Povežite se sa nama

MONITORING

DPS-OVA PODGORIČKA LISTA: Za Miga i Pariz Sen Žermen

Objavljeno prije

na

Ni gradske opštine Menhetn i ,,Pariz Sen Žermen” o kojima je nedavno govorio Slavoljub Migo Stijepović – što god mu to značilo – teško se mogu pohvaliti odborničkim listama kakva je ona na čijem čelu se narečeni nalazi, u susret lokalnim izborima u Podgorici. Iz partije sedmostrukog premijera Mila Đukanovića su saopštili: na podgoričkoj listi je veliki broj novih, mladih i perspektivnih ljudi, koji će u punom kapacitetu doprinijeti ostvarenju još jedne ubjedljive izborne pobjede. Migovi odbornici, njih 58, spremni su, dakle, za odbranu jednog od najvažnijih utvrđenja mafije, koje se trese: Mugošine latifundije. Još više: kako reče partijski šef, tu se brani i opstanak svekolike države. Biće: i univerzuma.

Odbor DPS-a glavnog grada jednoglasno je – a kako će drugo – usvojio odborničku listu za izbore 25. maja, na kojima nastupaju u koaliciji sa Bošnjačkom strankom (BS), Liberalnom partijom (LP) i Demokratskom unijom Albanaca (DUA). Narodnjaci Predraga Popovića, iako željni Migovog zagrljaja, izvisili su.

Na sjednici podgoričke ispostave partije vladalo je nepodijeljeno mišljenje da DPS građanima Podgorice nudi kadrove mimo kadrova: ,,Na listi se nalazi veliki broj žena, kojih je čak mnogo više od zakonom propisane kvote, zatim pripadnika svih vjera, nacija, različitih obrazovnih profila i starosne dobi, a sve to je samo još jedna potvrda da je DPS moderna građanska partija, koja baštini istinske demokratske vrijednosti.”

Zavirimo u spisak, na kojem nema aktuelnog gradonačelnika Miomir Mugoše. DPS sa ikebanama: prvih 18 imena su iz DPS-a, potom, na 19. mjestu, nalazi se dr Nedžad Drešević iz Bošnjačke stranke, na 22. je Jovan Rabrenović iz Liberalne partije, kao i na 44. – Emir Dacić (BS). Na 49. poziciji nalazi se Enis Ljuljanović iz DUA.

Na čelu ekipe Pariz Sen Žermena je trener Loran Blan, na čelu odborničke liste DPS-a aktuelni ministar, naš a svjetski Migo. Prvi čovjek crnogorske prosvjete ne snalazi se najbolje sa padežima, ali je igrač za terenski posao. Vidjeli smo bjelodano u aferi Snimak kako sve funkcioniše, i koja je njegova uloga. Jedan od zadataka mu je i da u susret izborima kuraži sebe i članstvo. To i radi. Nedavno, u emisiji Živa istina: ,,Kada se priča o DPS-u mora se pričati sa velikim poštovanjem”. Ljeljek.

Nakon njega na listi je predsjednik OO DPS glavnog grada Vladan Vučelić. Na trećem mjestu je predsjednica Odbora direktora Montenegro Airlinesa i heroina afere Snimak Daliborka Pejović. Na početnoj konvenciji vladajuće partije u staroj zgradi Vlade ona se bavila identitetskim pitanjima, zgodnim za predizborne podjele. Aludirajući na slavlje opozicije nakon martovske pobjede opozicije u Beranama, Pejović je kazala da birači ne smiju dozvoliti proslave sa obilježjima koja nijesu crnogorska.

Nije slučajno prva dama Snimka u Migovom jatu: ostaće upamćena kada je svojevremeno, umjesto široko prihvaćene sintagme ,,po difoltu” (po automatizmu, po navici, po ustaljenom običaju…), iskoristila nešto izmijenjenu varijantu – ,,po folderu”, od koje nije odustala, ne želeći da prizna grešku.

U samom vrhu liste, na petom mjestu, je specijalista ortopedske hirurgije Nermin A. Abdić. Govoreći na stranačkoj konvenciji o poslaniku DF-a Koči Pavloviću, oponašao je jeftine šefove (takođe prisutan u sali) doskočice: ,,Kao ljekar i odgovoran građanin pozivam Pavlovića da što prije riješi evidentan alergijski problem koji ima zbog polena i drugih proljećnih praškova karakterističnih za ovo doba godine da se ne bi i dalje upuštao u prognostičke halucinacije, jer ga već 25. maja u Podgorici očekuje surova realnost još jednog ubjedljivog izbornog poraza.” A kaže – ljekar.

Iza njega je predsjednik odborničkog kluba Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Momčilo Vujošević. Deveti na listi je megafon mafije: portparol DPS-a, nekadašnji prvi omladinac partije i dugogodišnji odbornik Časlav Vešović, zaštitnik premijerovog lika i djela.

Tu je i predsjednica savjeta mladih DPS-a Glavnog grada i potpredsjednica za centralnu regiju Alma Ljuljanaj. Ona takođe sa merakom oponaša šefa. Nedavno je napisala: ,,Građaninu je danas kristalno jasno da je lakše pronaći iglu u plastu sijena, nego li bilo šta građansko ili demokratsko u političkom savezu koji sebe naziva Demokratskim frontom”. Potom je poentirala: ,,Građani Podgorice i Crne Gore vrlo dobro znaju da Slavoljub Stijepović svaki svoj posao radi vrlo profesionalno, posvećeno i efikasno, o čemu najbolje svjedoče zavidni rezultati koje je ostvarivao obavljajući odgovorne državne funkcije.” Čuj, ne znaju.

Na listi je, na 14. mjestu, i Almin omladinski saborac, nadređeni joj u savjetu mladih – Nikola Pešić. Napreduje u karijeri. Prije ove kandidature bio je zapažen po lojalnosti šefu i partiji: učlanio se u DPS čim je osjetio punoljetstvo. Potom postaje član u MO Stari aerodrom, pa sljedećih pet godina predsjednik Savjeta mladih tog mjesnog odbora, pa od 2006. godine, član izvršnog i opštinskog odbora SM Podgorice, pa član Odbora DPS-a Glavnog grada…

Nedavno je objavio: ,,U zadnje vrijeme postao je trend da mladi opozicioni političari pozivaju na rat. Prvo je to uradio poslanik Pozitivne Dritan Abazović kada je predlagao gerilski rat, a sada nosilac liste Socijalističke narodne partije SNP Aleksa Bečić priziva rat u Podgorici. Ne razumijem šta je sa ovim mladim ljudima.” Na stranu komičnost izjave, ali mlađani Pešić možda nije obaviješten: predsjednik upravo njegove partije najodgovorniji je za ratove u kojima je učestvovala Crna Gora.

Direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović nalazi se na jedanaestom mjestu, dok je nakon njega na spisku privrednik i član Skupštine Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović. Nije slučajno Golubović tu: njegovo porodično preduzeće, Veletex, koje se bavi distribucijom prehrambenih roba, alkoholnih i bezalkoholnih pića, rezanog i saksijsko cvijeća… ima apsolutni primat, monopol, na tržištu.

Pisali smo, glavni kupci u sektoru distribucije su: Vojska Crne Gore, Uprava policije, Uprava carina, ZIKS, Klinički centar CG, Centralna banka, Glavni grad, Luka Bar, MUP, ZZZCG, EPCG, Rudnik uglja, KAP, Željeznice, Crna Gora put, JP Vodovod i kanalizacija, JP Komunalne usluge, JP Zelenilo, JP Čistoća, Plantaže, bolnice, škole, javne ustanove…

Na trinaestoj poziciji je nekadašnji ministar kulture i glumac Branislav Bane Popović. Nakon što je imao zapaženu ulogu u referendumskoj kampanji Mila Đukanovića i DPS-a, te govorio na skupovima i mitinzima, opet je politički aktiviran. I to propagandistički. Na skupu u glavnom gradu kazao je: ,,Njihov glavni grad je negdje tamo daleko u drugoj državi. Za mene je to legitimno, ali kada oni pretenduju da vrše vlast u mom gradu u mom biću se nešto pobuni. Oni neće proći ni ovaj put “. Umjetnički.

Odlučio je da se politički aktivira i prvi čovjek Kliničkog centra Crne Gore, ljekar specijalista dr Milan Mijović. Njegovo ime je na 21. mjestu odborničke liste. Mijović je na čelu institucije koju, za njegovog mandata, potresaju razne afere i sumnje u nelegalne poslove. Uz to, upućeni izvori Monitora tvrde da Mijović sebe vidi u fotelji ministra zdravlja. Ovo na odborničkoj listi može biti zagrijavanje

Ni mladi ekonomista i pomoćnik ministra održivog razvoja i turizma Marko Čanović nije odolio zovu. Čanović je stasao u nevladinom sektoru: do 2011. godine bio je direktor NVO Centar za demokratsku tranziciju (CDT), dok je u periodu od 2000 – 2003. godine zamjenik direktora te NVO.

Tu je, na 33. mjestu, i rukometna reprezentativka Jovanka Radičević. Dok se Radičević politički aktivirala u Podgorici, njena prijateljica iz reprezentacije Radmila Miljanić to je učinila početkom prošle godine, za potrebe DPS-a u Nikšiću. Radičević se okupljenima na konvenciji u Podgorici obratila putem video bima. ,,Sve najbolje uspjehe postizala sam jer sam bila dio pobjedničkih timova. Pobjednici idu zajedno i pobijedićemo 25. maja.”

Proslavljena rukometašica ne vidi: šta god da se desi na dan izbora, ona je već izgubila. I mnogi sa Migove liste.

Sportisti u politici
Zašto Jovanka Radičević

Danas je Dvor svečano predstavio svoju turbo-folk listu za predstojeće lokalne izbore u Podgorici. Migo na čelu karavana – prvi među jednakima, gomila dvorskih ,,intelektualaca”, po dva žonglera iz LP i BS i jedan iz DUA. Manje-više sve očekivano, međutim pojavilo se jedno ,,novo” ime – Jovanka Radičević, napisao je na svom Facebook profilu student i građanski aktivista Danilo Mrvaljević. ,,Nikad neću razumjeti ovakve postupke sportista, a tek nikad neću razumjeti ovakve postupke onih ostvarenih, već afirmisanih sportista, priznatih i na svjetskom nivou kao što je Jovanka. Pa zar je njoj potrebna afirmacija kroz režimske partije ili možda ne može da plati asfaltiranje 50 metara puta do kuće na selu? Pa zar je njoj potrebna fotografija sa diktatorom Đukanovićem da bi dobila posao i platu od 250 eura neđe u državnoj administraciji? Zar da jedan sportista svjetskog kalibra dozvoli sebi da bude na 18. ili 42. mjestu na režimskoj listi za neke lokalne izbore, i to da stvar bude gora, listi na čijem je čelu čovjek koji ne zna sve padeže. Nikad neću razumjeti što to tjera ljude poput Jovanke da potrče u skute režima i tako bace ljagu na sebe i svoju karijeru. Zašto se zamjeraju ogromnoj većini navijača? Zašto se na ovakav način rugaju ljudima koji jedva sastavljaju kraj sa krajem, ljudima koji su se godinama iskreno radovali njihovim golovima? Zašto se rugaju u lice ljudima kojima su uspjesi reprezentacije bili možda i jedini radosni trenuci u svoj ovoj mučnoj montenegrinskoj stvarnosti?”

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN SVEŠTENIK U UO UNIVERZITETA: Vesna Bratić – dosljedno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanje sveštenika Nikole Marojevića za člana UO Univerziteta CG samo je nastavak dosljednog podgrijavanja podjela u javnosti od početka mandata trostruke ministarke, Vesne Bratić

 

Pored drame oko Vlade, glavna rasprava u javnosti vodi se oko Vladinog izbora paroha nikšićkog Nikole Marojevića za člana Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore.

Partije i njima naklonjeni mediji izvještavaju o puču na državni univerzitet, koji je preko Vlade izvela Srpska pravoslavna crkva. Druga strana naglašava da komitama smeta paroh i sve što je srpsko.

Naslušali smo se proteklih dana o znamenitim katoličkim univerzitetima i svećenicima kojima crkvena odora nije smetala da budu dekani i rektori, o miješanju, ionako previše pristune crkve, u rad najznačajnije obrazovne institucije u državi, kao i argumenata o diskriminaciji sveštenika i njihovim građanskim pravima.

Na Univerzitetu su prekršili uobičajeni zavjet ćutanja kada se radi o stvarima koje se njih tiču, pa su neki zauzeli stav. Prva se oglasila profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore Olivera Komar koja je na Tviteru napisala da u sekularnoj državi sveštenom licu nijedne vjerske zajednice nije mjesto u Upravnom odboru državnog univerziteta, posebno ne kao predstavniku Vlade. ,,U aktuelnim crnogorskim prilikama u kojima je uplitanje SPC-a u rukovođenje državom čak i javno priznato ovakav potez ne doprinosi smirivanju tenzija i jačanju Univerziteta kao autonomne institucije, a šalju poruku neravnopravnosti nastavnicima i studentima drugih vjerskih zajednica”.  Njen primjer je slijedilo još par profesora. Reagovali su čak i studenti: ,,Stava su da imenovanje paroha nikšićkog i šefa izdavačke službe Eparhije budimljansko-nikšićke Nikole Marojevića za člana UO UCG-a neće doprinijeti smirivanju tenzija i podjela”, saopštili su iz Studenskog parlamenta.

Ove sedmice Vijeće Pravnog fakulteta iznijelo je svoj stav da je ,,imenovanje paroha Srpske pravoslavne crkve ili vjerskog službenika bilo koje druge vjerske zajednice za člana UO UCG neprimjeren, a u aktuelnom društvenom trenutku i kontraproduktivan akt klerikalizacije jedinog državnog univerziteta u Crnoj Gori”. Pravni fakultet pozvao je Vladu da stavi van snage odluku o imenovanju Marojevića.

Da tema nije značajna samo na domaćem, već i međunarodnom nivou potvrdilo je saopštenje Ambasade SAD-a. ,,SAD su zabrinute zbog nedavnog imenovanja u Upravni odbor Univerziteta Crne Gore. Za napredak građanskog društva u Crnoj Gori, nezavisne institucije koje služe interesu javnosti, kao što je državni univerzitet, ne treba da budu pod neprimjerenim uticajem bilo koje religijske zajednice”, napisali su iz ove ambasade na Tviteru.

U biografiji Nikole Marojevića, dostupnoj na sajtu Matice srpske u Crnoj Gori, navodi se da je đakon Saborne crkve u Nikšiću, doktor bogoslovskih nauka i šef izdavačke službe Eparhije budimljansko-nikšičke. Jedan je od osmorice sveštenika koji su zajedno sa tadašnjim episkopom budimljansko-nikšićkim, a sadašnjim mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem, bili pritvoreni zbog učešća u, zbog epidemije zabranjenoj,  litiji u Nikšiću u maju 2020. povodom praznika Svetog Vasilija Ostroškog. Bio je i član političkog savjeta Nove srpske demokratije.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Kako po riječima samog Đukanovića u Skupštini „preduzeće nije izmirivalo obaveze po kreditnom zaduženju, banka je 28. februara 2014, na osnovu izdate garancije, uputila Ministrastvu finansija zahtjev za plaćanje cjelokupnog iznosa garancije. Ministarstvo finansija je 31. marta 2014. izvršilo plaćanje cjelokupnog duga“. Rješenjem Privrednog suda u Podgorici 356/13 od 14. aprila 2014. je otvoren stečajni postupak i Đukanović je naglasio da „očekuje da ćemo imati jasniju sliku o realnosti ovog potraživanja u narednim fazama, nadajmo se, efikasne realizacije stečajnog postupka“.

Nakon naplate garancije Vlade, Melgonia-Primorka je ostala dužna državi i 573.000 eura poreza kao i svih 14,4 miliona kredita koji je trebao biti korišten za restrukturiranje ove nekad državne firme i ponovno pokretanje proizvodnje. Od 63 radnika njih 50 je odmah završilo na Birou za nezaposlene dok je 13 još neko vrijeme radilo na popisivanju imovine uzaludno se nadajući da će se naplatiti iz stečajne mase.

Najkontroverznije je to što je vlada Mila Đukanovića dala garancije za kredit firmi koja je osnovana tek 5 mjeseci kasnije. Bojanić je izjavio da firma nije bila registrovana u Privrednom sudu u doba davanja garancija i da „po Zakonu o privrednom društvu, član 70 – društvo stiče svojstvo pravnog lica danom registracije u Centralnom registru Privrednog suda. Je li Vlada bila vidovita pa je pet mjeseci prije nego što je ovo društvo steklo status pravnog lica odobrilo garanciju za njega u iznosu od 4 miliona“?  Bojanić je upozorio i da je po Zakonu o kontroli državne pomoći davalac državne pomoći dužan da prije dodjele državne pomoći podnose prijavu državnoj komisiji.

To nije bilo jedino plaćanje duga novcem građana. Istog dana kada je Vlada dala garancije za Melgoniu-Primorku date su i garancije za nekoliko drugih firmi –  Kombinat aluminijuma za 85 miliona, Željezaru u Nikšiću za 27 miliona, Brodogradilište u Bijeloj za 5.88 miliona, Željeznicu za 7 miliona… Ukupno 140 miliona eura od kojih je većina aktivirana i za koje niko nije odgovarao.

Melgonia-Primorku je osnovao Melgonia Holdings Limited iz Limasola sa Kipra 7. septembra 2009. godine kako pokazuje i Centralni registar privrednih subjekata čijim izvodom je tada uzaludno mahao i poslanik Bojanić u Skupštini pozivajući Đukanovića da saopšti ko su vlasnici firme. „Vi svakako znate jer ne mogu da vjerujem da ste odobrili 4 miliona garancija a da ne znate ko stoji iza toga“, rekao je Bojanić pitajući premijera koje su to reference vlasnika i program restruktuiranja koji su ubijedili Vladu da stane iza projekta.

Vlada je nakon dvije godine napravila aneks kojim se produžava ista garancija, sa S-Company DOO Tivat. Bojanić je ustvrdio da pomenute firme nema u centralnom registru Privrednog suda, i da nije jasno kakva je njena uloga između države, NLB Montenegro banke i Melgonie. „Nje nema, to je fantom firma“!

Đukanović je u Skupštini 2014. izjavio da je bila potrebna „pravovremena reakcija da se zaštiti ekonomski i nacionalni interes Crne Gore zbog eskalacije svjetske ekonomske krize kao i da su tada pored pomenutih date i garancije od 100 miliona za bankarski sektor dok je „za one koji su kršili zakone ove države nadležni državni organi time odgovorno bave“.

U odnosu na „mnoštvo detalja“ koje je Bojanić iznio „ne vjerujem da ni vi sami ne očekujete da bi vam to mogao odgovoriti predsjednik Vlade“. Na optužbe i dokumenta o garancijama firmi koja je tek trebala biti osnovana, Đukanović je rekao da „nema govora o tome da je Vlada unaprijed nekom nepoznatom privrednom subjektu dala garanciju 5 mjeseci prije nego što je formiran. Vlada se bavila problemom Primorke, to je vrlo jasno, nikakve Melgonie, problemom Primorke koji traje već 10 godina, prije svega socijalnim problemom Primorke. Neke poslovne poteze vrijeme potvrdi a neke ne“.

Na kraju će se ispostaviti  da je novac koji je bio garant da se riješe socijalni problemi radnika i koji je trebao biti isplaćen njima završio negdje drugo.

Primorka je otkupljena za 1,6 miliona eura (51 odsto akcija) od tadašnjeg Atlas fonda  Duška Kneževića i naknadno je dobila 14,4 miliona kredita od NLB Montenegro banke.

Jedan od optuženih u procesu (koji je zaobišao ljude iz Vlade) Nebojša Bošković je na sudu izjavio da je on jedini izgubio novac u slučaju Primorka i da ga je to koštalo 1.6 miliona njegove kiparske firme. Rekao je da nije kriv i da je SDT uradio smišljeni i tendeciozni nalaz i da „od 14,4 miliona eura dobijenih kredita za pokretanje proizvodnje Primorke, na račun je ‘leglo’ svega 223.000 eura. Novac od kredita je dolazio na račun banke i odatle je dalje usmjeravan po nalogu Vlade Crne Gore, a bez naših naloga. Nismo mogli plaćati ni jednog eura nikome, a da to ne odobri banka i Vlada“. On je optužio Duška Kneževića da je njegova ekipa sakrila ranije dugove i povjerioce a da je država stajala iza čitavog projekta. To je potvrdio i drugooptuženi Mesarič izjavom da je garancije za kredite odobrila Vlada i da njegova banka ne bi odobravala zajam da ona nije stala iza projekta.

Đukanović je  2014.  sumirao priču oko Primorke u parlamentu: „Ono što je važno je da je ova garancija izdata u skladu sa zakonskom procedurom… Ko je vlasnik Melgonia-Primorka, vjerujte mi, to mi uopšte nije važno, to mi ime ne znači ništa kao ni mnoga druga imena… ovdje nije bilo nikakvih zakulisnih radnji, nikakvih posebnih privatnih interesa, nekakvog prelivanja novca poreskih obveznika u privatni džep, ništa od toga nije bilo po mome saznanju“.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo