Povežite se sa nama

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

MONITOR:  U izvještaju se napominje i da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti donesen uz nedovoljne konsultacije s vjerskim zajednicama. To pitanje i dalje potresa društvo. Ove sedmice imali smo i proteste zbog upisivanja Cetinjskog manastira na MPC. Kako vidite ono što vlast čini u tom smjeru?

JANJUŠEVIĆ: Nažalost, mi smo društvo koje neke značajne teme koje se tiču društva ne voli da rješava dijalogom, javnim raspravama i traženjem što šireg konsenzusa ili kompromisa. Mi smo u nekoj ideološkoj zaostavštini prethodnih vremena koje je voljelo da krupna pitanja rješava preko koljena.To je radila prethodna vlast, a nova je neka pitanja kao što je Zakon o slobodi vjeroispovijesti željela da ispravlja baš tom metodologijom. Ako se nastavi sa tom praksom, bojim se da će reforme biti više dio retorike i demagogije nego li stvarne agende!

MONITOR: Izvještaj o bezbjednosnim službama tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, novi je povod za trvenja u parlamentarnoj većini. Kako će se završiti pregovori o rekonstrukciji Vlade?

JANJUŠEVIĆ: Inicijativa oko rekonstrukcije Vlade dolazi,  vjerovatno, kao pokušaj da se izađe iz jedne političke i parlamentarne paralize, gdje imamo fenomen da veliki dio parlamentarne većine bojkotuje rad parlamenta! Mislim da su i pregovori o rekonstrukciji u jednoj vrsti paralize zbog koncepta kako akteri parlamentarne većine vide taj budući rekonstruisani model. Ukoliko vrlo brzo ne dođe do rješenja, bojim se da ćemo imati ovaj „statu qvo” u produženom trajanju, jer niko neće htjeti da se odvaži i krene u skraćenje mandata aktuelnom sazivu parlamenta i na vanredne parlamentarne izbore. Niko se neće odvažiti da skrati mandate sa glasovima poslanika DPS- a, već će pustiti da ovo stanje, koje je jako lose, i dalje traje.

MONITOR: Mislite li da su novi izbori rješenje za izlaz iz aktuelne krize i  koliko su oni realni?

JANJUŠEVIĆ: Vanredni izbori, definitivno nijesu rješenje. Ne zbog toga što  neko strepi da bi se DPS ekspresno vratio na vlast. Definitivno taj scenario je nemoguć, jer DPS nema više tu institucionalnu prednost koju je zloupotrebljavao u svim izbornim procesima. Nego, prije svega, zbog toga što bi nakon izbora imali situaciju da akteri parlamentarne većine opet uđu u jedan pregovarački maraton  koji ne znam kako bi završio. Drugo, nemamo reformisan izborno-zakonodavni sistem zbog kojeg je napravljen i skupštinski odbor. Nemamo prečišćen birački spisak, gdje su desetine hiljada birača višak. Nije izabran predsjednik Državne izborne komisije, itd., itd… Kao treće, prethodna vlast nije razvlašćena i to u nekim značajnim segmentima po dubini, gdje smo svjedoci da se svakog dana postavljaju vršioci dužnosti u nekim segmentima uprave. Tako da mislim da izbori nijesu rješenje.

MONITOR: Kako vidite ideju uspostavljanja manjinske, tehničke Vlade?

JANJUŠEVIĆ: Mi sada imamo neki vid manjinske vlade jer premijerov koncept ekspertske vlade ne podržava minimum 27 poslanika parlamentarne većine. U toj vladi nema predstavnika DF- a i Demokrata. I ona se kao takva može tretirati manjinskom. S druge strane, ići u neki drugačiji vid manjinske i tehničke vlade koja bi imala za cilj da pripremi izbore, pitanje je ko bi podržao taj model. Ako bi se išlo ka podršci DPS-a, onda bi to bilo na neki način prekrajanje izborne volje, jer 220.000 građana nije glasalo da neko napravi nefunkcionalnu vladu koja neće trajati ni godinu dana, već da sa DPS-om traži modele tehničke vlade! I to rješenje mi je slabo održivo sa pozicija nekog ko bi eventualno od aktera parlamentarne većine tražio taj oblik vlade i podrške u parlamentu.

MONITOR: Kako komentarišete istup Rada Bojovića, programskog koordinatora Pokreta 21. maj, koji je pozvao predsjednika Mila Đukanovića da napusti politiku?

JANJUŠEVIĆ: Mislim da je Bojović rekao jednu veliku istinu o količini hipoteka koje nosi Đukanović, kao i kočnicama koje te hipoteke prave na putu reformisanja kako DPS-a, tako i crnogorskog društva u cjelosti! On je skrenuo pažnju na oslobađanje jedne energije koja je zarobljena, a koja bi, možda, mogla biti korisna u izgrađivanju demokratskog kapaciteta crnogorskog društva i relaksiranja teških i mučnih podjela kojima robujemo već decenijama, a kojima je vješto menadžerisao Đukanović punih trideset godina.

MONITOR: A odlazak dijela članova tog pokreta ?

JANJUŠEVIĆ: Što se tiče napuštanja dijela članova nakon izjave gospodina Bojovića, mislim da se radi o slobodnoj volji tih ljuda da biraju organizacije, pokrete i partije gdje kao građani osjećaju kompatibilnost sa svojim stavovima. Ako postoji neka hipersenzibilnost na lik i djelo gospodina Đukanovića, onda bi to zahtijevalo posebnu analizu.

MONIOTOR: Da li se nešto dešava na opozicionoj sceni i u krugovima koji su podržavali Đukanovića?

JANJUŠEVIĆ: Što se tiče opozicionog djelovanja, mislim da su, ako budu svoju strategiju djelovanja gradili na identitetskoj i nacionalnoj priči, misleći i dalje na rejtinge svojih partija i homogenizaciji biračkog tijela a ne na unapređenje demokratskog ambijenta u Crnoj Gori, na pogrešnom putu. Pogotovo ako u toj identitetskoj priči kao stožera okupljanja i homogenizacije vide Đukanovića, onda je to za formu satira Radoja Domanovića, a ne za ozbiljnu političku strategiju. Mislim da njih prije svega treba da okuplja ona suštinska priča koja se nazire iz izvještaja Evropske komisije a to je otvaranje suštinskog dijaloga svih subjekata u društvu oko najznačajnijih tema, od korupcije i organizovanog kriminala, unapređivanja ekonomije kao funkcionalne i tržišne, reforma izbornog zakonodavstva, reforma javne uprave, smanjenje nezaposlenosti, jačanje i osnaživanje institucija, prevazilaženje ovako teških podjela i polarizacija, kako političkih, tako medijskih i svakih drugih.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

PREMIJER U BEOGRADU: Ugovor za ponijeti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Temeljni ugovor sa SPC-om, iako su nove vlasti obećale suštinske reforme i odblokiranje evropskog puta, opet je razlog da crnogorsko društvo ostane na identitetskim pričama.  Ali i da opet porazmisli o svojim političkim klasama. Koje se smjenjuju, ali ne mijenjaju

 

Premijer Dritan Abazović, sa crnogorskom delegacijom, stigao je ove sedmice u Beograd. Ispred Palate Srbije priređen mu je doček, uz državne i vojne počasti. Oko svega potrudila se premijerka Srbije Ana Brnabić. Uslijedili su sastanci sa srpskim državnim funkcionerima –  Aleksandrom Vučićem, Ivicom Dačićem, Sinišom Malim… I svečarski govori. Poslije kojih se stiče utisak  da je „normalizacija odnosa Crne Gore i Srbije“, čakala samo Abazovića da sleti u Beograd.

Sve u svemu, nimalo nalik na prošlogodišnju posjetu tadašnjeg  crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića Beogradu, kog su skoro pa zaboravili na aerodromu. Sreća, došao je po njega ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović, odjeven kao da ide na utakmicu. Ovoga puta bilo je mnogo svečanije i toplije i od rijetkih posjeta Mila Đukanovića Vučiću, iako su oba predsjednika označeni kao decenijski tihi strateški partneri. I sam Đukanović saopštio je svojevremeno da često telefonski prijateljski razgovaraju „kao dva odgovorna državnika“.

Šta je razlog drugačijeg tretmana srpskih vlasti prema novom crnogorskom premijeru, nije baš najasnije. Abazović dolazi iz partije kakve obično ne pogoduju profilu Aleksandra Vučića, a ni tamošnje političke klase na vlasti – građanska, proevropska, jasno i NATO opredijeljena. Abazović je bio jasan i oko  Kosova, svojevremeno kazavši da je to „gotova stvar i da neće biti povlačenja“.  Poznato je da su Vučićevi miljenici među crnogorskim partijama kadrovi Demokratskog fronta, koji su deklarativno sušta  suprotnost.  Pa ipak, novi crnogorski premijer kod srpskog predsjednika ima „zeleno svjetlo“. Jedan od vidljivih razloga mogla bi biti i kooperativnost Abazovića kada je u pitanju regionalna inicijativa Otvoreni Balkan, do koje Vučić prilično drži.  Do sada iz Crne Gore pozitivni signali za tu incijativu nijesu stizali. No, moguće je da je po srijedi i Abazovićeva spremnost da što prije potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom  (SPC) , kako je nedavno saopštio na sjednici Vlade.  „Tendencija da mi oko ovoga odvučete još dva ili tri mjeseca se neće desiti”, poručio je Abazović na Vladi onima koji su smatrali da se stvari odvijaju prebrzo i nedovoljno transparentno. Tik pred posjetu Beogradu, Vlada je obznanila i Radnu verziju Temeljnog ugovora, kako je saopšteno iz kabineta premijera – ,,usaglašenu između Vlade i SPC-a”.  Da imaju –  za ponijeti.

Status tog dokumenta, kada je u pitanju zakonska regulativa nije, međutim, još blizu usvajanja. „Komisija koja je usaglasila Radnu verziju je bila konsultativnog karaktera. Ministarstvo pravde je jedino nadležno za dogovore i pregovore po zakonu i mora predložiti rješenje  na Vladi.  Komisija  ništa ne može da odluči. Sve na kraju mora ići na Vladu, ako uopšte dođe na dnevni red“, objašnjava za Monitor dobro obaviješteni izvor iz Vlade.

U  SPC-u su zadovoljni. Abazović je u Beogradu posjetio i sprskog patrijarha Porfirija. Nakon sastanka, patrijarh je saopštio je da je postignuta načelna saglasnost o Temeljnom ugovoru između SPC-a i Vlade Crne Gore. Premijer tvrdi da je u Beogradu izboksovao ono što nije uspjelo njegovom prethodniku – da se ugovor potpiše u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPCG – NOVA ŽRTVA POLITIČKIH IGARA: Visoki napon u odboru direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sporenja unutar vladajuće većine, a gledajući po dubini u nju bi se mogao uračunati i DF, dovele su do blokade borda direktora EPCG, ugrozile normalno poslovanje CEDIS-a i umanjile mogućnost da Elektroprivreda nađe strateškog partnera za prodaju 10 odsto njenih akcija koje će, u suprotnom, baciti u šporet. Uskoro, u pitanje može biti dovedeno i uredno snabdijevanje strujom

 

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je, na XX redovnoj Skupštini akcionara, dobila novi bord direktora, ali je zadržala stare nevolje. Uz poneki novi. Nova parlamentarna većina, oličena kroz Vladu Dritana Abazovića demonstrirala je kontinuitet sa prethodnim vladama Zdravka Krivokapića, Duška Markovića… U najkraćem: političke pozcije, uhljebljenja i preraspodjela moći važniji su od prosperiteta najveće, najznačajnije i najbogatije crnogorske kompanije u državnom vlasništvu.

Glasovima predstavnika Vlade koja, u ime države, kontroliše oko 88 akcija EPCG (98 odsto akcija sa pravom upravljanja) Skupština akcionara Elektroprivrede usvojila je ponuđene izvještaje o poslovanju kompanije u 2021. godini, a onda donijela odluku o razrješenju svih članova Odbora direktora, osim predsjednika borda Milutina Đukanovića. Bez obrazloženja za razriješene i bez elementarnih podataka o predloženim/novoizabranim članovima borda. Osim njihovog imena i prezimena: Vladan Joković, Tahir Đonbaljaj, Adis Balota, Martin Ćalasan, Nenad Marković i Emir Strujić.

Ako su u Vladi bili saglasni sa ponuđenim izvještajima i ocjenama o radu EPCG (,,Najbolji rezultat u istoriji kompanije”, tvrdi izvršni direktor Nikola Rovčanin) zašto su mijenjali menadžment? Prema najavama, nakon promjena većine članova borda uslijediće i izbor novog izvršnog direktora. Do smjene Rovčanina doći će za koji mjesec, kažu izvori Monitora, čim se za to steknu uslovi, odnosno, profunkcioniše novi Odbor direktora.

Možda u Vladi, ipak, nijesu zadovoljni radom EPCG i iskazanim poslovnim rezultatima. Tome bi u prilog moglo ići insistiranje Vladinog predstavnika na Skupštini da se promijeni predložena odluka menadžmenta i izabere novi revizor. To bi dalo smisao insistiranju na novom bordu direktora i, sljedstveno, novom izvršnom direktoru. Nova nepoznanica: zašto je u tom slučaju funkciju zadržao Milutin Đukanović, formalno najodgovorniji čovjek za poslovne rezultate EPCG?.

Postoji samo jedno objašnjenje – politička trgovina vladajuće većine sa DF-om, i naum da se sa rukovodećih mjesta u državnim kompanijama udalje predstavnici Demokratske Crne Gore. Jadnima nagrada a drugima kazna za iskazanu i očekivanu (ne)kooperativnost. Ili je to, ipak, stvar ličnih odnosa i procejna premijera Abazovića koji je, vidjeli smo u direktnom prenosu jednog osrednje režiranog igrokaza, na sjednici Vlade insisitirao da Đukanović zadrži mjesto u bordu EPCG.

Sa njegovom odlukom nijesu se složile tzv. suverenističke stranke. Uslijedio je njihov kontraudar. Istog dana kada je izabran novi bord, na njegovoj prvoj sjednici, ostavku je podnio Adis Balota (SDP). Pošto ostavka jednog člana znači pad cijelog borda, svjedočićemo novoj, sada vanrednoj, skupštini akcionara i izboru novog borda. Pa, vjerovatno, sve ispočetka. Kao potvrda očiglednog: sada u Vladi imamo rivalitete slične onima na relaciji Vlada – Skupština koji su obilježili mandat prethodne Vlade.

Politički oponenti su i u Balotinoj ostavci pronašli povod za različito tumačenje pravnih normi i dodatno podizanje tenzija. Koliko to može štetiti Elektroprivredi nije bitno, preča je odbrana državnih i nacionalnih interesa. Uglavnom, u saopštenju iz EPCG tvrde da je Milutin Đukanović izabran i za predsjednika novog borda direktora Elektroprivrede. Balota, i partije koje stoje iza njegove odluke o ostavci, kažu da to nije tačno.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo