Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pomoć malo sjutra

Objavljeno prije

na

Ko se ne bi radovao: uz polisu Lovćen osiguranja, prilikom registracije vozila, dobijate žuti papir na kom se nakon srdačnih čestitki, pojašnjava da ste ,,stekli pravo da besplatno koristite usluge Eurohelp sistema pomoći na putu”. Dalje se objašnjava da je broj ,,štetnih događaja, odnosno kvarova u toku važenja polise – neograničen”. U prevodu – kad god auto stane, stiže pomoć. NIŠTA NIJE DŽABE: Poznato je, usluge šlepanja u slučaju da vas auto izda na sred ceste, mogu dostići i trocifreni iznos. Blago meni, pomisliće veliki broj vlasnika ovog žutog papira koji garantuje šlepanje za džabe. Oni koji ne vjeruju u to da nešto ima za džabe, izračunali su kako su za usluge Eurohelpa, ipak, platili. Po svoj prilici – 15 eura. Toliko je, naime, registracija skuplja u odnosu na prethodne godine kada Lovćen osiguranje nije imalo sklopljen ugovor sa Eurohelpom. A to je i iznos pominjan tokom promotivne kampanje Eurohelpa. To što vas niko nije pitao želite li da platite baš tu pomoć na putu, lako se, međutim, oprosti Lovćen osiguranju kad se presaberete i vidite da ,,nije skupo”, a može i da koristi.

 

,,Kao vlasnik golfa koji je 87. godište, bio sam presrećan kad sam shvatio da mogu u slučaju nužde, kao korisnik Lovćen osiguranja, da dobijem i šlepanje za tako male pare, i to nebrojeno puta u toku godine”, priča naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti.

Golf mu je, objašnjava, tokom iste godine stao tri puta. Nijednom, međutim, nije dobio obećanu pomoć Eurohelpa.

POMOĆ STIŽE, ALI KASNO: ,,Prvi put sam stao na putu Podgorica – Cetinje. Šlep je došao po mene, ali mi je vozač naplatio. Tarifa je bila – daj šta daš”, priča naš sagovornik. ,,Drugi put mi je auto stao u Komanima. Neće da upali, subota, oko podneva. Iz Eurohelpa su mi rekli da mogu da dođu tek sjutradan poslije podne, s tim da sjutra ujutru opet pozovem i zakažem šlepanje. Ko god je imao sličnu nezgodu, zna da pomoć i nije pomoć ako nije hitna “. Treći put golf je stao na putu Podgorica – Kolašin. ,,Zvao sam i rekli su mi da se snađem sam, jer nema slobodnih vozila”.

Naš sagovornik nije jedini nezadovoljan uslugama Eurohelpa. Priče su iste: pomoć će stići, ali sjutra dan. Niko od nezadovoljnih, međutim, nije iza svojih loših iskustava stao imenom i prezimenom, pošto je direktor Eurohelpa, Ivan Bojović, u razgovoru sa novinarom Monitora, protiv svih naših sagovornika koji se ,,budu žalili na neprofesionalnost firme koju zastupa” – najavio sudske tužbe.

Sudom je Bojović, prošle godine, priprijetio i Dejanu Boljeviću iz Golubovaca, koji se obratio jednoj domaćoj dnevnoj novini, da javno podijeli loše iskustvo uslugama Eurohelpa. Bojović je tužbom mahao i drugoj ovdašnjoj dnevnoj novini, nakon što su se još dva Podgoričanina Boris Bubanja i Blažo Punošević, izjadali novinarki da za novac koji su dali Lovćen osiguranju za ,,besplatne usluge” Eurohelpa – nijesu dobili ništa. Izuzev objašnjenja operatera – za besplatno šlepanje morate čekati do sjutra.

Bojović, ipak, ne može da tuži korisnike Internet foruma, na kojima se takođe, naveliko raspreda o profesionalnosti njegove firme i Lovćen osiguranja. I razmjenjuju loša iskustva sa besplatnom pomoći na putu.

ZAKONITA PREVARA: ,,Mi poslujemo u skladu sa ugovorom koji smo potpisali sa Lovćen osiguranjem”, tvrdi Bojović za Monitor. On objašnjava da Eurohelp nikome od korisnika usluga Lovćen osiguranja nije obećao da će stići istog trenutka kada ih izda automobil.

,,Mi poslujemo po principu prvog slobodnog vozila. A u ugovoru koji smo sklopili sa Lovćen osiguranjem, obećali smo da će ta pomoć i stići u roku od 24 časa”, kaže Bojović. On tvrdi da je razlog nezadovoljstva onih koji javno ustaju protiv Eurohelpa to što ,,nijesu na pravi način obaviješteni o uslugama koje im Eurohelp nudi preko Lovćen osiguranja”. On ih poziva da pažljivo iščitaju ,,žuti flajer”, koji su dobili uz polisu.

Istina je, nigdje ne piše da će Eurohelp reagovati odmah. Istina je, međutim, da nigdje ne piše ni da će pomoć na putu možda stići tek sjutra dan. Kad se sve sabere i oduzme – oni koji su preko Lovćen osiguranja platili za ,,besplatnu pomoć na putu” – obmanuti su.

Prvo im je renomirana osiguravajuća kuća, ne pitavši ih ništa, uzela novac. Ugled iste kuće ulivao je sigurnost, pa skoro da i nema onih koji su posumnjali da ono što im je obećano – neće dobiti. Istovremeno, malo ko bi pomislio da mu se šlepanje može ponuditi za sjutradan. Pogotovu što se, po osnivanju, ali prije nego su potpisali ugovor sa Lovćen osiguranjem, Eurohelp pošteno izreklamirao na ovdašnjim TV stanicama.

Poručivali su: ,,Za 15 eura, koliko košta članarina, pozivom u naš centar, u svako doba dana i noći odazvaće se službenik i naravno, primiti poruku o kvaru i mjestu gdje se vozilo nalazi. Veoma brzo stiže šlep služba sa kompletnom ekipom…” Osnivači Eurohelpa u Crnoj Gori su Nenad Mijović iz Kovina i Vojin Dobrić iz Beograda, već nekoliko godina nastanjen u Budvi. Prošle godine u septembru protiv njih su budvanska i hercegnovska policija podnijeli krivične prijave zbog sumnje da su počinili krivično djelo zloupotrebe službenog položaja. Teretili su ih da su, falsifikovanjem isprava poslovne dokumentacije, protivpravno stekli 229 hiljada eura.

U Eurohelpu, kaže Bojović, imaju potpisanih 100 hiljada polisa. Nije teško izračunati da su za moguće kvarove na putu tih sto hiljada ljudi izdvojili približno – milion i po eura. Prema riječima Bojovića, tokom prošle godine Eurohelp je imao dvije hiljade šlepanja. Ispada – 750 eura po intervenciji. Dobar posao.

ČITAJ BOLJE: U Lovćen osiguranju su bili škrti na riječima. U pisanoj komunikaciji od njih smo uspjeli da saznamo jedino da planiraju da prekinu saradnju sa Eurohelpom. ,,Sa njima je saradnja tekla u prethodnom periodu i ovih dana se u potpunosti završava”, kaže Dušan Korać, PR Lovćen osiguranja. Objasnili su još i da su „koristili sve mehanizme kontrole rada Eurohelpa”. Kako će to Lovćen osiguranje prekinuti saradnju sa Eurohelpom, iako su njihove usluge obećali svojim korisnicima tokom cijele registarske godine, ostalo je nerazrjašnjeno. Da živimo negdje drugdje, možda bi ovih 100 hiljada korisnika Eurohelpa mogli da se nadaju, ako ne pravovremenoj pomoći, a ono makar nekoj odšteti. Ovako, naravoučenije je: čitaj bolje i vozi pažljivije.

Milena PEROVIĆ KORAĆ / Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo