Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dragulj koji ne sija

Objavljeno prije

na

sveti-stefan

Prošlo je više od dvije godine od kako je Vlada Crne Gore izdala pod dugoročni zakup svoju najvredniju imovinu, elitno ljetovalište Sveti Stefan i Miločer. Sudbina Svetog Stefana je slična sudbini mnogih dogovorenih i u međuvremenu propalih investicionih poduhvata u Crnoj Gori. Od januara 2007, kompleksom Sveti Stefan-Miločer gazduju, stranci singapurska kompanija Aman rizorts. Umjesto gromoglasnog „vraćanja starog sjaja” i dolaska „svjetske elite” Sveti Stefan dočekuje i ovu, treću turističku sezonu, u mraku sa zatvorenim hotelima, katancima i žičanim ogradama. Ali sa novim imenom Aman Sveti Stefan. Tokom dvogodišnjeg zakupa od strane Amana, renoviran je samo hotel Miločer. Nekadašnji ljetnjikovac dinastije Karađorđević temeljno je rekonstruisan. Modernim enterijerom u svojoj unutrašnjosti ničim ne podsjeća na prohujala vremena. Miločer ulazi u ovu sezonu sa osam luksuznih apartmana i cijenama koje se kreću od 550 pa do 800 eura za noć. KRŠENJE UGOVORA: Renoviranje Miločera nije moglo zamagliti probleme. Nedavno je na Svetom Stefanu boravio Greg Sirois, ispred kompanije Edvej investment, drugog potpisnika ugovora o zakupu Svetog Stefana, koji namjerava da zida nove kapacitete u Miločerskom parku. Posjeta je, prema izvoru Monitora, imala za cilj dogovor sa našom stranom da Edvej investment preuzme od Amana zakup i obaveze oko obnove Svetog Stefana i Kraljičine plaže. Prema informacijama Monitora, Aman koji je prvi potpisnik ugovora, u finansijskim je problemima i ne ispunjava preuzete obaveze.

Sveti Stefan bi tako dospio u privremeno vlasništvo kompanije Edvej investment registrovane na Britanskim Djevičanskim ostrvima, nakon raspisivanja tendera o zakupu Svetog Stefana. Edvej investment je osnovan od strane Silvering holdinga, nekadašnjeg vlasnika Amana i nove of-šor firme Pacifik asec sa istih dalekih ostrva.

Iz turističke ponude Crne Gore, otkada je sklopljen posao sa Amanom, isključena je čitava regija, najatraktivnije lokacije sa tri najljepša hotela i tri poznate plaže Miločera i Svetog Stefana, opasane kompleksom borove šume, maslinjaka i vrtova. Šteta koju izolacijom Svetog Stefana i Miločera trpi domaći turizam je ogromna.

Radi se o nepoštovanju osnovnih odredaba ugovora, ali se zbog toga iz Vlade niko za sada ne oglašava. Zakupac se ugovorom obavezao na plaćanje 1,96 miliona eura na ime godišnje zakupnine hotela i na ulaganje od 40 miliona eura u njihovu adaptaciju i modernizaciju.

Ništa od dogovorenog nije ispoštovano uprkos upornim uvjeravanjima ministra turizma Predraga Nenezića, koordinatora državnog projekta sa Amanom, da će hotel Sveti Stefan početi sa radom u ljeto 2009, a da će izgradnja novog hotela Kraljičina plaža biti dovršena do sezone 2010.

Izgradnja nove Kraljičine plaže nije ni na vidiku dok je trenutna situacija na Svetom Stefanu tužna i zabrinjavajuća. Zatvorene kapije i pogašena svjetla grada hotela, turističkog i društvenog središta čitavog kraja bitno utiču na kvalitet života građana. Turisti ga uglavnom zaobilaze. U naselju Sveti Stefan nema života, turizma, ni prilaza plažama i moru, osim na polovini pretrpane istočne gradske plaže.

SVE JE ZAKLJUČANO: Treću godinu zaredom zatvoren je niz restorana, kafića i barova, prodavnica i poslastičarnica. Ne radi poznati i kod turista omiljeni restoran Pod maslinom iznad čuvene hotelske plaže Svetog Stefana. Zatvoren je i kafe-restoran popularni Zverinjak na velikoj miločerskoj plaži. Nije u funkciji ni nacionalni restoran Kraljičina stolica u Miločeru.

Zatvorene su brojne vile u Miločerskom parku koje su „otišle” u paketu sa hotelima. Za tri prestižna, vodeća hotela crnogorskog visokog turizma, Aman plaća godišnju zakupninu od nepunih dva miliona eura?? Ako je uopšte i plaća!?

Izvođači radova na rekonstrukciji Miločera i jedine vile na Svetom Stefanu govore o problemima koje imaju sa naplatom svojih potraživanja od Amana.

Radovi na rekonstrukciji Svetog Stefana nisu započeti ni ove godine. Za poptunu obnovu razrušenih i iseljenih vila grada hotela u kojima su boravile poznate i slavne ličnosti svjetskog džet seta potrebne su najmanje dvije godine. Aman rizort i Adrian Zeka sredstava za obnovu Svetog Stefana i izgradnju Kraljičine plaže očigledno nemaju.

Država ne reaguje na prekoračenje ugovorenih rokova za realizaciju planiranih investicija. Građani nemaju informacije o tome kakva sudbina čeka nekadašnji simbol i ponos crnogorskog turizma. Preostaje im jedino da stvar uzmu u svoje ruke i da se polako, bez pitanja, vrate u svoje napuštene i davno oduzete domove o kojima očigledno niko više ne brine.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

GUBICI NA VODOVODNOJ MREŽI: Curi na sve strane  

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Podgorici svake godine mimo cijevi istoči vode u vrijednosti od oko sedam miliona eura. U podgoričkom Vodovodu  kažu da godinama rade na smanjenju gubitaka na mreži, ali sporo ide. Gubici su sa blizu 62 odsto  2010. smanjeni na 49 odsto. U ostalim gradovima gubici dostižu nevjerovatnih 70 odsto

 

U Podgorici se svake godine zbog velikih gubitaka na mreži prospe vode u tržišnoj vrijednosti od oko sedam miliona eura. U posljednjih sedam godina  prosuli smo više od 40 miliona eura vode, iznio je računicu Zoran Mikić, odbornik URA u Skupštini Glavnog grada.  Dodatno je pojasnio da se od vode koju smo prosuli, zbog gubitaka na mreži, moglo napuniti više od 50.000 olimpijskih bazena.

I dok se mnoge zemlje u svijetu suočavaju sa nedostatkom pijaće vode, a sva predviđanja govore da će ona u budućnosti imati vrijednost tečnog zlata, kod nas se ona ne samo ne štedi već se i obilato prosipa. ,,Vizionarski” sada djeluje ideja bivšeg predsjednika Filipa Vujanovića koji se za svojih mandata više puta trudio da vodu, koju ionako prosipamo, prodajemo arapskim zemljama za naftu. Kako ta, kao ni mnoge druge, ideja nije zaživjela voda nam i dalje sve više teče mimo cijevi.

Smanjenje gubitaka na vodovodnoj mreži je izazov i jedan od prioritetnih zadataka, kaže za Monitor  Filip Makrid, izvršni direktor doo Vodovod i kanalizacija Podgorica.

On ističe da je ovo preduzeće uspjelo da ukupne gubitke smanji sa nevjerovatnih 61,77 odsto, koliko su iznosili u 2010. godini na sadašnjih između 48 i 49 odsto.

Iz podgoričkog vodovoda objašnjavaju da svaki vodovodni sistem u svijetu ima tehničke gubitke, na koje utiču starost i kvalitet ugrađene vodovodne mreže. Tehnički gubici se u razvijenim zemljama kreću od 18-22%. U Podgorici tehnički gubici iznose 25-28%.

 

Pročitajte više u štampanom izanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČEMU SE ZAPADNI BALKAN NADA U 2020.: Ima li luke spasa poslije oluje

Objavljeno prije

na

Objavio:

U prvoj polovini ove godine Evropskom unijom će predsjedavati Hrvatska, a potom Njemačka. Od najmlađe članice EU se očekuje probijanje blokade procesa proširenja. Prvi potezi su ohrabrujući

 

Sa novom garniturom u Evropskoj komisiji i sa početkom predsjedavanja Hrvatske Evropskom Unijom naziru se  povoljniji vjetrovi iz Brisela prema našoj regiji. To  je  neophodno za šest država na jugoistoku Evrope za koje je prošla godina praktično bila izgubljena što se tiče procesa integracija. Čak bi se moglo zaključiti da je zbog francuskog veta regija vraćena dvije godine unazad. Odluku Pariza albanski premijer Edi Rama uporedio je sa “ostavljanjem broda na moru usred oluje”.

No, izvjestilac Evropskog Parlamenta za ovu regiju, hrvatski socijaldemokratata Tonino Picula, smatra kako je francuski predsjednik Emanuel Makron “napravio grešku” blokiranjem pristupnih pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije, ali da je ujedno “postigao neplanirano”: uspio je pažnju EU vratiti na pitanje proširenja. Od trenutka “francuske blokade” pristupnih pregovora sa Tiranom i Skopljem gdje je to uslovljeno reformom čitavog procesa pristupanja, sve najznačajnije institucije i najviši zvaničnici EU su jasno podržali evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. “Ta evropska perspektiva je snažan alat za stabilizaciju ove regije koja je u proteklih tridesetak godina preživjela čak pet ratova”, ističe Picula.

Pored nove predsjednice EK, njemačke političarke Ursule fon der Lejen, i novi šef diplomatije EU, Španac Žozep Borel, i povjerenik za proširenje, Mađar Oliver Varhelji, su se već na početku svojih mandata jasno založili za nastavak procesa integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU.

Borel je u srijedu preduzeo prve konkretne korake potvrđujući odlučnost i spremnost na lični angažman da djeluje kao medijator u procesu pregovaranja između Srbije i Kosova. Na taj način ovaj nekadašnji španski ministar vanjskih poslova, zemlje koja nije priznala nezavisnost Kosova, raspršio je nade Beograda da će i sa nove funkcije visokog predstavnika EU nastaviti dosadašnju politiku prema Prištini. On je pozvao sve stranačke lidere na Kosovu da ubrzano formiraju novu vladu “u interesu Kosova i njegovih stanovnika”, na koju se čeka već 100 dana.

Analitičari u Briselu ocijenili su da su Beograd i Priština dobili jasnu poruku da će se u na samitu EU u Zagrebu početkom maja dogoditi značajan obrt kad je riječ o politici Unije prema proširenju na Zapadni Balkan. Upravo je probijanje blokade procesa proširenja EU ono što se najviše očekuje tokom hrvatskog predsjedavanja ovom organizacijom.

 

Pročitajte više u štampanom izanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRENIRANJE STROGOĆE NAD MEDIJIMA: Pokazno hapšenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon nesporne profesionalne greške, tužilaštvo, na poziv Vlade, ekspresno hapsi novinarku Anđelu Đikanović. Ne osvrću se organi mnogo na pravila kada treba trenirati strogoću. Izuzimaju iz regula sve one koji za njih lažu i uzbunjuju javnost

 

U poplavi huškanja i predviđanja sukoba koji su prije Božića objavljivali  prorežimski i neki opozicioni mediji, informacija da će pripadnici specijalne kosovske specijalne jedinice ROSU biti na raspolaganju u Crnoj Gori za Badnji dan izazvala je posebnu pozornost.

Pola sata nakon što ju je objavio portal FOS media Vlada je demantovala  vijest, uz tvrdnju da lažna infomacija ima za cilj da uznemiri javnost i izazove nerede. Vlada je zatražila od tužilaštva da hitno reaguje. Tužilaštvo je, na poziv Vlade, ekspresno reagovalo, i ubrzo je glavna urednica tog portala, Anđela Đikanović, inače autorica teksta, uhapšena zbog krivičnog djela izazivanje panike i nereda. Preventivno da ne bi ponovila krivično djelo određeno joj je zadržavanje do 72 sata. Đikanović je nakon hapšenja dala otkaz na mjesto glavne urednice.

Puštanje novinarke iz zatvora tražili su Društvo profesionalnih novinara Crne Gore, Udruženje novinara Crne Gore, Sindikat medija, Centar za istraživačko novinarstvo… Uprkos objavljivanju lažne vijesti, hapšenje  novinara ne može biti opravdano, naveli su na svom Tviter nalogu Reporteri bez granica, a portparolka Evropske komisije Ana Pisonero-Hernandez saopštila je da je Evopska komisija upoznata sa slučajem hapšenja Đikanović i prati ga.

Sudija za istragu podgoričkog Osnovnog suda Miladin Pejović ukinuo je 6. januara pritvor Đikanović. Obrazložio je da ne postoje posebne okolnosti koje ukazuju da će osumnjićena ponoviti krivično djelo.

,,Tokom nepotrebnog hapšenja koleginice i treniranja strogoće nad novinarima, policija je ponovo dovela u pitanje novinarsku obavezu na zaštitu izvora time što je oduzela telefon i kompjuter koleginici. Njeno pravo da ne oda izvore, garantovano i Zakonom o medijima, povređeno je”, ističe u izjavi za Monitor Mila Radulović, predsjednica Društva profesionalnih novinara.

Ta priča prerasta jedan slučaj. Zaštita izvora informacija predstavlja osnovni uslov za rad novinara i slobodu medija. Pravo novinara da ne otkrije svoje izvore dio je prava na slobodu izražavanja u skladu sa članom 10 Konvencije, navodi se u obrazloženju Ministarstva kulture koje priprema novi Zakon o medijima.

Ne dešava se ništa slučajno. U  novom zakonu predviđen je izuzetak od dosadašnjeg pravila, koji glasi da je novinar dužan da otkrije izvor informacija kada je to neophodno radi zaštite interesa nacionalne i javne bezbjednosti, teritorijalne cjelovitosti, zaštite zdravlja i otkrivanja krivičnih djela zaprijećenih kaznom od pet godina godina ili više.  Kako je kod nas nacionalna bezbjednost veoma širok i proizvoljan pojam, novinari bi kada se ovaj zakon usvoji mogli da dođu pod još jači pritisak revnosnih tužilaca.

S druge strane odgovornost novinara i urednika mora biti sve veća u poplavi lažnih informacija koje sve češće plasiraju različiti centri moći. Uz sve to ide i tabloizacija medija čije najgore primjere imamo priliku da pratimo ove nedjelje u srpskim tabloidima koji na naslovnoj strani prenose ispovjest pedofila o tome koliko je puta silovao svoju žrtvu.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara 2020. godine
ili na www.novinarnica.net 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo