Povežite se sa nama

MONITORING

ZABORAVLJENA OBEĆANJA O REVIZIJI PRIVATIZACIJE: Cijena pljačke i dalje nepoznata

Objavljeno prije

na

Hrvatski premijer Zoran Milanović smijenio je ministra finansija i potpredsjednika Vlade Slavka Linića zbog toga što je njegovo ministarstvo, navodno, državu oštetilo za 3,5 miliona eura.

Priča je sljedeća: Linićevo ministarstvo sklopilo je predstečajnu nagodbu sa vinkovačkim preduzećem Spačva. Vinkovčani su državi ustupili svoju nekretninu (plac) i tako namirili novac koji su dugovali na ime poreza. Umjesto odlaska u stečaj, preduzeće sa 600 zapošljenih nastavilo je da radi, isplaćuje plate, poreze i doprinose… Onda je Jutarnji list obznanio da je sporni plac pomenutom transakcijom značajno precijenjen. Država je, izračunali su, ostala kratka za 3,5 miliona eura.

,,Ne vidim više mogućnost za nastavak suradnje s ministrom Linićem”, saopštio je Milanović na konferenciji za novinare objašnjavajući da je o onome što je Jutarnji list obznanio građanima Hrvatske, njega dva mjeseca ranije informisala Poreska uprava. Ostalo je, kaže, bila stvar političke odluke.

Pokušajmo postupak predsjednika vlade našeg zapadnog susjeda i najmlađe članice EU uporediti sa nedavnim istupom crnogorskog premijera Mila Đukanovića, koji je, suočen sa eksplicitnim tvrdnjama Vlade SAD o dokazanoj korupciji tokom privatizacije Telekoma Crne Gore, odbranu sebe i svojih saradnika i rođaka pretočio u optužbe na račun medija i političkih neistomišljenika: ,,Ponavlja se notorna glupost i zlonamjerna laž, kako se privatizacija Telekoma odigrala uz korupciju predsjednika Vlade. To je apsolutna neistina, odbacujem je sa indignacijom kao najgoru politikantsku manipulaciju.”

I ko sada da stisne petlju pa da premijera podsjeti kako je prije 18 mjeseci, u Skupštini Crne Gore, kao jedan od prioriteta svoje (sedme po redu) Vlade naveo i reviziju spornih privatizacija: ,,Treba da pažljivo analiziramo svaki od privatizacionih aranžmana i kritički provjerimo odgovornost partnera prema ugovorenim obavezama”.

Telekom, Željezara i KAP nijesu jedini zbog kojih nam se čini kako je premijer zaboravio na obećano.

Za početak, da lociramo problem: od početka privatizacije u Crnoj Gori vlade Mila Đukanovića, Filipa Vujanovića, Željka Šturanovića i Igora Lukšića prodale su 198 preduzeća za 735 miliona eura. Iako je termin privatizacija odomaćen, on nije i sasvim tačan pošto su najvrednija (i najskuplja) preduzeća sa tog popisa – Jugopetrol, Telekom, Elektroprivreda, Montenegrobanka… – prodata kompanijama koje su dijelom ili većinski u vlasništvu Grčke, Njemačke, Italije i Slovenije. Jednako, ni pomenuti prihod od 735 miliona ne treba uzeti zdravo za gotovo, pošto su ta tranziciona posla (ne računajući otpisane, pretprivatizacione dugove) građane Crne Gore koštala oko 250 miliona eura.

Šta smo dobili zauzvrat?

Godine 1998, prodajom nikšićke Fabrike piva i sokova Trebjesa, počinje proces prodaje crnogorskih preduzeća stranim vlasnicima. Ovaj posao, kao i manje-više svi koji su ga pratili, obilježile su laži i prevare na račun radnika i manjinskih akcionara. Umjesto nekadašnjih hiljadu, u Trebjesi danas radi 250 zapošljenih, dok su nas nedavno iz fabrike koja je vlasnik jednog od pet svjetski priznatih tipova piva, sa ponosom obavijestili kako će se preko njih u Crnoj Gori prodavati renomirana belgijska piva.

O poziciji manjinskih akcionara nedavno je govorio predsjednik Udruženja Boro Nikolić: „Iako nam je 2001. godine na Skupštini akcionara rečeno da ćemo nakon isteka deset godina od prodaje Pivare imati pravo da popravimo ili prekinemo ugovor, to se nije desilo i mi ni do danas nijesmo uspjeli da dođemo do kupoprodajnog ugovora…”

Uglavnom, i ovakva kakva je, Pivara je danas najveće preduzeće u Nikšiću koje redovno izmiruje plate, poreze i doprinose. Novac dobijen njenom prodajom vlast je potrošila u izbornima kampanjama ‘97. i ‘98. godine.

Privatizacija Jugopetrola iz 1999. godine završila je na sudu. Veselin Vukotić i Branko Vujović oslobođeni su optužbi iako je dokazano da je angažman pravnog savjetnika Marka Harisona bio i nezakonit i štetan (Helenik petroleum nije izvršio obećanju dokapitalizaciju preduzeća).

Detaljno preispitivanje, bez ikakve sumnje, zaslužuje i ugovor o prodaju hotela As 2002. godine. Njega je od Budvanske rivijere kupila navodno ruska Nega turs (prošle godine saznajemo da je njen aktuelni vlasnik Podgoričanin Neđeljko Gardašević) za 2,2 miliona eura uz obavezu da investira deset miliona i hotel otvori do kraja 2003. Hotel još nije otvoren, možda će do toga doći krajem sljedeće godine, a o eventualnim investicijama u Perazića do sada se usuđuje da govori samo ministar ekonomije Branimir Gvozdenović. Njemu se, međutim, ne može vjerovati na tu temu – upravo zbog ogromne cijene prethodnog privatizacionog iskustava koje smo imali sa Đukanovićem, Gvozdenovićem i njihovim strateškim investitorima.

Sredinom prošle godine Savjet za privatizaciju donio je odluku da se kupoprodajni ugovor raskine, a hotel As vrati u državno vlasništvo. Neko je, ipak, potegao veze pa je Gardašević dobio drugu, treću, četvrtu ili petu šansu. Ko zna zašto je to tako?

Da nastavimo – 2004. godine, ponovo pod komandom Veselina Vukotića, Crna Gora prodaje većinski paket akcija Solane Bajo Sekulić u Ulcinju. Jedno od najstarijih industrijskih postrojenja u državi kupio je Eurofond pod kontrolom Veselina Barovića. Cijena – 900 hiljada eura, uglavnom plaćenih državnim obveznicama stare devizne štednje. Već naredne godine u Solanu je uveden stečaj zbog duga od 13 hiljada eura, koje su od kompanije potraživali prijatelji njenog većinskog vlasnika. Sadašnji dug firme je veći od tri miliona eura, ona ne radi, EPCG joj je ugasila struju, a radnici pokušavaju preuzeti fabriku i obnoviti proizvodnju.

Parlamentarna Komisija za kontrolu privatizacije predložiće Vladi i Savjetu za privatizaciju da sagledaju mogućnost vraćanja većinskog paketa akcija ulcinjskog preduzeća državi uz poravnanje sa Eurofondom, odlučeno je na ovonedjeljnoj sjednici Komisije. Barović i njegovi saradnici, istovremeno, pokušavaju prodajom zemljišta Solane (više od milion kvadrata u zaleđu Velike plaže) pribaviti nekih 200 miliona eura. Pošteno zarađenih.

Godinu pošto je Barović Solanu otpremio u stečaj, Igor Lukšić je kao ministar finansija Acu Đukanoviću, vlasniku firme Monte Nova prodao 42 odsto akcija Nikšićke banke. Tako je nastala Prva banka. Neophodna saglasnost CBCG za taj posao pribavljena je tek dvije godine kasnije, tokom operacije spašavanja banke, njenih akcionara, deponenata i klijenata državnim novcem.

Predreferendumske 2005. godine Branimir Gvozdenović je potpisnik ugovora o prodaji Kombinata aluminijuma. Prethodno, pošto je tender za prodaju KAP-a faktički propao, Milo Ðukanović i Oleg Deripaska, ruski tajkun pod patronatom Vladimira Putina, su u četiri oka napravili dil koji su njihovi izvršitelji pretočili u kupoprodajni ugovor. U SDP-u su izračunali da je taj aranžman po raznim osnovama Crnu Goru koštao oko 650 miliona eura.

Približno 215 puta više nego što je Slavko Linić (navodno) oštetio Hrvatsku prije nego je smijenjen.

Kod nas su politički napredovali potpisnici kupoprodajnog ugovora o prodaji HTP Boka, koji su Draganu Brkoviću, ukoliko ne ispuni preuzete obaveze, garantovali povraćaj dvije trećine uloženog novca. Umjesto investicija od 350 miliona Brković je hercegnovske hotele što porušio, što stavio pod hipoteku za kredite koji su potrošeni ko zna gdje.

,,Predlažemo nadležnima da raskinu ugovor, ali da prije toga razmisle o eventualnom aneksu, s obzirom na to da bi uslovi raskida bili teški”, predložio je i poslanik DPS-a Branko Čavor na nedavnoj sjednici parlamentarne Komisije. Iz opozicije su pominjali državnog tužioca.

Umjesto izvještaja o investicijama, poreske i druge povlastice od Vlade sada traže i Duško Knežević i Viktor Restis, kao vlasnici bolnice u Meljinama, Rudnika mrkog uglja u Beranama, odnosno zakupci hotela Sveti Stefan. U međuvremenu, gubici se množe. A akteri se nadaju zaboravu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo