Povežite se sa nama

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

MONITOR:  U izvještaju se napominje i da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti donesen uz nedovoljne konsultacije s vjerskim zajednicama. To pitanje i dalje potresa društvo. Ove sedmice imali smo i proteste zbog upisivanja Cetinjskog manastira na MPC. Kako vidite ono što vlast čini u tom smjeru?

JANJUŠEVIĆ: Nažalost, mi smo društvo koje neke značajne teme koje se tiču društva ne voli da rješava dijalogom, javnim raspravama i traženjem što šireg konsenzusa ili kompromisa. Mi smo u nekoj ideološkoj zaostavštini prethodnih vremena koje je voljelo da krupna pitanja rješava preko koljena.To je radila prethodna vlast, a nova je neka pitanja kao što je Zakon o slobodi vjeroispovijesti željela da ispravlja baš tom metodologijom. Ako se nastavi sa tom praksom, bojim se da će reforme biti više dio retorike i demagogije nego li stvarne agende!

MONITOR: Izvještaj o bezbjednosnim službama tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, novi je povod za trvenja u parlamentarnoj većini. Kako će se završiti pregovori o rekonstrukciji Vlade?

JANJUŠEVIĆ: Inicijativa oko rekonstrukcije Vlade dolazi,  vjerovatno, kao pokušaj da se izađe iz jedne političke i parlamentarne paralize, gdje imamo fenomen da veliki dio parlamentarne većine bojkotuje rad parlamenta! Mislim da su i pregovori o rekonstrukciji u jednoj vrsti paralize zbog koncepta kako akteri parlamentarne većine vide taj budući rekonstruisani model. Ukoliko vrlo brzo ne dođe do rješenja, bojim se da ćemo imati ovaj „statu qvo” u produženom trajanju, jer niko neće htjeti da se odvaži i krene u skraćenje mandata aktuelnom sazivu parlamenta i na vanredne parlamentarne izbore. Niko se neće odvažiti da skrati mandate sa glasovima poslanika DPS- a, već će pustiti da ovo stanje, koje je jako lose, i dalje traje.

MONITOR: Mislite li da su novi izbori rješenje za izlaz iz aktuelne krize i  koliko su oni realni?

JANJUŠEVIĆ: Vanredni izbori, definitivno nijesu rješenje. Ne zbog toga što  neko strepi da bi se DPS ekspresno vratio na vlast. Definitivno taj scenario je nemoguć, jer DPS nema više tu institucionalnu prednost koju je zloupotrebljavao u svim izbornim procesima. Nego, prije svega, zbog toga što bi nakon izbora imali situaciju da akteri parlamentarne većine opet uđu u jedan pregovarački maraton  koji ne znam kako bi završio. Drugo, nemamo reformisan izborno-zakonodavni sistem zbog kojeg je napravljen i skupštinski odbor. Nemamo prečišćen birački spisak, gdje su desetine hiljada birača višak. Nije izabran predsjednik Državne izborne komisije, itd., itd… Kao treće, prethodna vlast nije razvlašćena i to u nekim značajnim segmentima po dubini, gdje smo svjedoci da se svakog dana postavljaju vršioci dužnosti u nekim segmentima uprave. Tako da mislim da izbori nijesu rješenje.

MONITOR: Kako vidite ideju uspostavljanja manjinske, tehničke Vlade?

JANJUŠEVIĆ: Mi sada imamo neki vid manjinske vlade jer premijerov koncept ekspertske vlade ne podržava minimum 27 poslanika parlamentarne većine. U toj vladi nema predstavnika DF- a i Demokrata. I ona se kao takva može tretirati manjinskom. S druge strane, ići u neki drugačiji vid manjinske i tehničke vlade koja bi imala za cilj da pripremi izbore, pitanje je ko bi podržao taj model. Ako bi se išlo ka podršci DPS-a, onda bi to bilo na neki način prekrajanje izborne volje, jer 220.000 građana nije glasalo da neko napravi nefunkcionalnu vladu koja neće trajati ni godinu dana, već da sa DPS-om traži modele tehničke vlade! I to rješenje mi je slabo održivo sa pozicija nekog ko bi eventualno od aktera parlamentarne većine tražio taj oblik vlade i podrške u parlamentu.

MONITOR: Kako komentarišete istup Rada Bojovića, programskog koordinatora Pokreta 21. maj, koji je pozvao predsjednika Mila Đukanovića da napusti politiku?

JANJUŠEVIĆ: Mislim da je Bojović rekao jednu veliku istinu o količini hipoteka koje nosi Đukanović, kao i kočnicama koje te hipoteke prave na putu reformisanja kako DPS-a, tako i crnogorskog društva u cjelosti! On je skrenuo pažnju na oslobađanje jedne energije koja je zarobljena, a koja bi, možda, mogla biti korisna u izgrađivanju demokratskog kapaciteta crnogorskog društva i relaksiranja teških i mučnih podjela kojima robujemo već decenijama, a kojima je vješto menadžerisao Đukanović punih trideset godina.

MONITOR: A odlazak dijela članova tog pokreta ?

JANJUŠEVIĆ: Što se tiče napuštanja dijela članova nakon izjave gospodina Bojovića, mislim da se radi o slobodnoj volji tih ljuda da biraju organizacije, pokrete i partije gdje kao građani osjećaju kompatibilnost sa svojim stavovima. Ako postoji neka hipersenzibilnost na lik i djelo gospodina Đukanovića, onda bi to zahtijevalo posebnu analizu.

MONIOTOR: Da li se nešto dešava na opozicionoj sceni i u krugovima koji su podržavali Đukanovića?

JANJUŠEVIĆ: Što se tiče opozicionog djelovanja, mislim da su, ako budu svoju strategiju djelovanja gradili na identitetskoj i nacionalnoj priči, misleći i dalje na rejtinge svojih partija i homogenizaciji biračkog tijela a ne na unapređenje demokratskog ambijenta u Crnoj Gori, na pogrešnom putu. Pogotovo ako u toj identitetskoj priči kao stožera okupljanja i homogenizacije vide Đukanovića, onda je to za formu satira Radoja Domanovića, a ne za ozbiljnu političku strategiju. Mislim da njih prije svega treba da okuplja ona suštinska priča koja se nazire iz izvještaja Evropske komisije a to je otvaranje suštinskog dijaloga svih subjekata u društvu oko najznačajnijih tema, od korupcije i organizovanog kriminala, unapređivanja ekonomije kao funkcionalne i tržišne, reforma izbornog zakonodavstva, reforma javne uprave, smanjenje nezaposlenosti, jačanje i osnaživanje institucija, prevazilaženje ovako teških podjela i polarizacija, kako političkih, tako medijskih i svakih drugih.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo