Povežite se sa nama

MONITORING

DOKUMENT: HIGIJENA U KLINIČKOM CENTRU CRNE GORE: Porodilište kao izvor zaraze

Objavljeno prije

na

Interni dokument Kliničkog centra Crne Gore, iz 26. decembra 2007. godine, koji posjeduje Monitor – Mikrobiološka analiza briseva na odjeljenju Jedinice za novorođenčad KCCG – jasno prikazuje kakvo je stanje higijene i, naročito, kakve su higijenske navike u toj higijenski najosjetljivijoj klinici (na njenom čelu sada Snežana Crnogorac, ranije načelnica porodilišta), najveće medicinske ustanovi u zemlji. Očajne! Da nije riječ o izuzetku od prije pet godina, potvrđuje krajem prošle godine objavljeno istraživanje, rađeno od 5. do 14. decembra 2011. godine, pod nadzorom kancelarije UNICEF-a – Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori – u kojem je higijena te klinike dobila najmanje ocjene.

Mikrobiološke analize briseva na Ginekološko akušerskoj klinici (GAK), odjeljenje za novorođenčad – do kojih je preko ljekara koji su insistirali na anonimnosti – došla NVO Krug života, na čelu sa Dejanom Cvijanovićem, urađene su u Institutu za javno zdravlje. Precizno, u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, za potrebe KCCG.

Dokument, broj 01-9, iz 04. januara 2008., potpisuju specijalista epidemiologije dr Sanja Medenica, direktor Centra dr Dragan Laušević i direktor Instituta dr Boban Mugoša.

Analiza je frapantna: pokazuje postojanje patogenih bakterija, potencijalnih uzročnika bakterijskih infekcija, na raznim sredstvima i osoblju Jedinice za novorođenčad. Rezultati 36 briseva (analize pod rednim brojevima od 211 do 246) pokazuju da samo dva testirana predmeta i to „doboš sa sterilnim instrumentima” i „rastvor za dezinfekciju iz lavora X boksa” su bez mikroorganizama!

U ostale 34 analize nađeni su patogeni mikroorganizmi, i to: na površini stola za prevoj beba gdje je nađena bakterija Ešerihija koli (Escherichia coli), koja je jedan je od najčešćih uzročnika bakterijskih infekcija kod čovjeka, koja može izazvati sepsu, ali i meningitis kod novorođenčeta; ista bakterija pronađena je i na ruci zaposlene; bakterija Staphylococcus aureus otkrivena je na “čistoj” peleni iz kreveca; ista je pronađena u nosu i na rukama nekoliko zaposlenih; na ruci jednog zaposlenog analizom Instituta utvrđena je i Klebsiella species!

Patogene bakterije su utvrđene i na čistim čaršavima, mantilima osoblja, vagama za mjerenje beba, „čistim” pampersima, površinama inkubatora za bebe, radnim površinama, rukama medicinskog osoblja i to podjednako bez obzira da li su oprane ili neoprane (u radu).! Nijedan medicinski radnik, obuhvaćen analizom, nije imao ruke bez patogenih mikroorganizama, čak ni nakon pranja ruku!

Profesor Univerziteta Crne Gore, stručnjak iz ove oblasti, koji je insistirao na anonimnosti, za Monitor je kazao da sve ono što navode UNICEF-ovi stručnjaci (na osnovu kontrole decembra 2011. godine) sada potkrepljuju i izvještaji briseva od strane Instituta. Stanje u pogledu mjera koje se sprovode za sprečavanje infekcija u porodilištima, kaže naš izvor, ima zabrinjavajuće razmjere imajući u vidu UNICEF-ovo istraživanje. On upozorava: „Higijena ruku je najvažnija mjera za sprečavanje infekcija”.

Podsjetimo: u UNICEF-ovom izvještaju (detaljno: Ni ruke ne peru, Monitor, septembar 2013, broj 1195) navodi se da se „najdjelotvornija tehnika za sprečavanje infekcija – pranje ruku – ne primjenjuje na adekvatan način i ne koristi u većini porodilišta u Crnoj Gori.” Doslovce: ruke se ne peru! Piše i to da nema potpuno opremljenih mjesta za pranje ruku, ali i da je kontrola infekcija nedovoljna.

Kontrolori UNICEF-a konstatovali su takođe da na mjestima predviđenim za pranje ruku nema deterdženata, jednokratnih ručnika, antiseptika itd., kao ni uputstava sa detaljnim procedurama koja treba da informišu osoblje kako treba prati ruke i kojim sredstvima kod različitih medicinskih zahvata. Stručnjaci UNICEF-a su izrazili zabrinutost da kod medicinskog osoblja ne postoji ni motivacija da sve ovo nauče, ne postoji kontinuirana obuka osoblja, a niko i ne vrši nadzor da li se ruke peru i da li se primjenjuje pravilna tehnika.

Uz to, zapisano je u izvještaju, ne primjenjuju se ni druge djelotvorne mjere za sprečavanje infekcija: pravilna antibiotička profilaksa, kontakt koža na kožu, rano dojenje itd. Ne primjenjuju se savremeni standardi, a ako se neke mjere primjenjuju one su često zastarjele i ne odgovaraju standardima savremene medicine. Takođe se ne primjenjuju preporuke Svjetske zdravstvene organizacije što je zabrinjavajuće, a i ne postoje pravilnici i uputstva, odnosno algoritmi za pravilno postupanje u mjerama za sprečavanje infekcija.

Nakon dobavljanja alarmantnog dokumenta o rezultatima mikrobioloških analiza briseva, predstavnici NVO Krug života su, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, 28. marta 2014. godine – direktorima KCCG (Milan Mijović), Ministru zdravlja (Miodrag Radunović) i direktoru Instituta za javno zdravlje (Boban Mugoša) – istovremeno uputili isto pitanje: „Da li je za potrebe Ginekološko akušerske klinike KCCG rađena mikrobiološka analiza briseva uzetih sa opreme, prostora i kadra za 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012. i 2013. godinu? Ako jeste zahtijevamo da nam, shodno Zakonu, dostavite rezultate analiza.”

U Kliničkom centru, kao i Ministarstvu zdravlja su izbjegli odgovor na pomenuti zahtjev, pa iz NVO Krug života, 16. aprila 2014, šalju urgenciju, uz napomenu da će, ukoliko im se u novom roku ne obezbijedi traženo, biti primorani da pokrenu postupak pred nadležnim organima. Ništa od odgovora.

Iz Instituta za javno zdravlje je stigao odgovor u zakonskom roku. Negativan! Odbijen je zahtjev NVO Krug života uz obrazloženje da je nedvosmisleno utvrđeno da su podaci koji se odnose na mikrobiološke analize briseva uzetih od zaposlenih u GAK-u lični podaci i ne mogu se dostaviti trećim licima bez izričite saglasnosti zaposlenih, te da su analize briseva uzetih sa opreme i prostora dostavljeni GAK-u, koji sa njima raspolaže u skladu sa Zakonom.

Prvi čovjek NVO-a Dejan Cvijanović za Monitor, tim povodom kaže: „Činjenica da do sada i pored urgencija iz nadležnih institucija nijesmo dobili odgovor na pitanje o mikrobiološkim analizama briseva za period od zadnjih sedam godina, pobuđuje na sumnju kakvi su nalazi za taj period.”

Monitor je, potom, 23. aprila, od Ministarstva zdravlja, tražio da nam prezentuje zakonske i podzakonske akte koji definišu uslove i standarde pod kojima inspekcijski organ vrši kontrolu higijenskih uslova i sterilnosti u registrovanim medicinskim ustanovama, bilo privatnim ili državnim. U dopisu Ministarstvu, naveli smo: ,,Nadamo se da postoji takav akt, jer ukoliko ne postoji to ukazuje da u organizaciji zdravstva u državi vlada nepoštovanje osnovnih principa za jednu od najvažnijih oblasti – higijenu.”

Umjesto traženog detaljnog pravilnika dobili smo izvod iz Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. To, uz sve pomenuto pobuđuje sumnju da pravilnik koji definiše ovu problematiku ne postoji, a time se ne može ni vršiti adekvatna kontrola!

Još više: u navedenom zakonu se definiše da je medicinska ustanova dužna da sama obezbijedi pravilnike i uputstva za mjere preventive i suzbijanja infektivnih bolesti, a to je ono što su stručnjaci UNICEF-a utvrdili da ne postoji! Zakonom su predviđene i kazne za ustanove ako ti pravilnici i uputstva ne postoje. Imajući u vidu stanje na terenu, vjerovatno da praksa kažnjavanja ne postoji, ili je na nivou incidenta.

Kako bismo imali uvid i u način uzimanja briseva Monitor je uputio pitanje Institutu za javno zdravlje: ,,Budući da Institut radi mikrobiološke analize briseva na odjeljenju Jedinice za novorođenčad KCCG, a u koje smo imali uvid, interesuje nas da nam pojasnite metodologiju mikrobioloških analiza, uzimanja briseva: na koji način se rade navedene analize, u kom trenutku se uzimaju brisevi, kako funkcioniše taj čitavi proces.”

Nijesmo dobili konkretan odgovor, osim opštih odrednica: ,,Institut za javno zdravlje vrši laboratorijsku dijagnostiku materijala po zahtjevu zdravstvenih ustanova, kao i po nalogu Zdravstveno-sanitarne inspekcije i epidemiološkim indikacijama. Dobijeni nalazi dostavljaju se zdravstvenoj ustanovi (odnosno zdravstveno sanitarnoj inspekciji) koja se obratila zahtjevom, koja na osnovu dobijenih nalaza preduzima odgovarajuće mjere.”

Odgovorili su nam i da su zdravstvene ustanove i drugi subjekti koji obavljaju zdravstvenu djelatnost dužni da obezbijede higijensko-tehničke uslove, kao i da sprovode odgovarajuće stručne, organizacione i druge propisane mjere, u skladu sa djelatnošću kojom se bave.

Monitorov izvor kaže da ministarstvo zdravlja očigledno gura pod tepih sve probleme koji se gomilaju u toku dužeg niza godina, te da bi kontrola rada trebalo da se vrši sa hijerarhijskog vrha.

Ako je ovakvo stanje higijene u Jedinici za novorođenčad u KCCG, kakvo li je tek u slabije opremljenim, recimo onim takođe obuhvaćenim izvještajem UNICEF-a – u opštim bolnicama Cetinje, Kotor, Berane ili Nikšić?! Istom logikom: ako je takvo stanje higijene u odjeljenju za novorođenčad, kakvo li je tek na ostalim ?!

Bolnice kao izvor zaraze!

Personalizovati odgovornost

Istina, dokument je sa samog kraja 2007. godine, ali ukoliko uzmemo u obzir izvještaj UNICEF-a o stanju u porodilištima, sa kraja 2011. godine, koji eksplicitno pokazuje da je nivo higijene na najnižem mogućem nivou, lako je napraviti sponu kakva je situacija i danas u porodilištu KCCG, kaže za Monitor direktor NVO Krug života Dejan Cvijanović.

,,Javnost je takođe upoznata da je krajem prošle godine renovirana Ginekološko akušerska klinika (GAK), međutim, imajući u vidu dokument ali i pomenuto UNICEF-ovo istraživanje, postavlja se pitanje da li je to dovoljno da se promijene navike i način rada osoblja.

Uzimajući u obzir da je u vrijeme nastanka oba dokumenta ista ekipa ljekara bila odgovorna za organizaciju i rad GAK-a i danas na istim pozicijama, pitamo se kada će se personalizovati odgovornost u pravnom i etičkom smislu. Kada će ministarstvo zdravlja, menadžment KCCG i ljekarska komora Crne Gore prestati da žmure na ovakav način rada koji sa sobom nosi žrtve.

Koliko treba da se dogodi tragičnih slučajeva, pa da neko konačno odreaguje?”

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN SVEŠTENIK U UO UNIVERZITETA: Vesna Bratić – dosljedno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanje sveštenika Nikole Marojevića za člana UO Univerziteta CG samo je nastavak dosljednog podgrijavanja podjela u javnosti od početka mandata trostruke ministarke, Vesne Bratić

 

Pored drame oko Vlade, glavna rasprava u javnosti vodi se oko Vladinog izbora paroha nikšićkog Nikole Marojevića za člana Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore.

Partije i njima naklonjeni mediji izvještavaju o puču na državni univerzitet, koji je preko Vlade izvela Srpska pravoslavna crkva. Druga strana naglašava da komitama smeta paroh i sve što je srpsko.

Naslušali smo se proteklih dana o znamenitim katoličkim univerzitetima i svećenicima kojima crkvena odora nije smetala da budu dekani i rektori, o miješanju, ionako previše pristune crkve, u rad najznačajnije obrazovne institucije u državi, kao i argumenata o diskriminaciji sveštenika i njihovim građanskim pravima.

Na Univerzitetu su prekršili uobičajeni zavjet ćutanja kada se radi o stvarima koje se njih tiču, pa su neki zauzeli stav. Prva se oglasila profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore Olivera Komar koja je na Tviteru napisala da u sekularnoj državi sveštenom licu nijedne vjerske zajednice nije mjesto u Upravnom odboru državnog univerziteta, posebno ne kao predstavniku Vlade. ,,U aktuelnim crnogorskim prilikama u kojima je uplitanje SPC-a u rukovođenje državom čak i javno priznato ovakav potez ne doprinosi smirivanju tenzija i jačanju Univerziteta kao autonomne institucije, a šalju poruku neravnopravnosti nastavnicima i studentima drugih vjerskih zajednica”.  Njen primjer je slijedilo još par profesora. Reagovali su čak i studenti: ,,Stava su da imenovanje paroha nikšićkog i šefa izdavačke službe Eparhije budimljansko-nikšićke Nikole Marojevića za člana UO UCG-a neće doprinijeti smirivanju tenzija i podjela”, saopštili su iz Studenskog parlamenta.

Ove sedmice Vijeće Pravnog fakulteta iznijelo je svoj stav da je ,,imenovanje paroha Srpske pravoslavne crkve ili vjerskog službenika bilo koje druge vjerske zajednice za člana UO UCG neprimjeren, a u aktuelnom društvenom trenutku i kontraproduktivan akt klerikalizacije jedinog državnog univerziteta u Crnoj Gori”. Pravni fakultet pozvao je Vladu da stavi van snage odluku o imenovanju Marojevića.

Da tema nije značajna samo na domaćem, već i međunarodnom nivou potvrdilo je saopštenje Ambasade SAD-a. ,,SAD su zabrinute zbog nedavnog imenovanja u Upravni odbor Univerziteta Crne Gore. Za napredak građanskog društva u Crnoj Gori, nezavisne institucije koje služe interesu javnosti, kao što je državni univerzitet, ne treba da budu pod neprimjerenim uticajem bilo koje religijske zajednice”, napisali su iz ove ambasade na Tviteru.

U biografiji Nikole Marojevića, dostupnoj na sajtu Matice srpske u Crnoj Gori, navodi se da je đakon Saborne crkve u Nikšiću, doktor bogoslovskih nauka i šef izdavačke službe Eparhije budimljansko-nikšičke. Jedan je od osmorice sveštenika koji su zajedno sa tadašnjim episkopom budimljansko-nikšićkim, a sadašnjim mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem, bili pritvoreni zbog učešća u, zbog epidemije zabranjenoj,  litiji u Nikšiću u maju 2020. povodom praznika Svetog Vasilija Ostroškog. Bio je i član političkog savjeta Nove srpske demokratije.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Kako po riječima samog Đukanovića u Skupštini „preduzeće nije izmirivalo obaveze po kreditnom zaduženju, banka je 28. februara 2014, na osnovu izdate garancije, uputila Ministrastvu finansija zahtjev za plaćanje cjelokupnog iznosa garancije. Ministarstvo finansija je 31. marta 2014. izvršilo plaćanje cjelokupnog duga“. Rješenjem Privrednog suda u Podgorici 356/13 od 14. aprila 2014. je otvoren stečajni postupak i Đukanović je naglasio da „očekuje da ćemo imati jasniju sliku o realnosti ovog potraživanja u narednim fazama, nadajmo se, efikasne realizacije stečajnog postupka“.

Nakon naplate garancije Vlade, Melgonia-Primorka je ostala dužna državi i 573.000 eura poreza kao i svih 14,4 miliona kredita koji je trebao biti korišten za restrukturiranje ove nekad državne firme i ponovno pokretanje proizvodnje. Od 63 radnika njih 50 je odmah završilo na Birou za nezaposlene dok je 13 još neko vrijeme radilo na popisivanju imovine uzaludno se nadajući da će se naplatiti iz stečajne mase.

Najkontroverznije je to što je vlada Mila Đukanovića dala garancije za kredit firmi koja je osnovana tek 5 mjeseci kasnije. Bojanić je izjavio da firma nije bila registrovana u Privrednom sudu u doba davanja garancija i da „po Zakonu o privrednom društvu, član 70 – društvo stiče svojstvo pravnog lica danom registracije u Centralnom registru Privrednog suda. Je li Vlada bila vidovita pa je pet mjeseci prije nego što je ovo društvo steklo status pravnog lica odobrilo garanciju za njega u iznosu od 4 miliona“?  Bojanić je upozorio i da je po Zakonu o kontroli državne pomoći davalac državne pomoći dužan da prije dodjele državne pomoći podnose prijavu državnoj komisiji.

To nije bilo jedino plaćanje duga novcem građana. Istog dana kada je Vlada dala garancije za Melgoniu-Primorku date su i garancije za nekoliko drugih firmi –  Kombinat aluminijuma za 85 miliona, Željezaru u Nikšiću za 27 miliona, Brodogradilište u Bijeloj za 5.88 miliona, Željeznicu za 7 miliona… Ukupno 140 miliona eura od kojih je većina aktivirana i za koje niko nije odgovarao.

Melgonia-Primorku je osnovao Melgonia Holdings Limited iz Limasola sa Kipra 7. septembra 2009. godine kako pokazuje i Centralni registar privrednih subjekata čijim izvodom je tada uzaludno mahao i poslanik Bojanić u Skupštini pozivajući Đukanovića da saopšti ko su vlasnici firme. „Vi svakako znate jer ne mogu da vjerujem da ste odobrili 4 miliona garancija a da ne znate ko stoji iza toga“, rekao je Bojanić pitajući premijera koje su to reference vlasnika i program restruktuiranja koji su ubijedili Vladu da stane iza projekta.

Vlada je nakon dvije godine napravila aneks kojim se produžava ista garancija, sa S-Company DOO Tivat. Bojanić je ustvrdio da pomenute firme nema u centralnom registru Privrednog suda, i da nije jasno kakva je njena uloga između države, NLB Montenegro banke i Melgonie. „Nje nema, to je fantom firma“!

Đukanović je u Skupštini 2014. izjavio da je bila potrebna „pravovremena reakcija da se zaštiti ekonomski i nacionalni interes Crne Gore zbog eskalacije svjetske ekonomske krize kao i da su tada pored pomenutih date i garancije od 100 miliona za bankarski sektor dok je „za one koji su kršili zakone ove države nadležni državni organi time odgovorno bave“.

U odnosu na „mnoštvo detalja“ koje je Bojanić iznio „ne vjerujem da ni vi sami ne očekujete da bi vam to mogao odgovoriti predsjednik Vlade“. Na optužbe i dokumenta o garancijama firmi koja je tek trebala biti osnovana, Đukanović je rekao da „nema govora o tome da je Vlada unaprijed nekom nepoznatom privrednom subjektu dala garanciju 5 mjeseci prije nego što je formiran. Vlada se bavila problemom Primorke, to je vrlo jasno, nikakve Melgonie, problemom Primorke koji traje već 10 godina, prije svega socijalnim problemom Primorke. Neke poslovne poteze vrijeme potvrdi a neke ne“.

Na kraju će se ispostaviti  da je novac koji je bio garant da se riješe socijalni problemi radnika i koji je trebao biti isplaćen njima završio negdje drugo.

Primorka je otkupljena za 1,6 miliona eura (51 odsto akcija) od tadašnjeg Atlas fonda  Duška Kneževića i naknadno je dobila 14,4 miliona kredita od NLB Montenegro banke.

Jedan od optuženih u procesu (koji je zaobišao ljude iz Vlade) Nebojša Bošković je na sudu izjavio da je on jedini izgubio novac u slučaju Primorka i da ga je to koštalo 1.6 miliona njegove kiparske firme. Rekao je da nije kriv i da je SDT uradio smišljeni i tendeciozni nalaz i da „od 14,4 miliona eura dobijenih kredita za pokretanje proizvodnje Primorke, na račun je ‘leglo’ svega 223.000 eura. Novac od kredita je dolazio na račun banke i odatle je dalje usmjeravan po nalogu Vlade Crne Gore, a bez naših naloga. Nismo mogli plaćati ni jednog eura nikome, a da to ne odobri banka i Vlada“. On je optužio Duška Kneževića da je njegova ekipa sakrila ranije dugove i povjerioce a da je država stajala iza čitavog projekta. To je potvrdio i drugooptuženi Mesarič izjavom da je garancije za kredite odobrila Vlada i da njegova banka ne bi odobravala zajam da ona nije stala iza projekta.

Đukanović je  2014.  sumirao priču oko Primorke u parlamentu: „Ono što je važno je da je ova garancija izdata u skladu sa zakonskom procedurom… Ko je vlasnik Melgonia-Primorka, vjerujte mi, to mi uopšte nije važno, to mi ime ne znači ništa kao ni mnoga druga imena… ovdje nije bilo nikakvih zakulisnih radnji, nikakvih posebnih privatnih interesa, nekakvog prelivanja novca poreskih obveznika u privatni džep, ništa od toga nije bilo po mome saznanju“.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo