Povežite se sa nama

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

MONITOR:  U izvještaju se napominje i da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti donesen uz nedovoljne konsultacije s vjerskim zajednicama. To pitanje i dalje potresa društvo. Ove sedmice imali smo i proteste zbog upisivanja Cetinjskog manastira na MPC. Kako vidite ono što vlast čini u tom smjeru?

JANJUŠEVIĆ: Nažalost, mi smo društvo koje neke značajne teme koje se tiču društva ne voli da rješava dijalogom, javnim raspravama i traženjem što šireg konsenzusa ili kompromisa. Mi smo u nekoj ideološkoj zaostavštini prethodnih vremena koje je voljelo da krupna pitanja rješava preko koljena.To je radila prethodna vlast, a nova je neka pitanja kao što je Zakon o slobodi vjeroispovijesti željela da ispravlja baš tom metodologijom. Ako se nastavi sa tom praksom, bojim se da će reforme biti više dio retorike i demagogije nego li stvarne agende!

MONITOR: Izvještaj o bezbjednosnim službama tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, novi je povod za trvenja u parlamentarnoj većini. Kako će se završiti pregovori o rekonstrukciji Vlade?

JANJUŠEVIĆ: Inicijativa oko rekonstrukcije Vlade dolazi,  vjerovatno, kao pokušaj da se izađe iz jedne političke i parlamentarne paralize, gdje imamo fenomen da veliki dio parlamentarne većine bojkotuje rad parlamenta! Mislim da su i pregovori o rekonstrukciji u jednoj vrsti paralize zbog koncepta kako akteri parlamentarne većine vide taj budući rekonstruisani model. Ukoliko vrlo brzo ne dođe do rješenja, bojim se da ćemo imati ovaj „statu qvo” u produženom trajanju, jer niko neće htjeti da se odvaži i krene u skraćenje mandata aktuelnom sazivu parlamenta i na vanredne parlamentarne izbore. Niko se neće odvažiti da skrati mandate sa glasovima poslanika DPS- a, već će pustiti da ovo stanje, koje je jako lose, i dalje traje.

MONITOR: Mislite li da su novi izbori rješenje za izlaz iz aktuelne krize i  koliko su oni realni?

JANJUŠEVIĆ: Vanredni izbori, definitivno nijesu rješenje. Ne zbog toga što  neko strepi da bi se DPS ekspresno vratio na vlast. Definitivno taj scenario je nemoguć, jer DPS nema više tu institucionalnu prednost koju je zloupotrebljavao u svim izbornim procesima. Nego, prije svega, zbog toga što bi nakon izbora imali situaciju da akteri parlamentarne većine opet uđu u jedan pregovarački maraton  koji ne znam kako bi završio. Drugo, nemamo reformisan izborno-zakonodavni sistem zbog kojeg je napravljen i skupštinski odbor. Nemamo prečišćen birački spisak, gdje su desetine hiljada birača višak. Nije izabran predsjednik Državne izborne komisije, itd., itd… Kao treće, prethodna vlast nije razvlašćena i to u nekim značajnim segmentima po dubini, gdje smo svjedoci da se svakog dana postavljaju vršioci dužnosti u nekim segmentima uprave. Tako da mislim da izbori nijesu rješenje.

MONITOR: Kako vidite ideju uspostavljanja manjinske, tehničke Vlade?

JANJUŠEVIĆ: Mi sada imamo neki vid manjinske vlade jer premijerov koncept ekspertske vlade ne podržava minimum 27 poslanika parlamentarne većine. U toj vladi nema predstavnika DF- a i Demokrata. I ona se kao takva može tretirati manjinskom. S druge strane, ići u neki drugačiji vid manjinske i tehničke vlade koja bi imala za cilj da pripremi izbore, pitanje je ko bi podržao taj model. Ako bi se išlo ka podršci DPS-a, onda bi to bilo na neki način prekrajanje izborne volje, jer 220.000 građana nije glasalo da neko napravi nefunkcionalnu vladu koja neće trajati ni godinu dana, već da sa DPS-om traži modele tehničke vlade! I to rješenje mi je slabo održivo sa pozicija nekog ko bi eventualno od aktera parlamentarne većine tražio taj oblik vlade i podrške u parlamentu.

MONITOR: Kako komentarišete istup Rada Bojovića, programskog koordinatora Pokreta 21. maj, koji je pozvao predsjednika Mila Đukanovića da napusti politiku?

JANJUŠEVIĆ: Mislim da je Bojović rekao jednu veliku istinu o količini hipoteka koje nosi Đukanović, kao i kočnicama koje te hipoteke prave na putu reformisanja kako DPS-a, tako i crnogorskog društva u cjelosti! On je skrenuo pažnju na oslobađanje jedne energije koja je zarobljena, a koja bi, možda, mogla biti korisna u izgrađivanju demokratskog kapaciteta crnogorskog društva i relaksiranja teških i mučnih podjela kojima robujemo već decenijama, a kojima je vješto menadžerisao Đukanović punih trideset godina.

MONITOR: A odlazak dijela članova tog pokreta ?

JANJUŠEVIĆ: Što se tiče napuštanja dijela članova nakon izjave gospodina Bojovića, mislim da se radi o slobodnoj volji tih ljuda da biraju organizacije, pokrete i partije gdje kao građani osjećaju kompatibilnost sa svojim stavovima. Ako postoji neka hipersenzibilnost na lik i djelo gospodina Đukanovića, onda bi to zahtijevalo posebnu analizu.

MONIOTOR: Da li se nešto dešava na opozicionoj sceni i u krugovima koji su podržavali Đukanovića?

JANJUŠEVIĆ: Što se tiče opozicionog djelovanja, mislim da su, ako budu svoju strategiju djelovanja gradili na identitetskoj i nacionalnoj priči, misleći i dalje na rejtinge svojih partija i homogenizaciji biračkog tijela a ne na unapređenje demokratskog ambijenta u Crnoj Gori, na pogrešnom putu. Pogotovo ako u toj identitetskoj priči kao stožera okupljanja i homogenizacije vide Đukanovića, onda je to za formu satira Radoja Domanovića, a ne za ozbiljnu političku strategiju. Mislim da njih prije svega treba da okuplja ona suštinska priča koja se nazire iz izvještaja Evropske komisije a to je otvaranje suštinskog dijaloga svih subjekata u društvu oko najznačajnijih tema, od korupcije i organizovanog kriminala, unapređivanja ekonomije kao funkcionalne i tržišne, reforma izbornog zakonodavstva, reforma javne uprave, smanjenje nezaposlenosti, jačanje i osnaživanje institucija, prevazilaženje ovako teških podjela i polarizacija, kako političkih, tako medijskih i svakih drugih.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

ZAŠTO GUBIMO STOTINE MILIONA IZ EVROPSKIH FONDOVA: Partijska pamet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Partijski apetiti razlog su oslabljene administracije koja nije sposobna da povuče dovoljno sredstava iz evropskih fondova, ali i vlasti koja po istom tom ključu planira infrastrukturne projekte i koči reforme. Kako prije avgusta 2020, tako i danas

 

Prošlo je gotovo neprimjetno. U ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije (EK)  navodi se da je Crna Gora izgubila grant od skoro pola miliona eura (400.000),  za izgradnju migrantskog centra u Božaju. Iako su iz Brisela i u prošlogodišnjem izvještaju podsjetili da se sa tim poslom kasni.  Očito, nije pomoglo.

“Crna Gora nije na vrijeme pripremila tendersku dokumentaciju, zbog čega nije došlo do realizacije tog projekta“, navodi se u Izvještaju.  U međuvremenu, konstatuje EK, iz državnog budžeta izdvojeno je 640.000 eura za povećanje i renoviranje postojećih kapaciteta centara za migrante. U prevodu, crnogorski građani platili su  nesposobnost vlasti i administracije.  Koja se tim povodom nije ni oglasila.  Za izgubljeni grant ne bi ni saznali da nije bilo izvještaja Evropske komisije.

Uobičajeno, Brisel i ove godine konstatuje brojna kašnjenja u razvoju saobraćajne i energetske infrasktrukture.To, upozoravaju, ukazuje na „slabost u izradi projekata, donošenju odluka i sposobnosti upravljanja“. EK konstatuje da se moraju razviti „institucionalne politike za zadržavanje i zapošljavanje kvalifikovanog kadra za upravljanje infrastrukturnim projektima“.

Nijesu to jedina upozorenja. U Izvještaju za 2023. godine, konstatuje se u okviru poglavlja koje se tiče poljoprivrede, a koje posebno zavisi o evropskih fondova i sledeće: “U narednom periodu Crna Gora treba da ubrza trošenje fondova EU u okviru IPARD II kako bi se izbeglo poništavanje obaveza i započela implementaciju IPARD III programa”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PLJEVALJSKA DF VLAST – ČUVARI NAJGORE ĐUKANOVIĆEVE BAŠTINE: Srpstvo buja dok grad propada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pljevaljska lokalna vlast nastavlja praksu ograđivanja ulica i trgova imenima ljudi čiji životi se dovode u vezu sa percipiranom borbom za srpstvo. I velikosrpstvo

 

Prije nedjelju dana je osvanula vijest da će Savjet za davanje naziva ulica i trgova Opštine Pljevlja u skupštinsku proceduru poslati prijedlog da se Bobovska ulica u naselju Balibegovo brdo preimenuje u Ulicu pilota Eldina Hrapovića. Poručnik Hrapović, rođeni Pljevljak, je bio među tri prve žrtve kratkotrajnog slovenačkog rata kada je njihov helikopter oboren iznad Ljubljane 27.juna 1991. Još jedna ulica u Pljevljima treba dobiti ime po sugrađaninu Vukomanu Vulu Tešoviću, koji je kao vojnik na odsluženju vojnog roka poginuo na karauli Košare 10. maja 1999. tokom ratnog sukoba na Kosovu.

Ovim imenovanjima pljevaljska lokalna vlast nastavlja praksu ograđivanja ulica i trgova imenima ljudi čiji životi se dovode u vezu sa percipiranom borbom za srpstvo.  Dok su dvojica gorepomenutih,  osobe nespornih biografija,  silom prilika akteri dešavanje iz 90-tih, mnogi drugi „heroji“ su i te kako problematični. Glavna ulica u Pljevljima već 20 i nešto godina nosi ime srbijanskog i jugoslovenskog kralja Petra I Karađorđevića,. Ulica koje je siječe je nazvana po Nikoli Pašiću, dugogodišnjem premijeru Kraljevine Srbije. Obojica su tvorci krvave post-Versajske Jugoslavije pod velikosrpskom dominacijom u kojoj je nasilno nestala Crna Gora kao država. Nesrpski narodi su takođe gaženi i porobljeni u ime srbijanske dinastije „oslobodilaca i ujedinitelja“.

Najblamantniji Pljevljak čije ime „krasi“ raskrsnicu koja će biti pretvorena u trg sa bistom je drugi patrijarh Srpske crkve (SPC) od njenog osnivanja, Varnava Rosić koji je na tom mjestu bio od 1930 do 1937. godine. Nedugo pošto je izabran za gradonačelnika krajem aprila ove godine, dr Dario Vraneš iz Nove srpske demokratije je podržao ranije zahtjeve ne samo prosrbijanskih stranaka, već i opstinskog odbora navodno građanskih Demokrata (još 2017.god.) i odbornika Ermina Harbića (2019.godine.) iz DPS-a.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLOBODNO SUDIJSKO UVJERENJE: Uzmi od države što više možeš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivšim sudijama Vrhovnog suda Radulu Kojoviću i Petru Stojanoviću, Osnovni sud na ime višegodišnjeg nekorištenja godišnjih odmora, dosudio preko 14.000 eura, a Stanki Vučinić 20.000

 

Nekadašnje sudije Vrhovnog suda Radule Kojović, Stanka Vučinić i Petar Stojanović sredinom prošlog mjeseca, pred Osnovnim sudom u Podgorici, dobili su svog poslodavca Vrhovni sud i uspjeli da naplate neiskorištene godišnje odmore.

Sudija Dragan Babović usvojio je tužbene zahtjeve trojice bivših sudija i obavezao Državu, tj. Vrhovni sud CG da po osnovu naknade zbog neiskorištenih godišnjih odmora isplati odštetu. Radovanu Kojoviću 14.183 eura, Petru Stojanoviću 14.601 eura zbog neiskorištenih odmora od 2013. do 2019, a Stanki Vučinić za neiskorištene godišnje odmore od 2013. do 2020. – 20.339 eura.

Sve se ima isplatiti sa zateznom kamatom u roku od osam dana od dana pravosnažne presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Kojović je u aprilu 2020. otišao u penziju, dok je sudijama Vučinić i Stojanović Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije u avgustu 2021.

Troje sudija u zajedničkoj tužbi protiv države pojašnjavaju da im je od 2013. pa sve do prestanka funkcije uredno za svaku godinu donošeno rješenje o korišćenju godišnjeg odmora. Međutim, nisu mogli da ih koriste jer su imali obavezna dežurstva. I tako godinama.

Državu je branio Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa koji je tražio da se ovaj tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Naveo je da se ne može dokazati da sudije nijesu koristile godišnje odmore s obzirom da su im rješenja za njih uredno uručena. Po Zaštitniku, nesporno je da su sudije koristili godišnje odmore u navedenom periodu, a da su za dežurstva i pripravnost, koja su organizovana za vrijeme trajanja godišnjih odmora, redovno primali maksimalno utvrđeni iznos naknade. Zbog toga se ni po drugom osnovu ne može isplatiti nadoknada.  ,,Nema podataka u upravi da su podnosili zahtjeve za korišćenje preostalog dijela godišnjih odmora za navedene godine, već da su iste koristili na osnovu usmenog dogovora sa predsjednikom suda”, tvrdio je Zaštitnik.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo