu na određene pojedince ili situacije”.

„Posljednju odluku vladajuće većine, da se veliki broj ljudi bez opravdanog razloga otjera u penziju samo da bi joj se približio i glavni specijalni tužilac, smatramo izrazito neodgovornim potezom na štetu građana i vladavine prava u Crnoj Gori“, navodi u saopštenju Akcija za ljudska prava.

 

Pravo izbora bilo najveći iskorak prethodnog zakona

Iz Unije sindikata podsjetili su da su se sindikalne centrale, kroz višegodišnji socijalni dijalog, izborile za sniženje starosne granice za odlazak u penziju i za muškarce (66 godina) i za žene (64 godine). Kažu da to smatraju jednim od najznačajnijih postignuća.

„Istovremeno podsjećamo da su socijalni partneri, u pregovorima koji su trajali gotovo četiri godine, postigli najviši stepen kompromisa o tekstu novog Zakona o radu u kom  je, pored ostalog, bila sadržana odredba o prestanku radnog odnosa po sili zakona koja je sada, bez prethodne najave ali i bez upoznavanja i konsultovanja socijalnih partnera i javnosti, izmijenjena. Upravo ranije važeća odredba Zakona o radu o prestanku radnog odnosa po sili zakona sa navršenih 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, predstavljala je jedan od argumenata za konačno sniženje starosne granice za sticanje uslova za penziju, budući da je kao takva omogućavala pravo izbora svim zaposlenima ali i išla u korak sa evropskim trendovima da, usljed aktuelnih demografskih kretanja i starenja stanovništva, zaposleni što duže ostanu na tržištu rada. Sindikati su, smatrajući da u Crnoj Gori nijesu zreli uslovi da zaposleni imperativno ostaju na tržištu rada do 67 godine života uspjeli da snize starosnu granicu za odlazak u penziju, ali ostave mogućnost svima koji to žele da ostanu u radnom odnosu do 67 godine”, navodi se u inicijativi Unije sindikata.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo