Povežite se sa nama

MONITORING

LOKALNI IZBORI: Pod sjenkom Podgorice

Objavljeno prije

na

Tačno je da su izbori u glavnom gradu veoma važni, pored ostalog zato što u njemu živi trećina Crne Gore. U ostalih jedanaest opština u kojima će lokalni izbori biti održani 25. maja živi – druga trećina. Preko 190 hiljada ljudi, za oko četiri hiljade više nego u Podgorici.

Izbori u Baru, Bijelom Polju, Danilovgradu, na Žabljaku, u Kolašinu, Plavu, Pljevljima, Plužinama, Rožajama, Šavniku i Gusinju, u sjenci su podgoričkih. Iz tih opština stiže tek po koja predizborna vijest i još se ne zna ko će, i ko će s kim, na izborima učestvovati. Rok za podnošenje izbornih lista traje do 30. aprila.

Bar sa oko 42 hiljade stanovnika i Bijelo Polje sa preko 46 najveće su, nakon Podgorice, opštine koje očekuju lokalni izbori.

Na lokalnim izborima 2010. u Baru je pobijedila koalicija DPS-a i SDP-a. Osvojili su blizu deset hiljada glasova i 20 mandata. Opoziciona koalicija ,,Bolji Bar” dobila je 6.215 glasova, odnosno 12 odborničkih mjesta. Bošnjačko-muslimanska lista osvojila je 1.233 glasa, odnosno dva mandata, dok je po jedan mandat pripao Demokratskom savezu i Liberalnoj partiji.

Demokratski front i SNP na parlamentarnim izborima 2012. u Baru su imali oko 600 glasova više nego ,,Bolji Bar” dvije godine ranije. Koalicija DPS-a i SDP-a ponovo je uspjela da dođe do deset hiljada glasova, ali je i preko 2.700 ljudi glasalo za Pozitivnu. BS je dobila blizu hiljadu, a Albanska koalicija oko 500 glasova više. Miodrag Lekić je na predsjedničkim izborima u Baru imao oko 1.100 glasova više nego Filip Vujanović – 9.981 prema 8.862.

Uoči ovih izbora zasad je jasno da će se u Baru jedna od glavnih bitaka za glasove voditi između SDP-a i Pozitivne. Partnerstvo u glavnom gradu između te dvije partije nije spriječilo njihove barske kolege da ovih dana razmijene teške riječi. Član predsjedništva Pozitivne Goran Đurović kazao je da socijaldemokrate pokušavaju da prevare birače odvojenim izlaskom na izbore, te da je ,,glas za SDP u suštini glas za DPS”. Pozitivna u Baru, kažu, neće sa DPS-om ni poslije izbora. Žarko Pavićević, javljali su ovdašnji mediji, jedan je od gradonačelnika kojeg DPS neće ponovo kandidovati.

U Bijelom Polju je prije četiri godine ,,Evropsko Bijelo Polje” sa 15.594 glasa dobilo 23, dok je koalicija ,,Bolje Bijelo Polje” sa 8.978 osvojenih glasova imala 13 mandata. Bošnjačka stranka je imala 1.666 glasova i dva odbornička mjesta.

I na posljednjim parlamentarnim i na predsjedničkim izborima Bijelo Polje se pokazalo kao jedno od najjačih uporišta DPS-a. Sabrani rezultati DF-a i SNP-a bili su slabiji od opozicione koalicije dvije godine ranije, Pozitivna je dobila 957 glasova, rezultat je bitno popravila samo Bošnjačka stranka koja je 2012. u Bijelom Polju osvojila 2.252 glasa.

Listom su Bjelopoljci glasali i za Filipa Vujanovića i donijeli mu 14.527 glasova. Lekić je dobio 9.791.

Uz napomenu da je dosadašnja vlast u Bijelom Polju radila dobro, u lokalnom SDP-u su odlučili da na izbore idu sami. Izmjeriće se, eto, i ta snaga, ali teško da se može očekivati da se u tom gradu SDP odlijepi od DPS-a i da vlast bude promijenjena. Može, eventualno, SDP da bude zamijenjen Bošnjačkom strankom.

U Danilovgradu su 2010. DPS i SDP dobili povjerenje 4.878 birača i osvojili 19 mjesta. Koalicija ,,Bolji Danilovgrad” imala je 3.767 glasova, odnosno 14 mandata. U toj opštini odnos snaga nije se bitno promijenio ni na parlamentarnim izborima. Vujanović je imao oko dvjesta glasova manje nego njegova partija nekoliko mjeseci ranije 4.483, dok je Miodrag Lekić dobio 4.551 glas.

Pozitivna i SDP biće na danilovgradskim izborima u koaliciji, prema nekim najavama nosilac liste DPS-a neće biti dosadašnji gradonačelnik Branislav Đuranović.

Na prethodnim lokalnim izborima u Kolašinu DPS je osvojio 2.066 glasova i 12 mandata, ,,Bolji Kolašin” 2.031 i 11 mandata, grupa građana „Zajedno za Kolašin” 1.169 glasova i šest odborničkih mjesta, a SDP 391 glas i dva mandata. DPS i Grupa građana formirali su vlast. Na parlamentarnim izborima 2012. stvari su se promijenile – DF i SNP imali su oko šest stotina glasova više od Evropske Crne Gore, Pozitivna je dobila blizu četiristo glasova. Lekić je ubjedljivo pobijedio Vujanovića sa 2.780 prema 2.146. Šareno će biti i ovoga puta. SDP je u Kolašinu tradicionalno opoziciona pratija, grupa građana koju čine bivši članovi SNP-a vrlo je bliska DPS-u. Trista čuda.

Sudeći po raznolikosti partija koje godinama čine opštinski parlament, kao i po različitosti kombinacija pomoću kojih je konstituisana vlast, Plav se može smatrati najdemokratskijom opštinom u Crnoj Gori. DPS-SDP koalicija na izborima 2010. u ovoj opštini osvojila je 14 odborničkih mjesta sa 2.957 glasova. ,,Bolji Plav” sa 1.085 glasova dobio je pet mjesta, a Bošnjačka stranka 1.733 glasa i osam mandata. DUA, Forca i Demokratski savez Crne Gore imali su po jedno odborničko mjesto. Dva mandata pripala su Partiji za Gusinje sa 556 osvojenih glasova.

Koalicija DPS-a i SDP-a koja je formirala vlast razvrgnuta je dvije godine kasnije, pa su opštinu dalje vodili SDP i albanske partije. Parlamentarni izbori donijeli su rast Bošnjačke stranke, ostalo je manje-više isto.

I na ovim izborima u Plavu, kako se očekuje, neće biti predizbornih koalicija. U plavskom SDP-u kažu – ni postizborne sa DPS-om. Ne očekuje se da će izdvajanje Gusinja donijeti drastično nov raspored političkih snaga, ali se procjenjuje da će promjena biračkog tijela najmanje naškoditi SDP-u, a najviše DPS-u. ,,Prije svega zbog glasova iz Njujorka, Gusinje je uvijek bilo baza za krađu glasova”, objašnjavaju Monitorovi sagovornici.

U Gusinju, na krilima novoformirane opštine, očekuje se uspjeh vladajuće partije.

Plužine i Pljevlja jedine su opštine u kojima je na lokalnim izborima 2010. pobijedila opozicija. Lista ,,Bolja Pljevlja” sa 11.093 glasa osvojila je 18, koalicija DPS-SDP-LP 17 mandata uz pomoć 10.345 glasova. Na parlamentarnim izborima zbrojenih glasova opozicije bilo je i dalje više nego DPS-SDP-ovih. Za tri. Lekić je imao oko 1.100 glasova više nego Vujanović.

Nakon sukoba u pljevaljskom DF-u, za predstojeće izbore formirana je koalicija SNP-a i „Pokreta za Pljevlja – dr Novica Stanić,” koji čini dio opštinskog odbora Nove. Čelnici Nove jedni su druge optuživali za saradnju sa režimom sa jedne i za korupciju, sa druge strane. Nije moguće procijeniti koliko će to uticati na rezultate izbora.

U Plužinama SNP je na posljednjim lokalnim izborima sa 1.293 glasa dobio 18 mandata. DPS-SDP 461 glas, odnosno šest, a koalicija ,,Zajedno za bolju Pivu” sa 438 glasova pet odborničkih mjesta. Oko 130 glasova donijelo je Jugoslovenskoj komunističkoj partiji jedan mandat. SNP je ostao nadmoćan u toj opštini i na parlamentarnim izborima. Lekić je dobio 1.361, Vujanović 532 glasa.

U Rožajama je 2010. DPS zavladao apsolutno. Sa osvojenim 6.491 glasom imao je 18 odbornika, Bošnjačka stranka je sa 3.454 glasa imala devet, a SDP sa 2.808 glasova sedam odborničkih mjesta. Na parlamentarnim izborima Bošnjačka stranka je imala oko hiljadu glasova više od DPS-SDP Evropljana. DPS je tada krivio SDP za loš rezultat, sad idu odvojeno. U Rožajama neće biti predizbornih koalicija. Pitanje je koliko će na rezultate Bošnjačke stranke uticati formiranje Bošnjačke demokratske zajednice. Upućeni računaju da ovoga puta niko neće osvojiti apsolutnu vlast.

I Žabljak i Šavnik su 2010. osvojili DPS-SDP. U Šavniku je ta koalicija sa 882 glasa dobila 16 odbornika, koaliciji ,,Bolji Šavnik” pripalo je 780 glasova i 15 mandata. Sličan odnos bio je i na parlamentarnim i na predsjedničkim izborima. Vujanović je imao oko 60 glasova više od Lekića. Najzanimljiviji predizborni podatak iz Šavnika trenutno je da se broj birača u toj opštini od 2010. smanjio za oko pet stotina.

Na Žabljaku su prije četiri godine DPS i SDP sa 1.294 glasa imali 16 odbornika, ,,Bolji Žabljak” sa 1.102 glasa imao je 13 odbornika, dok su po jedan mandat dobile liste ,,Za naš Žabljak” i ,,Srcem za Žabljak”. Njih je podržalo 112, odnosno 129 birača. U prednosti od oko dvjesta glasova vladajuća koalicija bila je i na parlamentarnim izborima. Lekić je tijesno pobijedio Vujanovića – 1.144 prema 1.126.

Od opština u kojima je opozicija 2012. osvojila više glasova od vlasti, lokalni izbori su u Podgorici, Pljevljima, Plužinama i Kolašinu. Na primjeru Mojkovca i Berana vidjelo se da to ne mora puno da znači. Opozicija je u Mojkovcu nakon dobrog rezultata na parlamentarnim izborima, izgubila vlast, u Beranama je bilo obrnuto.

Povoljna okolnost za opoziciju na ovim izborima je to što DPS svoje, odnosno državne, snage mora da raspe na više mjesta, a da pritom još bude posvećen borbi za opstanak na vlasti u glavnom gradu. Povoljna okolnost za vlast je to što je vlast. Takvi smo.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podgorica, Budva, sukob u Vladi zbog bezbjednosnog sektora, optužbe na relaciji predsjednik države premijer. Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost

 

 

Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost.  Na državnom nivou Spajićev Pokret Evropa Sad (PES)  optužuje svog doskorašnjeg potpredsjednika i predsjednika CG Jakova Milatovića da radi protiv njih.  Sukob oko bezbjednosnog sektora zahladio je odnose između Demokrata i PES-a.  U Budvi se naširoko optužuju dva krila nekadašnjeg DF-a, pa DF i Demokrate. U Podgorici rascjep  PES-a ostavlja posljedice.

Da krenemo od posljednje vijesti. PES je nakon kritike Milatovića na račun ekonomskih reformi, optužio predsjednika države da radi protiv dojučerašnje partije, te da se udružio sa Građanskim pokretom URA i Pokretom za promjene (PzP) .

“Kampanja koju predsjednik države Jakov Milatović nastavlja da vodi protiv izvorne ideje svoje nekadašnje partije vidljivija je svakog dana”, saopštili su iz PES-a. “Nekadašnji zamjenik predsjednika PES-a se sada udružio sa Nebojšom Medojevićem, koji je najviše kritikovao program Evropa Sad 1 i sa Dritanom Abazovićem koji najviše osporava program Evropa Sad 2”.

Milatović je, navode dalje njegovi politički saborci, kritike  usmjerio “isključivo na formalno svoju partiju i 44. Vladu, čak i zbog imenovanja Predraga Drecuna koga je uključio u svoju kampanju i sa kojim je zajedno proslavljao izborne pobjede.”

Milatović je prethodno saopštio da smatra da je, bez dodatnih reformi u administraciji i obrazovanju, kao i smislenih razvojnih politika utemeljenih na sređenoj planskoj dokumentaciji i unaprijeđenom investicionom ambijentu, dugoročni održiv ekonomski razvoj, koji sa sobom donosi povećanje plata i penzija –  upitan.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USVOJEN BUDŽET ZA 2024. GODINU: Više novca, manje koristi za proizvođače

Objavljeno prije

na

Objavio:

Poljoprivrednici kažu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova

 

 

Vlada je 14. marta usvojila agrobudžet za 2024. godinu. Konačno, kažu poljoprivrednici navodeći kako je samo jednom, 2001. godine, agrobudžet usvojen kasnije. U julu. Što je značajno doprinijelo da to, po ostvarenim rezultatima, za crnogorsku poljoprivredu bude najgora godina u ovom vijeku.

“Agrobudžet je donešen u zakonskom roku i nije bilo kašnjenja”, odgovara na primjedbe ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Ministar insistira da je u pitanju rekordan iznos izdvojen za mjere agrarne politike što bi, po njegovom mišljenju, “trebalo da dodatno unaprijedi ovaj sektor”.

“Ovim budžetom zadovoljni su samo ministri poljoprivrede i finansija”, kaže  za Monitor Budimir Mugoša, inženjer agronomije, proizvođač hrane, bivši ministar (2016.) i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede. Agrobudžet je usvojen sa velikim zakašnjenjem, u martu umjesto u decembru, dok se predviđene premije i subvencije isplaćuju još kasnije, u novembru i decembru, obrazlaže Mugoša.

Prema njegovom mišljenju, problematičan je i rekordan iznos agrobudžeta. “Tu su uračunata i sredstva koja nijesu dio agrarne nego socijalne, zdravstvene  ili neke treće politike. Na primjer: staračke naknade, bezbjednost hrane i obavezna zdravstvena zaštita životinja, ispunjenje mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 12, projekti razvoja ruralne i putne infrastrukture, program besplatne distribucije voća, povrća i mliječnih prizvoda u školama… Oni, suštinski, nijesu dio agrobudžeta. Ali s njima on izgleda veći…”, navodi Mugoša uz ocjenu da agrobudžet vlastima, sadašnjim i bivšim, služi kao alat za “najjeftinije legalno kupljeni glas u Crnoj Gori”.

Iz Vlade se zaklanjaju iza brojeva. Ukupno, ovogodišnji  agrobudžet iznosi 75 miliona. Iz državne kase opredijeljeno je 51,35 miliona eura (“to je pravi agrobudžet”, tvrde kritičari), donacije donose još 15,55 a krediti 8,15 miliona eura. Samo što se pokazalo kako njih nije tako lako “zaraditi” i iskoristiti.

Imamo primjer programa IPARD II kroz koji je iz budžeta EU 2015. izdvojeno 37 miliona za crnogorsku poljoprivredu. Uz uslov: šta se ne potroši u dogovorenom roku vraća se. Iako je trajanje programa dva puta produžavano, još nije opredijeljeno više od trećine dostupnog novca (14,3 miliona). “Crna Gora će do kraja godine prema projekcijama Ministarstva poljoprivrede, unutar IPARD II programa potrošiti oko 11,7 miliona eura, dok će ostatak vratiti u budžet EU”, saopštio je ministar Joković krajam januara u parlamentu. Sada kaže da će EU biti vraćen “minimalan dio sredstava”, iako program ističe ove godine. Direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Marko Radonjić još je veći optimista, pa očekuje da će do kraja godine biti utrošena sva preostala sredstva.

Kad već pominjemo EU, tamo postoje računice koje kažu da primarna poljoprivredna proizvodnja na svaki euro subvencija njihovoj ekonomiji vraća tri puta više. Naš ministar poljoprivrede je iznio podatak da nam  poljoprivreda donosi  preko 600 miliona godišnje. Tu nije uračunat  kumulativni efekat kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima. Po tome ispada kako, na svaki euro kojim poljoprivreda doprinese crnogorskoj ekonomiji, država kroz subvencije, podsticaje, staračke naknade i sva druga davanja, proizvođače pomogne sa osam centi (12 ako računamo donacije i kredite uključene u agrobudžet). Ili 3-4 puta manje od EU.

Može i ovako: mada poljoprivreda donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, crnogorski proizvođači hrane jedini su u regionu i zemljama EU koji državi plaćaju punu cijenu za gorivo koje pokreće njihovu mehanizaciju. Nije isključeno da tako, plaćajući akcizu na dizel gorivo, državi ne obezbijede najveći dio prihoda koji ona, kasnije, izdvaja za agrobudžet.

“Mislim da nema poljoprivrednika koji vjeruje da će akcize na gorivo biti vraćene za 2024. godinu jer od 2016. godine kada su poslednji put vraćene akcize, iako se svake godine obećava i najavljuje ista mjera”, ubijeđen je Mugoša. Naš sagovornik upozorava kako se, u potpunosti, ne može vjerovati ni onome što je zapisano u agrobudžetu. “Za livade i pašnjake prošle godine je obećano do 60, odnosno, 80 a isplaćeno – četiri eura”.

Jednako je nelogično da je PDV na mliječne proizvode veći od stope koja se naplaćuje na mlijeko. Time se,    zapravo, suprotno proklamovanim ciljevima, destimuliše prerada poljoprivrednih proizvoda. Potrošači se, faktički, primoravaju da kupuju i jedu uvezene proizvode.

Komentarišući ovogodišnji agrobudžet ratari ističu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova. Stočari se nadovezuju na priču. “Nekad sam sa 37 centi otkupne cijene mlijeka i premijom od devet centi mogao da zaradim. Sada, sa otkupnom cijenom od 48 centi i premijom od 20 poslujem sa gubitkom, pošto su troškovi rasli brže i više”, kaže jedan od sagovornika Monitora, vlasnik farme krava. Napominjući kako se u tom poslu “neće zadržati još dugo”. Nema računice.

Ministar Joković i te podatke komentariše iz druge perspektive: “Ovogodišnje premije uvećane su za gotovo sve pojedinačne stočarske kategorije. Tako je sada osnovna naknada za priplodne krave i junice, za one koji najmanje sedam mjeseci drže jedno i više grla te vrste, po grlu 100 eura, dok je prethodno bila 85. Na 150 eura je uvećana premija u sistemu držanja krava-tele…”. Ipak, već u susjednoj Srbiji premije su neuporedivo veće. Za kvalitetnu mliječnu kravu vlasnik od države dobija godišnju premiju veću od 360 eura (40.000 dinara). Farmeri traže da se ona poveća na makar 450 eura (55.000 dinara). U Srbiji su veće i premije po litru mlijeka. Pa, ko izdrži.

Listajući Agrobudžet za 2024. godinu lako je primijetiti da se neke stavke ponavljaju iz godine u godinu iako je riječ o jednokratnim troškovima. To znači da se posao ne završava. Tako opet – drugu, treću ili četvrtu godinu za redom – čitamo o kućama poljoprivrede u Beranama i Pljevljima, pogonu za zbrinjavanje životinjskih konsfikata (hrana isteklog roka trajanja, uginule životinje, nejestivi ostaci zaklanih životinja…) kome se još uvijek traži lokacija, izgradnji dvije ribarske luke na primorju (ulcinjska Porto Milena i Boka).

Iz agrobudžeta, na razočarenje zainteresovanih poljoprivrednika, isključene su makar tri mjere: podrška za preradu na gazdinstvu (mali pogoni za proizvodnju sira, džemova, sokova…); finansijska pomoć za nabavku junica tovnih rasa i podrška za nabavku traktora. Negdje je, nezvanično, razlog slabo interesovanje poljoprivrednika, a negdje zaključak da su pojedinci zloupotrebljavali taj vid pomoći. Pa su kažnjeni svi.

“Farmeri plaćaju nesposobnost države”, zaključuje Mugoša. Crna Gora je prošle godine uvezla hrane u vrijednosti 750 miliona eura. Deset ovogodišnjih agrobudžeta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo