MONITORING
LOKALNI IZBORI: Pod sjenkom Podgorice

Objavljeno prije
11 godinana
Objavio:
Monitor online
Tačno je da su izbori u glavnom gradu veoma važni, pored ostalog zato što u njemu živi trećina Crne Gore. U ostalih jedanaest opština u kojima će lokalni izbori biti održani 25. maja živi – druga trećina. Preko 190 hiljada ljudi, za oko četiri hiljade više nego u Podgorici.
Izbori u Baru, Bijelom Polju, Danilovgradu, na Žabljaku, u Kolašinu, Plavu, Pljevljima, Plužinama, Rožajama, Šavniku i Gusinju, u sjenci su podgoričkih. Iz tih opština stiže tek po koja predizborna vijest i još se ne zna ko će, i ko će s kim, na izborima učestvovati. Rok za podnošenje izbornih lista traje do 30. aprila.
Bar sa oko 42 hiljade stanovnika i Bijelo Polje sa preko 46 najveće su, nakon Podgorice, opštine koje očekuju lokalni izbori.
Na lokalnim izborima 2010. u Baru je pobijedila koalicija DPS-a i SDP-a. Osvojili su blizu deset hiljada glasova i 20 mandata. Opoziciona koalicija ,,Bolji Bar” dobila je 6.215 glasova, odnosno 12 odborničkih mjesta. Bošnjačko-muslimanska lista osvojila je 1.233 glasa, odnosno dva mandata, dok je po jedan mandat pripao Demokratskom savezu i Liberalnoj partiji.
Demokratski front i SNP na parlamentarnim izborima 2012. u Baru su imali oko 600 glasova više nego ,,Bolji Bar” dvije godine ranije. Koalicija DPS-a i SDP-a ponovo je uspjela da dođe do deset hiljada glasova, ali je i preko 2.700 ljudi glasalo za Pozitivnu. BS je dobila blizu hiljadu, a Albanska koalicija oko 500 glasova više. Miodrag Lekić je na predsjedničkim izborima u Baru imao oko 1.100 glasova više nego Filip Vujanović – 9.981 prema 8.862.
Uoči ovih izbora zasad je jasno da će se u Baru jedna od glavnih bitaka za glasove voditi između SDP-a i Pozitivne. Partnerstvo u glavnom gradu između te dvije partije nije spriječilo njihove barske kolege da ovih dana razmijene teške riječi. Član predsjedništva Pozitivne Goran Đurović kazao je da socijaldemokrate pokušavaju da prevare birače odvojenim izlaskom na izbore, te da je ,,glas za SDP u suštini glas za DPS”. Pozitivna u Baru, kažu, neće sa DPS-om ni poslije izbora. Žarko Pavićević, javljali su ovdašnji mediji, jedan je od gradonačelnika kojeg DPS neće ponovo kandidovati.
U Bijelom Polju je prije četiri godine ,,Evropsko Bijelo Polje” sa 15.594 glasa dobilo 23, dok je koalicija ,,Bolje Bijelo Polje” sa 8.978 osvojenih glasova imala 13 mandata. Bošnjačka stranka je imala 1.666 glasova i dva odbornička mjesta.
I na posljednjim parlamentarnim i na predsjedničkim izborima Bijelo Polje se pokazalo kao jedno od najjačih uporišta DPS-a. Sabrani rezultati DF-a i SNP-a bili su slabiji od opozicione koalicije dvije godine ranije, Pozitivna je dobila 957 glasova, rezultat je bitno popravila samo Bošnjačka stranka koja je 2012. u Bijelom Polju osvojila 2.252 glasa.
Listom su Bjelopoljci glasali i za Filipa Vujanovića i donijeli mu 14.527 glasova. Lekić je dobio 9.791.
Uz napomenu da je dosadašnja vlast u Bijelom Polju radila dobro, u lokalnom SDP-u su odlučili da na izbore idu sami. Izmjeriće se, eto, i ta snaga, ali teško da se može očekivati da se u tom gradu SDP odlijepi od DPS-a i da vlast bude promijenjena. Može, eventualno, SDP da bude zamijenjen Bošnjačkom strankom.
U Danilovgradu su 2010. DPS i SDP dobili povjerenje 4.878 birača i osvojili 19 mjesta. Koalicija ,,Bolji Danilovgrad” imala je 3.767 glasova, odnosno 14 mandata. U toj opštini odnos snaga nije se bitno promijenio ni na parlamentarnim izborima. Vujanović je imao oko dvjesta glasova manje nego njegova partija nekoliko mjeseci ranije 4.483, dok je Miodrag Lekić dobio 4.551 glas.
Pozitivna i SDP biće na danilovgradskim izborima u koaliciji, prema nekim najavama nosilac liste DPS-a neće biti dosadašnji gradonačelnik Branislav Đuranović.
Na prethodnim lokalnim izborima u Kolašinu DPS je osvojio 2.066 glasova i 12 mandata, ,,Bolji Kolašin” 2.031 i 11 mandata, grupa građana „Zajedno za Kolašin” 1.169 glasova i šest odborničkih mjesta, a SDP 391 glas i dva mandata. DPS i Grupa građana formirali su vlast. Na parlamentarnim izborima 2012. stvari su se promijenile – DF i SNP imali su oko šest stotina glasova više od Evropske Crne Gore, Pozitivna je dobila blizu četiristo glasova. Lekić je ubjedljivo pobijedio Vujanovića sa 2.780 prema 2.146. Šareno će biti i ovoga puta. SDP je u Kolašinu tradicionalno opoziciona pratija, grupa građana koju čine bivši članovi SNP-a vrlo je bliska DPS-u. Trista čuda.
Sudeći po raznolikosti partija koje godinama čine opštinski parlament, kao i po različitosti kombinacija pomoću kojih je konstituisana vlast, Plav se može smatrati najdemokratskijom opštinom u Crnoj Gori. DPS-SDP koalicija na izborima 2010. u ovoj opštini osvojila je 14 odborničkih mjesta sa 2.957 glasova. ,,Bolji Plav” sa 1.085 glasova dobio je pet mjesta, a Bošnjačka stranka 1.733 glasa i osam mandata. DUA, Forca i Demokratski savez Crne Gore imali su po jedno odborničko mjesto. Dva mandata pripala su Partiji za Gusinje sa 556 osvojenih glasova.
Koalicija DPS-a i SDP-a koja je formirala vlast razvrgnuta je dvije godine kasnije, pa su opštinu dalje vodili SDP i albanske partije. Parlamentarni izbori donijeli su rast Bošnjačke stranke, ostalo je manje-više isto.
I na ovim izborima u Plavu, kako se očekuje, neće biti predizbornih koalicija. U plavskom SDP-u kažu – ni postizborne sa DPS-om. Ne očekuje se da će izdvajanje Gusinja donijeti drastično nov raspored političkih snaga, ali se procjenjuje da će promjena biračkog tijela najmanje naškoditi SDP-u, a najviše DPS-u. ,,Prije svega zbog glasova iz Njujorka, Gusinje je uvijek bilo baza za krađu glasova”, objašnjavaju Monitorovi sagovornici.
U Gusinju, na krilima novoformirane opštine, očekuje se uspjeh vladajuće partije.
Plužine i Pljevlja jedine su opštine u kojima je na lokalnim izborima 2010. pobijedila opozicija. Lista ,,Bolja Pljevlja” sa 11.093 glasa osvojila je 18, koalicija DPS-SDP-LP 17 mandata uz pomoć 10.345 glasova. Na parlamentarnim izborima zbrojenih glasova opozicije bilo je i dalje više nego DPS-SDP-ovih. Za tri. Lekić je imao oko 1.100 glasova više nego Vujanović.
Nakon sukoba u pljevaljskom DF-u, za predstojeće izbore formirana je koalicija SNP-a i „Pokreta za Pljevlja – dr Novica Stanić,” koji čini dio opštinskog odbora Nove. Čelnici Nove jedni su druge optuživali za saradnju sa režimom sa jedne i za korupciju, sa druge strane. Nije moguće procijeniti koliko će to uticati na rezultate izbora.
U Plužinama SNP je na posljednjim lokalnim izborima sa 1.293 glasa dobio 18 mandata. DPS-SDP 461 glas, odnosno šest, a koalicija ,,Zajedno za bolju Pivu” sa 438 glasova pet odborničkih mjesta. Oko 130 glasova donijelo je Jugoslovenskoj komunističkoj partiji jedan mandat. SNP je ostao nadmoćan u toj opštini i na parlamentarnim izborima. Lekić je dobio 1.361, Vujanović 532 glasa.
U Rožajama je 2010. DPS zavladao apsolutno. Sa osvojenim 6.491 glasom imao je 18 odbornika, Bošnjačka stranka je sa 3.454 glasa imala devet, a SDP sa 2.808 glasova sedam odborničkih mjesta. Na parlamentarnim izborima Bošnjačka stranka je imala oko hiljadu glasova više od DPS-SDP Evropljana. DPS je tada krivio SDP za loš rezultat, sad idu odvojeno. U Rožajama neće biti predizbornih koalicija. Pitanje je koliko će na rezultate Bošnjačke stranke uticati formiranje Bošnjačke demokratske zajednice. Upućeni računaju da ovoga puta niko neće osvojiti apsolutnu vlast.
I Žabljak i Šavnik su 2010. osvojili DPS-SDP. U Šavniku je ta koalicija sa 882 glasa dobila 16 odbornika, koaliciji ,,Bolji Šavnik” pripalo je 780 glasova i 15 mandata. Sličan odnos bio je i na parlamentarnim i na predsjedničkim izborima. Vujanović je imao oko 60 glasova više od Lekića. Najzanimljiviji predizborni podatak iz Šavnika trenutno je da se broj birača u toj opštini od 2010. smanjio za oko pet stotina.
Na Žabljaku su prije četiri godine DPS i SDP sa 1.294 glasa imali 16 odbornika, ,,Bolji Žabljak” sa 1.102 glasa imao je 13 odbornika, dok su po jedan mandat dobile liste ,,Za naš Žabljak” i ,,Srcem za Žabljak”. Njih je podržalo 112, odnosno 129 birača. U prednosti od oko dvjesta glasova vladajuća koalicija bila je i na parlamentarnim izborima. Lekić je tijesno pobijedio Vujanovića – 1.144 prema 1.126.
Od opština u kojima je opozicija 2012. osvojila više glasova od vlasti, lokalni izbori su u Podgorici, Pljevljima, Plužinama i Kolašinu. Na primjeru Mojkovca i Berana vidjelo se da to ne mora puno da znači. Opozicija je u Mojkovcu nakon dobrog rezultata na parlamentarnim izborima, izgubila vlast, u Beranama je bilo obrnuto.
Povoljna okolnost za opoziciju na ovim izborima je to što DPS svoje, odnosno državne, snage mora da raspe na više mjesta, a da pritom još bude posvećen borbi za opstanak na vlasti u glavnom gradu. Povoljna okolnost za vlast je to što je vlast. Takvi smo.
Miloš BAKIĆ
Komentari

Ima posla za parlamentarni Anketni odbor. Da li ćemo od njihovog rada imati koristi, drugo je pitanje. Odgovor na njega vrijedi desetine miliona koji mogu završiti u državnom budžetu, ili u džepovima švercera i njihovih pokrovitelja
Poslanici vladajuće većine donijeli su odluku o osnivanju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori.
“Cilj Anketnog odbora nije zamjena za pravosudne organe, već vršenje Ustavom utvrđene nadzorne funkcije Skupštine…“, saopštio je, u ime jednog od predlagača (Demokrate), poslanik Boris Bogdanović. „Odbor će istražiti veze između organizovanog kriminala i državnih struktura, analizirati ekonomsku štetu nastalu usljed gubitka poreskih prihoda i predložiti sistemske mehanizme za sprečavanje budućih zloupotreba. Takođe, kroz parlamentarnu kontrolu, biće identifikovane političke odgovornosti svih onih koji su svojim nečinjenjem ili aktivnim djelovanjem omogućili dugogodišnje funkcionisanje šverca cigareta.”
Prethodno je opoziciona URA parlamentu uputila gotovo identičnu inicijativu, predlažući osnivanje istoimenog anketnog odbora, sa istim brojem članova i rasporedom mjesta koja bi u njemu pripala poziciji, odnosno, opoziciji.
Rad Anketnog odbora podržaće i DPS (njima će, izgleda, pripasti i mjesto predsjednika odbora). “Kao što smo više puta kazali – nemamo problem da o ovoj i svim drugim temama iz prošlosti razgovaramo u Skupštini”, napisao je šef poslaničkog kluba DPS Andrija Nikolić na mreži X, ne propuštajući da naglasi kako je „jasno šta su stvarni politički motivi ove inicijative“.
Možemo pretpostaviti na šta je mislio Nikolić pominjući stvarne političke motive. Počev od predstojećih lokalnih izbora u Nikšiću i Herceg Novom. Činjenica je, međutim, da je šverc cigareta bio, a čini se, i ostao na vrhu popisa ilegalnih poslova koji u Crnoj Gori. Nijesu malobrojni oni koji tvrde da su se u švercu cigareta preko naše zemlje promijenili samo organizatori i, eventualno, tranzitni putevi i krajnja odredišta švercovane robe. Taj ilegalni posao oblikuje ekonomske, društvene i političke tokove u zemlji.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje

Objavljeno prije
1 sedmicana
14 Marta, 2025
Građanima su obećani rast standarda i novi putevi, privredi jednostavnije procedure i finansijska rasterećenja, evropskim partnerima –reforme… I mnogo toga je „odloženo do daljnjeg“. Biće, nadaju se optimisti
Kada je Milojko Spajić, još zelen na funkciji predsjednika Vlade, najavio da će u septembru prošle godine početi gradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica („paf-paf i 2024. u septembru želim da vidim ašov u zemlji“, M. Spajić, decembar 2023.) samo su najnaivniji povjerovali u izvodljivost datog obećanja. Još nerealnije zvučala je priča o tome kako će, „u narednih pet do sedam godina“ (otprilike do 2030.), Crna Gora dobiti „18 dionica autoputeva i brzih cesti“.
Kako sada stvari stoje, budu li za pet godina u funkciji tri, od obećanih 18 dionica autoputeva i brzih cesti, biće puna kapa. Ostalo – jednog dana.
Neka druga obećanja, lakša za realizaciju a neophodna za normalizaciju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u Crnoj Gori, zvučala su mnogo realnije. Za njihovo provođenje trebalo je samo dobre volje i, uglavnom, 41 glas u Skupštini Crne Gore. Opet, ni od njih, još uvijek, nema ništa.
Slijedeći premijerovo insistiranje da je ekonomija važnija od politike, krenimo sa tog kraja. Dijelom i zato što za ispunjenje tih obećanja vlast nije trebalo da podnese neku veliku žrtvu, u vidu smanjenja mogućnosti kadrovanja (političkog zapošljavanja po dubini) ili pojačane kontrole trošenja državnog novca preko Vlade, državnih i javnih preduzeća, lokalnih samouprava…
Od proljeća prošle godine slušamo priču o „skorom“ usvajanju zakona o stalnom sezoncu. Ipak, lako se može desiti da predstojeću turističku sezonu, uz narastajući problem sa plažama, dočekamo jednako nespremni kao i prošle godine. Ili sa zakonskim rješenjem koje će, prema dostupnim komentarima zainteresovanih, donijeti novih problema makar onoliko koliko i potencijalnih rješenja.
Potreba za donošenjem tog zakona je jasna: prema podacima Zavoda za zapošljavanje, već dvije godine Crna Gora „uvozi“ preko 25.000 sezonskih radnika, uz angažman više od 10.000 sezonaca sa ovdašnjeg tržišta rada, uglavnom studenata i đaka. Lako je pretpostaviti da je taj broj još veći, računajući neiskorijenjeni rad na crno. Problem je najuočljiviji tokom ljetnje turističke, poljoprivredne i građevinske sezone, kada ovdašnji poslodavci javno vape za radnom snagom.
Sličan problem postoji i u okruženju, ali su tamo pokušali da ga ublaže, ako se on već ne može trajno riješiti. Demografska kretanja ne idu u prilog zadovoljenja potreba na tržištu rada, dok i oni koji su kvalifikovani i voljni da rade, sve češće (i lakše) posao nalaze na bolje platežnim tržištima EU. Počev od Hrvatske. Tamo već postoji zakon koji poslodavcima omogućava da, uz finansijsku pomoć države, sezonskim radnicima ponudi određene finansijske benefite (minimalna plata, staž, zdravstveno osiguranje…) tokom perioda kada oni nijesu radno angažovani, kako bi im bilo na raspolaganju kada se ponovo ukaže potreba za njihovo radno angažovanje. To se pokazalo kao rješenje koje, u značajnoj mjeri, odgovara i poslodavcima i zapošljenima.
Crnogorske vlasti su najavljivale slično rješenje, ali smo stigli tek do nacrta zakona. Dok potraga sa sezonskim radnicima za predstojeću sezonu uveliko traje. Samo na ovonedjeljnom Sajmu sezonskog zapošljavanja u Podgorici zainteresovanima je ponuđeno više od dvije hiljade radnih mjesta. Što je samo djelić očekivane (uobičajene) potražnje.
Vladin prijedlog bio je pred socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima – a sada mu, prema najavama, predstoji dotjerivanje, javna rasprava, pa tek onda izrada prijedloga koji će biti upućen parlamentu na eventualno izglasavanje. Teško je očekivati da će sve to biti završeno na vrijeme za predstojeću sezonu.
Iz Ministarstva rada se još nadaju da će zakon stići na vrijeme i kažu kako se njegovim donošenjem želi postići efikasnije zapošljavanje domaće radne snage za sezonske poslove. “Pored toga, zakon ima za cilj suzbijanje sive ekonomije i omogućavanje fleksibilnijeg angažovanja radne snage“, navodi se u njihovom saopštenju, „Očekuje se da zakon doprinese unapređenju poslovnog ambijenta i tržišta rada u Crnoj Gori“.
Po onome što se do sada čulo, sindikalci nijesu pretjerano zadovoljni ponuđenim. “Ministarstvo je ponudilo samo poreze i doprinose, a to nije dovoljno da taj radnik sačeka narednu sezonu”, kazao je Srđa Keković, Generalni sekretar USSCG, objašnjavajući da su oni nudili hrvatski model, koji podrazumijeva da neko odradi sezonu (šest, sedam ili devet mjeseci) a da za vrijeme kada nije angažovan prima neku naknadu i ima plaćene poreze i doprinose.
Istovremeno, i poslodavci zebu od mogućnosti da sav teret „izdržavanja“ sezonskih radnika van sezone može pasti na njihova pleća. Što baš i nije pretjerano isplativo, mada je, možda, bolje od neizvjesnosti da se naredne sezone neće moći pokrenuti posao zbog nedostatka radne snage. „Spremni smo da preuzmemo poreze i doprinose ako ih država nema u budžetu, ali mu nećemo dati platu (sezonskom radniku – prim. Monitora) za vrijeme dok nije angažovan“, kazao je predsjednik Crnogorskog turističkog saveza Žarko Radulović. Kao dodatni problem Radulović ističe to što ponuđena verzija zakona ne nudi dovoljno pomaka, odnosno olakšane procedure, prilikom zapošljavanja sezonaca iz inostranstva. A oni se, kaže, „pokazuju kao dobri radnici, zadovoljni su uslovima i spremni da rade za niže plate nego u bilo kojoj drugoj top destinaciji“.
Dok se o zakonu o sezonskim radnicima makar priča, neka druga obećanja su pala u zapećak. Poput formiranja Fiskalnog savjeta. Da ga imamo, a zakonska obaveza odavno postoji, nedavna rasprava premijera i profesora Ekonomskog fakulteta o uzrocima inflacije u Crnoj Gori bila bi poprilično izlišna. Sve bi mu to, prethodno, rekli članovi Fiskalnog savjeta. Ili bi stručna javnost zaključila kako smo napravili pogrešan izbor njegovih članova.
Vlada u najavljenom roku ne uspijeva realizovati ni obećanja koja su data međunarodnim partnertima (EU), čija je realizacija neophodna za dobijanje prvih tranši novca iz Plana rasta za zemlje Zapadnog Balkana.
Rok za završetak 14 prvih koraka iz Reformske agende Crne Gore 2024.-2027, koja je zimus usvojena u Briselu, istekao je 28. februara 2025. Trenutna procjena je da je Crna Gora u potpunosti ispunila 10 koraka, dok su četiri djelimično ispunjena, predočila je članovima Vlade ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Među tim „djelimično ispunjenim“ obavezama nalazi se i Prostorni plan Crne Gore, uz prateće propise. Na tom dokumentu radi se još od vremena Vlade Duška Markovića (2016.-2020). Završetak se najavljuje već poodavno ali dokument nikako da dođe pred poslanike. Odnosno na javnu raspravu koja bi trebala da prethodi finalnom prijedlogu Prostornog plana.
Razna su tumačenja zašto ovaj, krajnje neophodan, posao traje neuobičajeno dugo. Uz hroničnu sporost administracije, postoje i spekulacije o mnogobrojnim parcijalnim interesima potencijalnih investitora kojima bi valjalo udovoljiti. Tako što će se nešto dodati Planu ili, na način da se njegovo donošenje još prolongira dok neko nešto ne završi. Na primjer, kupi poljoprivredno zemljište koje će budućim Planom postati građevinsko.
Za sada su to samo priče. Nepostojanje važećeg Prostornog plana Crne Gore onemogućava donošenje planova nižeg reda, među kojima je i novi PP Podgorice i, odnedavno kao njegov sastavni dio, projekat Velje brdo o kome su nam sa puno entuzijazma govorili premijer i ministar urbanizma Slaven Radunović.
Još jedna obaveza iz Reformske agende – reforma izbornog zakonodavstva – čeka rasplet aktuelnih političkih razmirica vlasti i opozicije. Kao što je čekala i prethodna tri-četiri izborna ciklusa. Vlast se mijenjala, ali model nije: opozicija traži reforme izbornih pravila kako bi većini smanjila prostor za zloupotrebe, vlast traži izgovore da tu priču prolongira. I tako ukrug. Jedinstveni su samo u tome da partijama nikad nije dosta državnog novca, a da su tzv. otvorene liste dobar prijedlog. Za neko bolje vrijeme.
Imamo i set neispunjenih „obećanja“ koja nam niko nije dao. U formalnom smislu. Ali se ispunjenje tih očekivanja podrazumijeva kao neophodan dio najavljene normalnosti. Na vrhu ove liste nalaze se zakoni u vladi i Skupštini, koji bi normirali ponašanje izabranih političkih predstavnika u svakodnevnim, ali i nekim manje uobičajenim okolnostima (prava i obaveze tehničke vlade), smanjujući njihov pravo na improvizaciju i, nazovimo je, domišljatost. U vladinom posjedu je jedna, pomalo problematična, verzija zakona o vladi, dok sličnog dokumenta koji bi uredio rad parlamenta nema u najavi.
U državi koja skoro tri godine ne može da okonča izborni proces u jednoj lokalnoj samoupravi sa otprilike 1.500 upisanih birača, ništa od navedenog ne predstavlja iznenađenje. Što bi rekli, vlast dlaku mijenja ali ćud nikada.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
POLICIJA PROTIV SLOBODNE RIJEČI: Disciplinovanje kritičara

Objavljeno prije
1 sedmicana
14 Marta, 2025
Međunarodna praksa, rezolucije, presude Suda u Strazburu su neumoljive i na strani su slobodne riječi. Sve suprotno u odnosu na domaću praksu koja se bila ukorijenila za vrijeme vladavine DPS-a, a koju, kao i u slučaju Brana Mandića, vlast, kada joj treba, baštini i danas
,,Sve vrijeme bio sam koncentrisan na to AX”, kazao je istoričar, profesor Univerziteta Crne Gore, Aleksandar Stamatović urednici i voditeljkiIreni Ivanović-Tatar, koja je nosila majicu sa tom oznakom.
,,Je li ova majica na meni. Armani. Što? Sviđa li vam se”, odgovorila je ona.
,,Pa sviđa mi se ono što je ispod nje i iznad nje”, rekao je profesor.
Ovako je tekao razgovor na kraju emisije Neki to vole vruće“ na TV Adria, 16. maja prošle godine. Javnost se uzbudila, reagovala, osudila.
Stamatović se decenijama bavi politikom, a bio je lider Otadžbinske srpske stranke. Preko deceniju je radio u više osnovnih i srednjih škola u Podgorici kao profesor istorije. U zvanje redovnog profesora na Filozofskom fakultetu na Palama izabran je u novembru 2017. Nakon raskida radnog odnosa sa Univerzitetom u Istočnom Sarajevu, u zvanju docenta radi od 1. aprila 2023. godine na Filozofskom fakultetu (Studijski program istorija) u Nikšiću.
Kako je Stamatović profesor državnog univerziteta, nakon pola godine reagovao je i Etički odbor UCG. Bolje da nije – Stamatović je aboliran uz ocjenu odbora, etičkog, da je ,,iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar“.
,,Profesori su zaključili da je neobuzdani profesor zapravo mislio na moje ‘duhovne atribute’, ljepotu, jer se ispod majičice, tj. grudi nalazi duša. Crni humor je sve u ovoj zemlji čuda”, izjavila je nedavno novinarka Tatar.
Na odluku Etičkog odbora novinar i pisac Brano Mandić se satirično osvrnuo u tekstu O čemu govorimo kada govorimo o sisama, objavljenom u oktobru prošle godine. Ne sluteći da će ga zbog ovog citata policija uputiti na sud: ,,Kakva sreća za jednu novinarku da bude cilj ili po grčki telos, a ne po srpski telo, odnosno objekat žudnje jednog matorog jarca koji omladini pokazuje kako bez njega nema udarca niti emisije bez kafanske dosjetke kojom ćemo relaksirati atmosferu pošto smo još napeti od trodecenijskog antisrpskog proganjanja. Ako nam napetost dalje naloži, možemo reći i da je to ispod suknje cilj, a ne objekat, pa pohvaliti i oko gaća, i ispod kaiša i oko struka, jer tako to mi na Palama po Grigoriju Palami tumačimo, a u Nikšiću po svetom Nilu Sorskom.”
Deset dana nakon objave teksta profesor Stamatović je, preko advokatske kancelarije Šušić, podnio prijavu Odjeljenju bezbjednosti Podgorica.
Osnovno državno tužilaštvo procijenilo da nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. I sve bi se, kao i mnogi skandali do sada, tako i završilo da nije bilo revnosne policije.
Mandić je, protekle sedmice, svojom kolumnom obavijestio javnost da mu je ,,policija upala u tekst”.
Uprava policije je podnijela prekršajnu prijavu protiv Mandića. Obaviješten je od suda da se mora pojaviti na saslušanju 16. aprila uz prijetnju dovođenjem. U Zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka navodi se da je prekršio Zakon o Javnom redu i miru Crne Gore, i to u članu 7 stav 1: „Ko na javnom mjestu vrijeđa drugog ili se drsko ponaša, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 100 eura do 400 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.”
Ispad profesora Stamatovića, koji je verifikovan odlukom Etičkog odbora UCG, tako dobija novu dimenziju. Policijskog i sudskog progona novinara i pisca za kolumnu u kojoj je s pravom kritikovao profesorov seksistički govor i odobravanje istog od strane najznačajnije visokoškolske institucije u državi.
Da nije po srijedi nešto što liči na represiju i nedemokratiju, tvrde iz policije. Saopštili su da su postupili na zakonit način, bez namjere podrivanja ili targetiranja pojedinca, uz jednak odnos prema svim građanima.Napominjući da će u konačnom Sud za prekršaje cijeniti osnovanost podnijete prekršajne prijave.
Srećom po policiju, uključio se i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović zatraživši od policijskih službenika (pravnika) koji se bave prekršajnom oblašću da nedvosmisleno utvrde sve okolnosti osnovanosti podnošenja zahtjeva za pokretanje ovog prekršajnog postupka.
Objasnio je da će se službenici Uprave policije sa posebnom pažnjom i senzibilitetom odnositi prema svim događajima u kojima policija cijeni opravdanost zahtjeva, ,,a koji se odnose na pojačanu kritiku prema licima koja su dužna da trpe veći pritisak javnosti, odnosno razumijevanje upotrebe specifičnih tehnika i stilova novinarskog izražavanja prilikom društvenog komentarisanja”.
Šćepanović je naložio rukovodiocima svih organizacionih jedinica Uprave policije da bez odlaganja u svim postupanjima koja uključuju medijske radnike primjenjuju principe zakonitosti, proporcionalnosti, transparentnosti, objektivnosti i zaštite javnog interesa, kao i opšteprihvaćena načela medijskog diskursa zagarantovana međunarodnim pravom i konvencijama.
Međunarodna praksa, rezolucije, presude Suda u Strazburu su u ovakvim slučajevima neumoljive i na strani su slobodne riječi. Sve suprotno u odnosu na domaću praksu koja se bila ukorijenila za vrijeme vladavine DPS-a, a koje, kao i u Mandićevom slučaju, vlast, kada joj treba, baštini i danas.
Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) je recimo nakon devet mjeseci izviđaja, krajem 2023. godine, utvrdilo da u stavovima sveštenika SPC Ognjena Femića, sadržanim u autorskom tekstu na portalu IN4S pod naslovom Ujedinjenje ili ukrajinizacija nema elemenata krivičnog djela. Institucija ombusmana reagovala je zbog tog teksta.
Isti aršini i literarne slobode nijesu važile za publicistu i istoričara Bobana Batrićevića koji u autorskom tekstu u avgustu 2023, kritikovao stavove velikodostojnika SPC u Crnoj Gori. Nakon pritiska javnosti, VDT je konačno u martu 2024, odustalo od gonjenja istoričara i kolumniste Batrićevića.
Da novoj vladajućoj većini nije strano kopiranje pritisaka iz DPS doba ili aktuelnih iz Vučićevog sistema, govori i tekst sa portala Press, koji je blizak Pokretu Evropa sad.Naslov teksta – Da li je Brano Mandić dobio 12,5 hiljada eura od države da ,,Normalizuje” ili profesora zove ,,matorim jarcem”? A u samom tekstu se pored saopštenja policije, podsjeća da je ,,krajem prošle godine nevladina organizacija ‘Žuta kornjača’ Branislava Mandića od Ministarstva kulture i medija dobila 12.524 eura za portal ‘Normalizuj.me”, piše portal Press, a prenosi portal Gradske televizije.
Mandić se odavno zamjerio moćnicima i braniteljima prošle i ove vlasti. ,,…đavo nije skriven već se ukazao u punom kapacitetu izvršne vlasti koju smo prepustili budalama. Jedina stvar koja je tragičnija od navedenog je to što sve govori da baš takve budale zaslužujemo”, piše Mandić u jednoj od kolumni.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Muke pod Lovćenom
Zoran Radulović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Privatno i javno
Milena Perović
-
ALTERVIZIJA / prije 2 sedmice
Deportacije
Milan Popović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Mevlan – o snazi dobrote
Ferid Muhić
-
Izdvojeno / prije 3 sedmice
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini
Kenet Morison

Novi broj


KOČANI, NOVI SAD, DONJA JABLANICA, CETINJE: Tragedije koje ne opominju

SRBIJA, REPUBLIKA SRPSKA I MI: (Krimo)integracije

BALŠA BRKOVIĆ, PISAC: Svi smo mi pod krovom neke nadstrešnice
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmice
BURA OKO ZAKUPA CRNOGORSKIH PLAŽA: Novi tender, novi uslovi
-
SVIJET4 sedmice
ODJECI SASTANKA TRAMPOVIH I PUTNOVIH TIMOVA O UKRAJINI: O diktatorima i ljudima
-
Izdvojeno4 sedmice
SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku
-
DRUŠTVO3 sedmice
NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila
-
DRUŠTVO4 sedmice
JAVNO ZDRAVSTVO I PRIVATNI INTERESI: Novca ima, magnetnih nema
-
INTERVJU3 sedmice
RADE BOJOVIĆ, IZVRŠNI KOORDINATOR GI „21.MAJ“: Cirkus ide dalje
-
Izdvojeno3 sedmice
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini
-
Izdvojeno4 sedmice
ŠTA UTIČE NA VISOKE CIJENE U NAŠIM TRGOVINAMA: Između njive i trpeze – država kupi kajmak