Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ DUŠKA KNEŽEVIĆA: Bankareva treća lična

Objavljeno prije

na

dusko-knezevic

I u biznisu se može zaraditi treća lična greška. Čudno da je to previdio bivši košarkaški sudija, danas jedan od, kako kažu, najuspješnijih crnogorskih biznismena. Ili je Duško Knežević umislio da i na tuđem terenu može da radi to što radi po Crnoj Gori pod pokroviteljstvom svog prijatelja Mila Đukanovića.

No, pošto moć nije što i svemoć, nedavno je Centralna banka Ruske federacije (CBRF) oduzela licencu za rad Kneževićevoj Atlas banci u Moskvi. I to ne zbog bilo čega – nepoštovanje odredaba zakona te države o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, ali i sumnje da je tokom prošle godine bila uključena u nezakonite operacije prenošenja novčanih sredstava van granica Ruske Federacije. Iznos nije za bacanje – oko devet milijardi rubalja, odnosno oko 180 miliona eura.

Ruska agencija Itar-Tass javlja da je odluka CBRF uslijedila nakon ponovljenog kršenja zakona u roku od jedne godine. Po naredbi ruske banke u moskovskoj Atlas banci zavedena je privremena uprava do imenovanja privremenog upravnika ili – likvidatora.

Atlasmont banka Moskva otvorena je aprila 2008. godine. Bila je to prva banka iz regiona koja je dobila dozvolu ruskih monetarnih vlasti da posluje u Rusiji. Taj događaj uveličao je i premijer Crne Gore Milo Đukanović, Kneževićev prijatelj.

Đukanović se pohvalio da je otvaranje prve crnogorske banke u Moskvi važan doprinos unapređenju ekonomske saradnje Crne Gore i Rusije. ,,Ovo je i šansa da se, kroz saradnju poslovnih subjekata dvije države, obezbijedi izlazak biznismenima i investitorima na ostala tržišta”.

Sad, na šestu godišnjicu poslovanja banke, sve je to pod velikim upitnikom.

Je li iznenađenje ovo što se desilo sa Kneževićevom bankom? Ne bar za one koji su koliko toliko upućeni u njegove biznise.

Uostalom, u prošlom broju Monitora to smo i najavili. Kada su se prošlog mjeseca pojavile informacije da se Atlas banci u Moskvi ne piše dobro, Atlas grupa je tvrdila da se protiv nje vodi ,,zlonamjerna prljava medijska kampanja”.

U srijedu je Knežević izjavio da je odluka CBRF da suspenduje licencu Atlas banci u Moskvi suprotna bankarskoj praksi u cijelom svijetu i ne može biti objašnjena razlozima koji su navedeni. Po njegovim riječima odluka CBRF je veliko iznenađenje za Atlas grupu.

U međuvremenu su ruski mediji najavili da ,,Moskva sprema odgovor” na odluku Crne Gore da podrži sankcije EU prema Rusiji.

Imajući vjerovatno to u vidu, iz Atlas banke su saopštili da se opravdano plaše da je oduzimanje licence rezultat drugih razloga koji nisu u ,,direktnoj vezi sa pomenutom problematikom”.

Moguće da je odluci Ruske banke doprinijelo i pridruživanje Crne Gore sankcijama protiv Rusije, ali ne treba zaboraviti ni ovo: Atlas banka Moskva je ponovila kršenje propisa Centralne banke Rusije, zatim je iz te zemlje, kako se sumnja, nezakonito preko nje izneseno devet milijardi rubalja i treća stvar – licence su oduzete još jednom broju stranih banaka.

U ovom trenutku je, možda, i važnije: Kneževiću, prema našim izvorima, Đukanovićev režim ovog puta neće priskočiti u pomoć. Razlog – otrgao se kontroli. Jeste li primijetili da iz vlasti niko nije stao u Kneževićevu odbranu.

Knežević je stigao i do Amerike. Od aprila 2010. član je Globalne inicijative Bila Klintona, koja okuplja bivše državnike, biznismene i „filantrope” iz čitavog svijeta. Jednu od svojih estradnih sesija bivši američki predsjednik održao je prije tri godine u Budvi. Pokrovitelji su bili Vlada Crne Gore i Kneževićeva Atlas fondacija.

Klinton je prije četiri godine uručio Kneževiću „sertifikat” za projekat ,,privatno-javnog partnerstva u Meljinama”. Taj bivši Vojno-medicinski centar kupio je Kneževićev konzorcijum Atlas grupa na tenderu od Vlade Crne Gore. Tvrdili su da će u Meljine i izgradnju Atlas kapital centar u Podgorici uložiti oko 300 miliona eura.

U utorak je Vladina Komisija za ekonomska pitanja, na čijem je čelu Vujica Lazović, odbila zahtjev Kneževićeve Atlas grupe za izmjene Ugovora o kupoprodaji zdravstveno-turističkog centra u Meljinama i prolongiranje roka za investicije. Donedavno to se nije moglo desiti, ali očigledno je da Knežević više nije miljenik vlasti.

Koliko je poznato, ranije se samo jednom Knežević zamjerio crnogorskim vlastima. Početkom 2011. prodao je kupcu sa Kipra akcije iz plužinske Fabrike elektroda, na šta je tadašnji premijer Igor Lukšić zaprijetio da će predložiti Savjetu za privatizaciju da prekine pregovore o privatizaciji Monte Pranca, gdje je Atlas grupa vodeći član konzorcijuma sa Piterom Mankom, kanadskim milijarderom. Bio je to, izjavio je Lukšić, „prst u oko Vladi”. Knežević je hitro odgovorio da je „možda napravio grešku”, pa je akcije prodao jednom državnom fondu i tako izgladio odnose sa Lukšićem.

Stečaj u KAP-u ozbiljno je uzdrmao višegodišnje prijateljstvo političkih i ekonomskih moćnika dvije zemlje. I još će više ukoliko Oleg Deripaska uspije da naplati od Crne Gore 700 miliona eura na ime potraživanja i gubitaka iz partnerstva sa Đukanovićem.

A kad smo već kod Đukanovića, recimo da Kneževića odavno zovu ,,Milov tajkun”. On je tvrdio da je ,,prvi milion” zaradio uvozom robe široke potrošnje. ,,U Beograd sam iz Singapura i Bangkoka uvozio odjeću, a iz Italije obuću”. U Beogradu je još 1995. osnovana Atlas banka, a za njenog predsjednika je imenovan Knežević. Banka je 2005. prodata grčkoj Pireus banci, čija je filijala 2007. iz Londona odobrila kredit od 1,5 miliona eura Kapital investu Mila Đukanovića. Tim kreditom Đukanović je, prema medijskim napisima, postao i zakoniti akcionar bratovljeve Prve banke.

Knežević je u Beogradu vlasnik koječega. Na Kipru posluje od ranih devedesetih.

Od druge polovine 1990-ih Knežević je počeo da ubrzano razvija biznis u Crnoj Gori. Prvo je kupio Jadranski sajam u Budvi, potom u Podgorici osniva Atlas mont banku, pa Atlas Mont, Atlas centar…

Njegova Atlas grupa je jedan od većih zemljoposjednika u Budvi. Ukoliko uspije da u Budvi podigne sve planirane hotelske i druge objekte, očekuje ga profit od nekoliko stotina miliona eura.

No, sreća ga nije poslužila sa Atlas capital centrom u Podgorici. Zdanje od planiranih 90.000 metara kvadratnih trebalo je, prema Kneževićevoj tvrdnji, da bude završeno do kraja 2009. Radovi su u toku.

Kada je 10. septembra 2010. Đukanović, sa Kneževićem i Miomirom Mugošom, obišao gradilište Atlas kapital centra, u svojstvu premijera, obratio se novinarima: „Želio sam i da na ovaj način odam priznanje investitorima, i domaćim i njihovim partnerima iz Abu Dabija, na istrajnosti da ovu investiciju održe u životu”.

Da bi se Atlas kapital centar „održao u životu” dovođeni su glumica Pamela Anderson, pjevačica Severina Vučkovića i Bil Klinton. Ni to nije pomoglo da ta ogromna investicija bude završena, i što je važnije – Centar nije prodat.

Knežević je, kako je nedavno opširno pisao Monitor, upleten u aferu Telekom. Vidjećemo kako će se iz nje izvući.

Za sada običnim smrtnicima ostaje da se čude što se on čudi mjerama Ruske banke, a još više kako je uspio da stvori toliku imperiju, koja je, po svoj prilici, počela da se urušava.

Bez posljedica kroz aferu Nacional

Srećno se Knežević izvukao i kada ga je zagrebački Nacional 2001. godine optuživao za sumnjive finansijske transakcije: ,,Velik dio novca opran je putem Atlas banke u Podgorici, gdje kao nominalni vlasnik figurira Knežević, bivši prodavač palačinki na beogradskom sajmu. Istu takvu banku Knežević je pod pokroviteljstvom srpskog SDB-a oformio u Beogradu, a poslovnice te banke ima u Engleskoj i na Cipru…” I Srećko Kestner je tvrdio da se dio novca zarađen na švercu duvana pere ,,preko Atlas banke u Podgorici”.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo