Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pomoć malo sjutra

Objavljeno prije

na

Ko se ne bi radovao: uz polisu Lovćen osiguranja, prilikom registracije vozila, dobijate žuti papir na kom se nakon srdačnih čestitki, pojašnjava da ste ,,stekli pravo da besplatno koristite usluge Eurohelp sistema pomoći na putu”. Dalje se objašnjava da je broj ,,štetnih događaja, odnosno kvarova u toku važenja polise – neograničen”. U prevodu – kad god auto stane, stiže pomoć. NIŠTA NIJE DŽABE: Poznato je, usluge šlepanja u slučaju da vas auto izda na sred ceste, mogu dostići i trocifreni iznos. Blago meni, pomisliće veliki broj vlasnika ovog žutog papira koji garantuje šlepanje za džabe. Oni koji ne vjeruju u to da nešto ima za džabe, izračunali su kako su za usluge Eurohelpa, ipak, platili. Po svoj prilici – 15 eura. Toliko je, naime, registracija skuplja u odnosu na prethodne godine kada Lovćen osiguranje nije imalo sklopljen ugovor sa Eurohelpom. A to je i iznos pominjan tokom promotivne kampanje Eurohelpa. To što vas niko nije pitao želite li da platite baš tu pomoć na putu, lako se, međutim, oprosti Lovćen osiguranju kad se presaberete i vidite da ,,nije skupo”, a može i da koristi.

 

,,Kao vlasnik golfa koji je 87. godište, bio sam presrećan kad sam shvatio da mogu u slučaju nužde, kao korisnik Lovćen osiguranja, da dobijem i šlepanje za tako male pare, i to nebrojeno puta u toku godine”, priča naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti.

Golf mu je, objašnjava, tokom iste godine stao tri puta. Nijednom, međutim, nije dobio obećanu pomoć Eurohelpa.

POMOĆ STIŽE, ALI KASNO: ,,Prvi put sam stao na putu Podgorica – Cetinje. Šlep je došao po mene, ali mi je vozač naplatio. Tarifa je bila – daj šta daš”, priča naš sagovornik. ,,Drugi put mi je auto stao u Komanima. Neće da upali, subota, oko podneva. Iz Eurohelpa su mi rekli da mogu da dođu tek sjutradan poslije podne, s tim da sjutra ujutru opet pozovem i zakažem šlepanje. Ko god je imao sličnu nezgodu, zna da pomoć i nije pomoć ako nije hitna “. Treći put golf je stao na putu Podgorica – Kolašin. ,,Zvao sam i rekli su mi da se snađem sam, jer nema slobodnih vozila”.

Naš sagovornik nije jedini nezadovoljan uslugama Eurohelpa. Priče su iste: pomoć će stići, ali sjutra dan. Niko od nezadovoljnih, međutim, nije iza svojih loših iskustava stao imenom i prezimenom, pošto je direktor Eurohelpa, Ivan Bojović, u razgovoru sa novinarom Monitora, protiv svih naših sagovornika koji se ,,budu žalili na neprofesionalnost firme koju zastupa” – najavio sudske tužbe.

Sudom je Bojović, prošle godine, priprijetio i Dejanu Boljeviću iz Golubovaca, koji se obratio jednoj domaćoj dnevnoj novini, da javno podijeli loše iskustvo uslugama Eurohelpa. Bojović je tužbom mahao i drugoj ovdašnjoj dnevnoj novini, nakon što su se još dva Podgoričanina Boris Bubanja i Blažo Punošević, izjadali novinarki da za novac koji su dali Lovćen osiguranju za ,,besplatne usluge” Eurohelpa – nijesu dobili ništa. Izuzev objašnjenja operatera – za besplatno šlepanje morate čekati do sjutra.

Bojović, ipak, ne može da tuži korisnike Internet foruma, na kojima se takođe, naveliko raspreda o profesionalnosti njegove firme i Lovćen osiguranja. I razmjenjuju loša iskustva sa besplatnom pomoći na putu.

ZAKONITA PREVARA: ,,Mi poslujemo u skladu sa ugovorom koji smo potpisali sa Lovćen osiguranjem”, tvrdi Bojović za Monitor. On objašnjava da Eurohelp nikome od korisnika usluga Lovćen osiguranja nije obećao da će stići istog trenutka kada ih izda automobil.

,,Mi poslujemo po principu prvog slobodnog vozila. A u ugovoru koji smo sklopili sa Lovćen osiguranjem, obećali smo da će ta pomoć i stići u roku od 24 časa”, kaže Bojović. On tvrdi da je razlog nezadovoljstva onih koji javno ustaju protiv Eurohelpa to što ,,nijesu na pravi način obaviješteni o uslugama koje im Eurohelp nudi preko Lovćen osiguranja”. On ih poziva da pažljivo iščitaju ,,žuti flajer”, koji su dobili uz polisu.

Istina je, nigdje ne piše da će Eurohelp reagovati odmah. Istina je, međutim, da nigdje ne piše ni da će pomoć na putu možda stići tek sjutra dan. Kad se sve sabere i oduzme – oni koji su preko Lovćen osiguranja platili za ,,besplatnu pomoć na putu” – obmanuti su.

Prvo im je renomirana osiguravajuća kuća, ne pitavši ih ništa, uzela novac. Ugled iste kuće ulivao je sigurnost, pa skoro da i nema onih koji su posumnjali da ono što im je obećano – neće dobiti. Istovremeno, malo ko bi pomislio da mu se šlepanje može ponuditi za sjutradan. Pogotovu što se, po osnivanju, ali prije nego su potpisali ugovor sa Lovćen osiguranjem, Eurohelp pošteno izreklamirao na ovdašnjim TV stanicama.

Poručivali su: ,,Za 15 eura, koliko košta članarina, pozivom u naš centar, u svako doba dana i noći odazvaće se službenik i naravno, primiti poruku o kvaru i mjestu gdje se vozilo nalazi. Veoma brzo stiže šlep služba sa kompletnom ekipom…” Osnivači Eurohelpa u Crnoj Gori su Nenad Mijović iz Kovina i Vojin Dobrić iz Beograda, već nekoliko godina nastanjen u Budvi. Prošle godine u septembru protiv njih su budvanska i hercegnovska policija podnijeli krivične prijave zbog sumnje da su počinili krivično djelo zloupotrebe službenog položaja. Teretili su ih da su, falsifikovanjem isprava poslovne dokumentacije, protivpravno stekli 229 hiljada eura.

U Eurohelpu, kaže Bojović, imaju potpisanih 100 hiljada polisa. Nije teško izračunati da su za moguće kvarove na putu tih sto hiljada ljudi izdvojili približno – milion i po eura. Prema riječima Bojovića, tokom prošle godine Eurohelp je imao dvije hiljade šlepanja. Ispada – 750 eura po intervenciji. Dobar posao.

ČITAJ BOLJE: U Lovćen osiguranju su bili škrti na riječima. U pisanoj komunikaciji od njih smo uspjeli da saznamo jedino da planiraju da prekinu saradnju sa Eurohelpom. ,,Sa njima je saradnja tekla u prethodnom periodu i ovih dana se u potpunosti završava”, kaže Dušan Korać, PR Lovćen osiguranja. Objasnili su još i da su „koristili sve mehanizme kontrole rada Eurohelpa”. Kako će to Lovćen osiguranje prekinuti saradnju sa Eurohelpom, iako su njihove usluge obećali svojim korisnicima tokom cijele registarske godine, ostalo je nerazrjašnjeno. Da živimo negdje drugdje, možda bi ovih 100 hiljada korisnika Eurohelpa mogli da se nadaju, ako ne pravovremenoj pomoći, a ono makar nekoj odšteti. Ovako, naravoučenije je: čitaj bolje i vozi pažljivije.

Milena PEROVIĆ KORAĆ / Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo