Povežite se sa nama

MONITORING

DPS-OVA PODGORIČKA LISTA: Za Miga i Pariz Sen Žermen

Objavljeno prije

na

Ni gradske opštine Menhetn i ,,Pariz Sen Žermen” o kojima je nedavno govorio Slavoljub Migo Stijepović – što god mu to značilo – teško se mogu pohvaliti odborničkim listama kakva je ona na čijem čelu se narečeni nalazi, u susret lokalnim izborima u Podgorici. Iz partije sedmostrukog premijera Mila Đukanovića su saopštili: na podgoričkoj listi je veliki broj novih, mladih i perspektivnih ljudi, koji će u punom kapacitetu doprinijeti ostvarenju još jedne ubjedljive izborne pobjede. Migovi odbornici, njih 58, spremni su, dakle, za odbranu jednog od najvažnijih utvrđenja mafije, koje se trese: Mugošine latifundije. Još više: kako reče partijski šef, tu se brani i opstanak svekolike države. Biće: i univerzuma.

Odbor DPS-a glavnog grada jednoglasno je – a kako će drugo – usvojio odborničku listu za izbore 25. maja, na kojima nastupaju u koaliciji sa Bošnjačkom strankom (BS), Liberalnom partijom (LP) i Demokratskom unijom Albanaca (DUA). Narodnjaci Predraga Popovića, iako željni Migovog zagrljaja, izvisili su.

Na sjednici podgoričke ispostave partije vladalo je nepodijeljeno mišljenje da DPS građanima Podgorice nudi kadrove mimo kadrova: ,,Na listi se nalazi veliki broj žena, kojih je čak mnogo više od zakonom propisane kvote, zatim pripadnika svih vjera, nacija, različitih obrazovnih profila i starosne dobi, a sve to je samo još jedna potvrda da je DPS moderna građanska partija, koja baštini istinske demokratske vrijednosti.”

Zavirimo u spisak, na kojem nema aktuelnog gradonačelnika Miomir Mugoše. DPS sa ikebanama: prvih 18 imena su iz DPS-a, potom, na 19. mjestu, nalazi se dr Nedžad Drešević iz Bošnjačke stranke, na 22. je Jovan Rabrenović iz Liberalne partije, kao i na 44. – Emir Dacić (BS). Na 49. poziciji nalazi se Enis Ljuljanović iz DUA.

Na čelu ekipe Pariz Sen Žermena je trener Loran Blan, na čelu odborničke liste DPS-a aktuelni ministar, naš a svjetski Migo. Prvi čovjek crnogorske prosvjete ne snalazi se najbolje sa padežima, ali je igrač za terenski posao. Vidjeli smo bjelodano u aferi Snimak kako sve funkcioniše, i koja je njegova uloga. Jedan od zadataka mu je i da u susret izborima kuraži sebe i članstvo. To i radi. Nedavno, u emisiji Živa istina: ,,Kada se priča o DPS-u mora se pričati sa velikim poštovanjem”. Ljeljek.

Nakon njega na listi je predsjednik OO DPS glavnog grada Vladan Vučelić. Na trećem mjestu je predsjednica Odbora direktora Montenegro Airlinesa i heroina afere Snimak Daliborka Pejović. Na početnoj konvenciji vladajuće partije u staroj zgradi Vlade ona se bavila identitetskim pitanjima, zgodnim za predizborne podjele. Aludirajući na slavlje opozicije nakon martovske pobjede opozicije u Beranama, Pejović je kazala da birači ne smiju dozvoliti proslave sa obilježjima koja nijesu crnogorska.

Nije slučajno prva dama Snimka u Migovom jatu: ostaće upamćena kada je svojevremeno, umjesto široko prihvaćene sintagme ,,po difoltu” (po automatizmu, po navici, po ustaljenom običaju…), iskoristila nešto izmijenjenu varijantu – ,,po folderu”, od koje nije odustala, ne želeći da prizna grešku.

U samom vrhu liste, na petom mjestu, je specijalista ortopedske hirurgije Nermin A. Abdić. Govoreći na stranačkoj konvenciji o poslaniku DF-a Koči Pavloviću, oponašao je jeftine šefove (takođe prisutan u sali) doskočice: ,,Kao ljekar i odgovoran građanin pozivam Pavlovića da što prije riješi evidentan alergijski problem koji ima zbog polena i drugih proljećnih praškova karakterističnih za ovo doba godine da se ne bi i dalje upuštao u prognostičke halucinacije, jer ga već 25. maja u Podgorici očekuje surova realnost još jednog ubjedljivog izbornog poraza.” A kaže – ljekar.

Iza njega je predsjednik odborničkog kluba Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Momčilo Vujošević. Deveti na listi je megafon mafije: portparol DPS-a, nekadašnji prvi omladinac partije i dugogodišnji odbornik Časlav Vešović, zaštitnik premijerovog lika i djela.

Tu je i predsjednica savjeta mladih DPS-a Glavnog grada i potpredsjednica za centralnu regiju Alma Ljuljanaj. Ona takođe sa merakom oponaša šefa. Nedavno je napisala: ,,Građaninu je danas kristalno jasno da je lakše pronaći iglu u plastu sijena, nego li bilo šta građansko ili demokratsko u političkom savezu koji sebe naziva Demokratskim frontom”. Potom je poentirala: ,,Građani Podgorice i Crne Gore vrlo dobro znaju da Slavoljub Stijepović svaki svoj posao radi vrlo profesionalno, posvećeno i efikasno, o čemu najbolje svjedoče zavidni rezultati koje je ostvarivao obavljajući odgovorne državne funkcije.” Čuj, ne znaju.

Na listi je, na 14. mjestu, i Almin omladinski saborac, nadređeni joj u savjetu mladih – Nikola Pešić. Napreduje u karijeri. Prije ove kandidature bio je zapažen po lojalnosti šefu i partiji: učlanio se u DPS čim je osjetio punoljetstvo. Potom postaje član u MO Stari aerodrom, pa sljedećih pet godina predsjednik Savjeta mladih tog mjesnog odbora, pa od 2006. godine, član izvršnog i opštinskog odbora SM Podgorice, pa član Odbora DPS-a Glavnog grada…

Nedavno je objavio: ,,U zadnje vrijeme postao je trend da mladi opozicioni političari pozivaju na rat. Prvo je to uradio poslanik Pozitivne Dritan Abazović kada je predlagao gerilski rat, a sada nosilac liste Socijalističke narodne partije SNP Aleksa Bečić priziva rat u Podgorici. Ne razumijem šta je sa ovim mladim ljudima.” Na stranu komičnost izjave, ali mlađani Pešić možda nije obaviješten: predsjednik upravo njegove partije najodgovorniji je za ratove u kojima je učestvovala Crna Gora.

Direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović nalazi se na jedanaestom mjestu, dok je nakon njega na spisku privrednik i član Skupštine Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović. Nije slučajno Golubović tu: njegovo porodično preduzeće, Veletex, koje se bavi distribucijom prehrambenih roba, alkoholnih i bezalkoholnih pića, rezanog i saksijsko cvijeća… ima apsolutni primat, monopol, na tržištu.

Pisali smo, glavni kupci u sektoru distribucije su: Vojska Crne Gore, Uprava policije, Uprava carina, ZIKS, Klinički centar CG, Centralna banka, Glavni grad, Luka Bar, MUP, ZZZCG, EPCG, Rudnik uglja, KAP, Željeznice, Crna Gora put, JP Vodovod i kanalizacija, JP Komunalne usluge, JP Zelenilo, JP Čistoća, Plantaže, bolnice, škole, javne ustanove…

Na trinaestoj poziciji je nekadašnji ministar kulture i glumac Branislav Bane Popović. Nakon što je imao zapaženu ulogu u referendumskoj kampanji Mila Đukanovića i DPS-a, te govorio na skupovima i mitinzima, opet je politički aktiviran. I to propagandistički. Na skupu u glavnom gradu kazao je: ,,Njihov glavni grad je negdje tamo daleko u drugoj državi. Za mene je to legitimno, ali kada oni pretenduju da vrše vlast u mom gradu u mom biću se nešto pobuni. Oni neće proći ni ovaj put “. Umjetnički.

Odlučio je da se politički aktivira i prvi čovjek Kliničkog centra Crne Gore, ljekar specijalista dr Milan Mijović. Njegovo ime je na 21. mjestu odborničke liste. Mijović je na čelu institucije koju, za njegovog mandata, potresaju razne afere i sumnje u nelegalne poslove. Uz to, upućeni izvori Monitora tvrde da Mijović sebe vidi u fotelji ministra zdravlja. Ovo na odborničkoj listi može biti zagrijavanje

Ni mladi ekonomista i pomoćnik ministra održivog razvoja i turizma Marko Čanović nije odolio zovu. Čanović je stasao u nevladinom sektoru: do 2011. godine bio je direktor NVO Centar za demokratsku tranziciju (CDT), dok je u periodu od 2000 – 2003. godine zamjenik direktora te NVO.

Tu je, na 33. mjestu, i rukometna reprezentativka Jovanka Radičević. Dok se Radičević politički aktivirala u Podgorici, njena prijateljica iz reprezentacije Radmila Miljanić to je učinila početkom prošle godine, za potrebe DPS-a u Nikšiću. Radičević se okupljenima na konvenciji u Podgorici obratila putem video bima. ,,Sve najbolje uspjehe postizala sam jer sam bila dio pobjedničkih timova. Pobjednici idu zajedno i pobijedićemo 25. maja.”

Proslavljena rukometašica ne vidi: šta god da se desi na dan izbora, ona je već izgubila. I mnogi sa Migove liste.

Sportisti u politici
Zašto Jovanka Radičević

Danas je Dvor svečano predstavio svoju turbo-folk listu za predstojeće lokalne izbore u Podgorici. Migo na čelu karavana – prvi među jednakima, gomila dvorskih ,,intelektualaca”, po dva žonglera iz LP i BS i jedan iz DUA. Manje-više sve očekivano, međutim pojavilo se jedno ,,novo” ime – Jovanka Radičević, napisao je na svom Facebook profilu student i građanski aktivista Danilo Mrvaljević. ,,Nikad neću razumjeti ovakve postupke sportista, a tek nikad neću razumjeti ovakve postupke onih ostvarenih, već afirmisanih sportista, priznatih i na svjetskom nivou kao što je Jovanka. Pa zar je njoj potrebna afirmacija kroz režimske partije ili možda ne može da plati asfaltiranje 50 metara puta do kuće na selu? Pa zar je njoj potrebna fotografija sa diktatorom Đukanovićem da bi dobila posao i platu od 250 eura neđe u državnoj administraciji? Zar da jedan sportista svjetskog kalibra dozvoli sebi da bude na 18. ili 42. mjestu na režimskoj listi za neke lokalne izbore, i to da stvar bude gora, listi na čijem je čelu čovjek koji ne zna sve padeže. Nikad neću razumjeti što to tjera ljude poput Jovanke da potrče u skute režima i tako bace ljagu na sebe i svoju karijeru. Zašto se zamjeraju ogromnoj većini navijača? Zašto se na ovakav način rugaju ljudima koji jedva sastavljaju kraj sa krajem, ljudima koji su se godinama iskreno radovali njihovim golovima? Zašto se rugaju u lice ljudima kojima su uspjesi reprezentacije bili možda i jedini radosni trenuci u svoj ovoj mučnoj montenegrinskoj stvarnosti?”

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

A šta tebe čeka, Gospodine Grade,
u ovoj noći bratske krvomutnje,
dok krvnici mirno svoj posao rade?…
Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!

Vitomir Vito Nikolić (decembar 1991. godine)

 

Prećutali smo, društvo i država, još jednu godišnjicu Rata za mir. Tako su, prema ideji Svetozara Marovića, tadašnje DPS vlasti, njihovi politički saveznici iz Podgorice i Beograda i njima lojalni ratnohuškački mediji tepali  rušilačkom  pohudu na Konavle i Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991.

U agresiji na  jug Hrvatske učestvovalo je oko sedam hiljada crnogorskih rezervista, pripadnika MUP-a i dobrovoljačkih paravojnih formacija. Operacija oslobađanja Dubrovnika trajala je do maja 1992. Skoro 240 dana građani Dubrovnika živjeli su pod opsadom iz vazduha, sa mora i kopna, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.

Tokom napada na Konavle i Dubrovnik poginula su 92 civila, više od 430 branitelja tog grada, a ranjeno je više od 1.500 osoba. U logore, od kojih je jedan bio u Morinju, odvedene su 423 osobe, a bilo je više od 33.000 prognanih i izbjeglih. U napadima su uništeni brojni spomenici kulture u gradu koji je dio svjetske baštine UNESCO-a zbog čega je, uz ostalo, od sedamdesetih godina prošlog vijeka bio demilitarizovan (otvoreni grad). Pride, smatralo se da vojnicima i vojsci nije mjesto u jednom, svjetski poznatom turističkom centru.

Pod granatama tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) razoreno je devet srednjovjekovnih palata unutar istorijskog jezgra Dubrovnika, dok je na području od Stona do Konavala spaljeno 2.127 kuća. Bez krova nad glavom ostalo je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja. Šta nije spaljeno, to je opljačkano. U privatnom ili državnom aranžmanu.

Tokom agresije, poginulo je i 166 građana Crne Gore, pripadnika vojnih, policijskih i dobrovoljačkih (paravojnih) formacija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok građani  i političari koji nijesu spremni da ruše monopole čekaju Lidl kao spas od skupoće, rast cijena koristi se za političke obračune. Ozbiljnih mjera protiv skupoće – ni na vidiku

 

Sindikalna potrošačka korpa (SKP) za treći kvartal (jul-avgust-septembar) 2024. godine iznosi 2.000 eura.

,,U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno drugim kvartalom 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi rast u iznosu od 130 eura, odnosno 6,95 odsto”, saopštila je Unija slobodnih sindikata Crne Gore.

Od ukupno deset kategorija troškova zabilježen je rast u čak pet kategorija, i to trošak prehrambenih proizvoda 3,42 odsto; troškovi imputirane rente 11,43 odsto; troškovi stanovanja i komunalija 6,67 odsto; troškovi obrazovanja i kulture 30 odsto i troškovi ljetovanja 25 odsto.

Navode da je više relevantnih institucija i udruženja sprovodilo istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje 2-3 godine.

Kako su istakli, prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u trećem kvartalu iznosi 605 eura. ,,Iznos ove kategorije troškova u porastu je za 20 eura u odnosu na drugi kvartal kada su isti iznosili 585 eura, čime bilježimo rast od 3,42 odsto”, ističe USSCG.

Povećali su se i izdaci za kulturu, ali zbog povećanja cijene udžbenika za srednje škole. Zabilježen je i rast troškova za ljetovanje, za one koji imaju mogućnosti da ga priušte, pa je izračunato da četvoročlanu porodicu sedam dana na moru košta 1.500 eura. I to  polupansion u hotelu od dvije ili tri zvjezdice.

No, kako još nijesmo dostigli taj nivo da ne možemo bez kulture i ljetovanja, sve oči su uprte u stalni skok cijena hrane. Akcija Limitirane cijene koja je u Crnoj Gori počela 6. septembra podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CANU NAJAVIO PRVU ENCIKLOPEDIJU CRNE GORE DO KRAJA 2028.: Pola vijeka čekanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

I 54 godine od početka rada na enciklopediji, političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i konstatacija da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani

 

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) spremna je za finalizaciju najznačajnijeg projekta u novijoj istoriji crnogorske kulture. Prvu enciklopediju Crne Gore dobićemo do kraja 2028. godine, najavio je za RTCG potpredsjednik crnogorske akademije nauka i umjetnosti Žarko Mirković.

,,Posao je krenuo od početka. U CANU je formirana radna grupa koja je radila punu godinu dana na poslovima pripreme za izradu enciklopedije, pripreme u pravnom, organizacijom i svakom drugom smislu”, kazao je Mirković. Objasnio je da je nedavno održana prva sljednica redakcije enciklopedije Crne Gore koja broji 18 članova i čiji je glavni odgovorni urednik predsjednik CANU Dragan Vukčević.

U junu ove godine Vlada je uslovno odobrila da se iz budžetske rezerve za CANU obezbijedi dodatnih 195.000 eura za nastavak realizacije programa Enciklopedija Crne Gore.

CANU je od Vlade zahtijevala dodatna sredstva, objašnjavajući da sredstva koja su im opredijeljena budžetom za 2024. godinu nijesu dovoljna za sprovođenje planiranih aktivnosti na tom programu. ,,Naime, u 2024. godini planirano je formiranje organa programa Enciklopedije Crne Gore: Redakcija, koja će brojiti oko 20 članova, kolegijum, novi Savjet Leksikografskog centra CANU… Prema planiranoj strukturi i organizacionoj strukturi Enciklopedije Crne Gore, u skladu sa predviđenim aktivnostima, povećan obim posla podrazumijeva mjesečne honorare za: glavnog i odgovornog urednika, sekretara redakcije, tri urednika oblasti, 13 urednika tema, urednike struka, članove organa Enciklopedije Crne Gore”, navodi se u zahtjevu CANU.

Navode još i da je potrebno angažovanje stručnih konsultanata iz pojedinih tematskih oblasti i struka, razvoj softverskog programa za rad na Enciklopediji, organizovanje stručnih skupova i edukativnih radionica u oblasti enciklopedistike,organizovanje službenih posjeta srodnim institucijama u regionu i šire…

Budžetom za 2024. godinu Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti je opredijeljeno 2,87 miliona eura, a od toga je 1,6 miliona predviđeno za podršku naučnom i umjetničkom stvaralaštvu, gotovo milion za primanja, a oko 600.000 za usluge. CANU ima 66 članova i članica redovnih, vanrednih i inostranih u četiri odjeljenja.

Izrada ,,knjige znanja” Crne Gore nikako da se privede kraju. U proteklih 50 godina brojni crnogorski intelektualci okupljeni oko nekadašnjeg Leksikografskog zavoda Crne Gore, CANU i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) radili su na enciklopediji. Nakon referenduma 2006. potencirano je da nema države bez enciklopedije, ali i pored mnogo uloženog truda i novca Enciklopedija Crne Gore nije štampana.

Ideja o pisanju Enciklopedije datira još od 1969. godine sa glavnim motivom da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u tadašnjim enciklopedijama, istorijama i udžbenicima bili nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani. Prema zamisli Incijativnog odbora Enciklopedija je trebalo da bude napisana bez romantičarskih predrasuda i na temelju savremene naučne misli. Odbor je procijenio da bi Enicklopedija mogla da se završi za šest godina.

Rok je i tada probijen, pa je početak njene izrade CANU najavio tek 1978. Sljedeće godine, Predsjedništvo Crne Gore, inicira osnivanje Leksikografskog zavoda Crne Gore s ciljem da on uradi Enciklopediju. Zavod je počeo rad 1982. godine. Direktor mu je bio Ratko Đurović. Redakcija Enciklopedije od 22 člana formirana je krajem 1983. godine. Đurović tada odlazi u penziju, a za direktora Leksikografskog zavoda imenovan je književnik Sreten Perović.

Orijentaciono je predviđeno da Enciklopedija ima sedam tomova i oko hiljadu autorskih tabaka, da jezik bude srpsko-hrvatski ijekavskog izgovora, pismo ćirilica i latinica, a tiraž oko 20.000 primjeraka. Do kraja 1987. na Enciklopediji su obavljeni uglavnom pripremni radovi. Najavljeno je tada da će prvi tom biti publikovan 1992. a posljednji 1999. godine.

Krajem 1988. godine predloženo je da se Leksikografski zavod pripoji CANU. Planove je poremetila smjena crnogorske vlasti u januaru 1989. godine.

Tokom 1989. i 1990. godine književnici Ilija Lakušić, Gojko Čelebić, Novak Kilibarda, Miodrag Ćupić, Želidrag Nikčević i Radomir Uljarević u nekoliko medijskih nastupa označili su Leksikografski zavod kao bastion stare vlasti i separatizma i tražili smjenu Sretena Perovića. Dopisnik beogradske Politike iz Crne Gore Goran Sito Rakočević pozivao je tih godina na ukidanje Leksikografskog zavoda. I bi tako. U junu 1991. ugašen je Leksikografski zavod, a prikupljena građa i alfgabetar enciklopedije predati su CANU.

Rad na enciklopediji su nakon 2000-ih nastavili CANU i DANU. Vlada je 2012. formirala komisiju da ispita dokle se došlo i šta se desilo sa materijalom za Enciklopediju koji su pripremale dvije Akademije. Što su utvrdili nije poznato.

Finansiranje Enciklopedije Vlada je obustavila 2005. godine. Iz CANU su tada tvrdili da je prvi tom bio u završnoj fazi i da je malo falilo da ga štampaju. Umjesto toga objavljena je knjiga Priređivanje enciklopedije Crne Gore.

Krajem 2014. tadašnji predsjednik CANU Momir Đurović kazao je da Vlada neće da opredijeli sredstva za izradu nacionalne enciklopedije, iako je zakonom iz 2012. godine obavezala tu instituciju da završi taj projekat. ,,Enciklopedija Crne Gore se radila 13 i po godina, od toga 10 godina u Leksikografskom zavodu, a oko tri godine u CANU. Akademija je bila odgovorna da to radi, okupila je preko 400 domaćih stvaralaca, ali nijesmo imali sredstava za nastavak. Bili smo blizu završetka prvog toma, a onda se desio politički pritisak i razni napadi protiv dalje izrade enciklopedije i Akademije, zbog čega je prekinuto finansiranje. Tadašnja vlada je obustavila sve. Mi smo uložili 60 odsto novca i stali na urađenom“,  istakao je Đurović. On je tada napomenuo da zakon predviđa da CANU enciklopediju mora da završi, iako im opet ne daju sredstva.

CANU je ponovo najavila realizaciju starog-novog projekta. A i nakon 54 godine od početka rada na enciklopediji političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i glavni motiv da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani.

 

Iskustvo Rječnika

Početkom aprila 2016, CANU je objavila prvu knjigu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, kao poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti. Rječnik sadrži više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i primjerima upotrebe u narodnom i književnom jeziku.

Iz CANU je najavljeno da će Rječnik u cjelosti biti objavljen za deset godina, tako što će se svake druge godine objavljivati po tom. Uz napomenu da se radi o „kapitalanom projektu koji, osim naučnog, ima veliki kulturni i identitetski značaj“.

Uslijedila je oštra reakcija javnosti na prvi tom Rječnika. U otvorenom pismu više od 100 intelektualaca zahtijevalo je od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima, Albancima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti, i povuče cijeli tiraž Rječnika.

Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj je zbog Rječnika bojkotovao rad Skupštine i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv autora. Funkcioner BS Suljo Mustafić kazao je da se radi o nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori. Budimir Aleksić, predsjednik Političkog savjeta Nove, zaključio je da je CANU pokrao srpsko intelektualno i istorijsko nasljeđe. Crnogorski pokret ocijenio je da je Rječnik necrnogorski: ,,i lingvistički, i etički, i činjenično”….

Iz CANU su poručili da nije bilo zlih namjera prema bilo kome, a posebno prema bilo kojoj nacionalnoj manjini. Umjesto ispravljanja tada evidentiranih grešaka od ovog kapitalnog posla se odustalo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo