Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pomoć malo sjutra

Objavljeno prije

na

nasslep-sluzba

Ko se ne bi radovao: uz polisu Lovćen osiguranja, prilikom registracije vozila, dobijate žuti papir na kom se nakon srdačnih čestitki, pojašnjava da ste ,,stekli pravo da besplatno koristite usluge Eurohelp sistema pomoći na putu”. Dalje se objašnjava da je broj ,,štetnih događaja, odnosno kvarova u toku važenja polise – neograničen”. U prevodu – kad god auto stane, stiže pomoć. NIŠTA NIJE DŽABE: Poznato je, usluge šlepanja u slučaju da vas auto izda na sred ceste, mogu dostići i trocifreni iznos. Blago meni, pomisliće veliki broj vlasnika ovog žutog papira koji garantuje šlepanje za džabe. Oni koji ne vjeruju u to da nešto ima za džabe, izračunali su kako su za usluge Eurohelpa, ipak, platili. Po svoj prilici – 15 eura. Toliko je, naime, registracija skuplja u odnosu na prethodne godine kada Lovćen osiguranje nije imalo sklopljen ugovor sa Eurohelpom. A to je i iznos pominjan tokom promotivne kampanje Eurohelpa. To što vas niko nije pitao želite li da platite baš tu pomoć na putu, lako se, međutim, oprosti Lovćen osiguranju kad se presaberete i vidite da ,,nije skupo”, a može i da koristi.

 

,,Kao vlasnik golfa koji je 87. godište, bio sam presrećan kad sam shvatio da mogu u slučaju nužde, kao korisnik Lovćen osiguranja, da dobijem i šlepanje za tako male pare, i to nebrojeno puta u toku godine”, priča naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti.

Golf mu je, objašnjava, tokom iste godine stao tri puta. Nijednom, međutim, nije dobio obećanu pomoć Eurohelpa.

POMOĆ STIŽE, ALI KASNO: ,,Prvi put sam stao na putu Podgorica – Cetinje. Šlep je došao po mene, ali mi je vozač naplatio. Tarifa je bila – daj šta daš”, priča naš sagovornik. ,,Drugi put mi je auto stao u Komanima. Neće da upali, subota, oko podneva. Iz Eurohelpa su mi rekli da mogu da dođu tek sjutradan poslije podne, s tim da sjutra ujutru opet pozovem i zakažem šlepanje. Ko god je imao sličnu nezgodu, zna da pomoć i nije pomoć ako nije hitna “. Treći put golf je stao na putu Podgorica – Kolašin. ,,Zvao sam i rekli su mi da se snađem sam, jer nema slobodnih vozila”.

Naš sagovornik nije jedini nezadovoljan uslugama Eurohelpa. Priče su iste: pomoć će stići, ali sjutra dan. Niko od nezadovoljnih, međutim, nije iza svojih loših iskustava stao imenom i prezimenom, pošto je direktor Eurohelpa, Ivan Bojović, u razgovoru sa novinarom Monitora, protiv svih naših sagovornika koji se ,,budu žalili na neprofesionalnost firme koju zastupa” – najavio sudske tužbe.

Sudom je Bojović, prošle godine, priprijetio i Dejanu Boljeviću iz Golubovaca, koji se obratio jednoj domaćoj dnevnoj novini, da javno podijeli loše iskustvo uslugama Eurohelpa. Bojović je tužbom mahao i drugoj ovdašnjoj dnevnoj novini, nakon što su se još dva Podgoričanina Boris Bubanja i Blažo Punošević, izjadali novinarki da za novac koji su dali Lovćen osiguranju za ,,besplatne usluge” Eurohelpa – nijesu dobili ništa. Izuzev objašnjenja operatera – za besplatno šlepanje morate čekati do sjutra.

Bojović, ipak, ne može da tuži korisnike Internet foruma, na kojima se takođe, naveliko raspreda o profesionalnosti njegove firme i Lovćen osiguranja. I razmjenjuju loša iskustva sa besplatnom pomoći na putu.

ZAKONITA PREVARA: ,,Mi poslujemo u skladu sa ugovorom koji smo potpisali sa Lovćen osiguranjem”, tvrdi Bojović za Monitor. On objašnjava da Eurohelp nikome od korisnika usluga Lovćen osiguranja nije obećao da će stići istog trenutka kada ih izda automobil.

,,Mi poslujemo po principu prvog slobodnog vozila. A u ugovoru koji smo sklopili sa Lovćen osiguranjem, obećali smo da će ta pomoć i stići u roku od 24 časa”, kaže Bojović. On tvrdi da je razlog nezadovoljstva onih koji javno ustaju protiv Eurohelpa to što ,,nijesu na pravi način obaviješteni o uslugama koje im Eurohelp nudi preko Lovćen osiguranja”. On ih poziva da pažljivo iščitaju ,,žuti flajer”, koji su dobili uz polisu.

Istina je, nigdje ne piše da će Eurohelp reagovati odmah. Istina je, međutim, da nigdje ne piše ni da će pomoć na putu možda stići tek sjutra dan. Kad se sve sabere i oduzme – oni koji su preko Lovćen osiguranja platili za ,,besplatnu pomoć na putu” – obmanuti su.

Prvo im je renomirana osiguravajuća kuća, ne pitavši ih ništa, uzela novac. Ugled iste kuće ulivao je sigurnost, pa skoro da i nema onih koji su posumnjali da ono što im je obećano – neće dobiti. Istovremeno, malo ko bi pomislio da mu se šlepanje može ponuditi za sjutradan. Pogotovu što se, po osnivanju, ali prije nego su potpisali ugovor sa Lovćen osiguranjem, Eurohelp pošteno izreklamirao na ovdašnjim TV stanicama.

Poručivali su: ,,Za 15 eura, koliko košta članarina, pozivom u naš centar, u svako doba dana i noći odazvaće se službenik i naravno, primiti poruku o kvaru i mjestu gdje se vozilo nalazi. Veoma brzo stiže šlep služba sa kompletnom ekipom…” Osnivači Eurohelpa u Crnoj Gori su Nenad Mijović iz Kovina i Vojin Dobrić iz Beograda, već nekoliko godina nastanjen u Budvi. Prošle godine u septembru protiv njih su budvanska i hercegnovska policija podnijeli krivične prijave zbog sumnje da su počinili krivično djelo zloupotrebe službenog položaja. Teretili su ih da su, falsifikovanjem isprava poslovne dokumentacije, protivpravno stekli 229 hiljada eura.

U Eurohelpu, kaže Bojović, imaju potpisanih 100 hiljada polisa. Nije teško izračunati da su za moguće kvarove na putu tih sto hiljada ljudi izdvojili približno – milion i po eura. Prema riječima Bojovića, tokom prošle godine Eurohelp je imao dvije hiljade šlepanja. Ispada – 750 eura po intervenciji. Dobar posao.

ČITAJ BOLJE: U Lovćen osiguranju su bili škrti na riječima. U pisanoj komunikaciji od njih smo uspjeli da saznamo jedino da planiraju da prekinu saradnju sa Eurohelpom. ,,Sa njima je saradnja tekla u prethodnom periodu i ovih dana se u potpunosti završava”, kaže Dušan Korać, PR Lovćen osiguranja. Objasnili su još i da su „koristili sve mehanizme kontrole rada Eurohelpa”. Kako će to Lovćen osiguranje prekinuti saradnju sa Eurohelpom, iako su njihove usluge obećali svojim korisnicima tokom cijele registarske godine, ostalo je nerazrjašnjeno. Da živimo negdje drugdje, možda bi ovih 100 hiljada korisnika Eurohelpa mogli da se nadaju, ako ne pravovremenoj pomoći, a ono makar nekoj odšteti. Ovako, naravoučenije je: čitaj bolje i vozi pažljivije.

Milena PEROVIĆ KORAĆ / Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GUBICI NA VODOVODNOJ MREŽI: Curi na sve strane  

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Podgorici svake godine mimo cijevi istoči vode u vrijednosti od oko sedam miliona eura. U podgoričkom Vodovodu  kažu da godinama rade na smanjenju gubitaka na mreži, ali sporo ide. Gubici su sa blizu 62 odsto  2010. smanjeni na 49 odsto. U ostalim gradovima gubici dostižu nevjerovatnih 70 odsto

 

U Podgorici se svake godine zbog velikih gubitaka na mreži prospe vode u tržišnoj vrijednosti od oko sedam miliona eura. U posljednjih sedam godina  prosuli smo više od 40 miliona eura vode, iznio je računicu Zoran Mikić, odbornik URA u Skupštini Glavnog grada.  Dodatno je pojasnio da se od vode koju smo prosuli, zbog gubitaka na mreži, moglo napuniti više od 50.000 olimpijskih bazena.

I dok se mnoge zemlje u svijetu suočavaju sa nedostatkom pijaće vode, a sva predviđanja govore da će ona u budućnosti imati vrijednost tečnog zlata, kod nas se ona ne samo ne štedi već se i obilato prosipa. ,,Vizionarski” sada djeluje ideja bivšeg predsjednika Filipa Vujanovića koji se za svojih mandata više puta trudio da vodu, koju ionako prosipamo, prodajemo arapskim zemljama za naftu. Kako ta, kao ni mnoge druge, ideja nije zaživjela voda nam i dalje sve više teče mimo cijevi.

Smanjenje gubitaka na vodovodnoj mreži je izazov i jedan od prioritetnih zadataka, kaže za Monitor  Filip Makrid, izvršni direktor doo Vodovod i kanalizacija Podgorica.

On ističe da je ovo preduzeće uspjelo da ukupne gubitke smanji sa nevjerovatnih 61,77 odsto, koliko su iznosili u 2010. godini na sadašnjih između 48 i 49 odsto.

Iz podgoričkog vodovoda objašnjavaju da svaki vodovodni sistem u svijetu ima tehničke gubitke, na koje utiču starost i kvalitet ugrađene vodovodne mreže. Tehnički gubici se u razvijenim zemljama kreću od 18-22%. U Podgorici tehnički gubici iznose 25-28%.

 

Pročitajte više u štampanom izanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČEMU SE ZAPADNI BALKAN NADA U 2020.: Ima li luke spasa poslije oluje

Objavljeno prije

na

Objavio:

U prvoj polovini ove godine Evropskom unijom će predsjedavati Hrvatska, a potom Njemačka. Od najmlađe članice EU se očekuje probijanje blokade procesa proširenja. Prvi potezi su ohrabrujući

 

Sa novom garniturom u Evropskoj komisiji i sa početkom predsjedavanja Hrvatske Evropskom Unijom naziru se  povoljniji vjetrovi iz Brisela prema našoj regiji. To  je  neophodno za šest država na jugoistoku Evrope za koje je prošla godina praktično bila izgubljena što se tiče procesa integracija. Čak bi se moglo zaključiti da je zbog francuskog veta regija vraćena dvije godine unazad. Odluku Pariza albanski premijer Edi Rama uporedio je sa “ostavljanjem broda na moru usred oluje”.

No, izvjestilac Evropskog Parlamenta za ovu regiju, hrvatski socijaldemokratata Tonino Picula, smatra kako je francuski predsjednik Emanuel Makron “napravio grešku” blokiranjem pristupnih pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije, ali da je ujedno “postigao neplanirano”: uspio je pažnju EU vratiti na pitanje proširenja. Od trenutka “francuske blokade” pristupnih pregovora sa Tiranom i Skopljem gdje je to uslovljeno reformom čitavog procesa pristupanja, sve najznačajnije institucije i najviši zvaničnici EU su jasno podržali evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. “Ta evropska perspektiva je snažan alat za stabilizaciju ove regije koja je u proteklih tridesetak godina preživjela čak pet ratova”, ističe Picula.

Pored nove predsjednice EK, njemačke političarke Ursule fon der Lejen, i novi šef diplomatije EU, Španac Žozep Borel, i povjerenik za proširenje, Mađar Oliver Varhelji, su se već na početku svojih mandata jasno založili za nastavak procesa integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU.

Borel je u srijedu preduzeo prve konkretne korake potvrđujući odlučnost i spremnost na lični angažman da djeluje kao medijator u procesu pregovaranja između Srbije i Kosova. Na taj način ovaj nekadašnji španski ministar vanjskih poslova, zemlje koja nije priznala nezavisnost Kosova, raspršio je nade Beograda da će i sa nove funkcije visokog predstavnika EU nastaviti dosadašnju politiku prema Prištini. On je pozvao sve stranačke lidere na Kosovu da ubrzano formiraju novu vladu “u interesu Kosova i njegovih stanovnika”, na koju se čeka već 100 dana.

Analitičari u Briselu ocijenili su da su Beograd i Priština dobili jasnu poruku da će se u na samitu EU u Zagrebu početkom maja dogoditi značajan obrt kad je riječ o politici Unije prema proširenju na Zapadni Balkan. Upravo je probijanje blokade procesa proširenja EU ono što se najviše očekuje tokom hrvatskog predsjedavanja ovom organizacijom.

 

Pročitajte više u štampanom izanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRENIRANJE STROGOĆE NAD MEDIJIMA: Pokazno hapšenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon nesporne profesionalne greške, tužilaštvo, na poziv Vlade, ekspresno hapsi novinarku Anđelu Đikanović. Ne osvrću se organi mnogo na pravila kada treba trenirati strogoću. Izuzimaju iz regula sve one koji za njih lažu i uzbunjuju javnost

 

U poplavi huškanja i predviđanja sukoba koji su prije Božića objavljivali  prorežimski i neki opozicioni mediji, informacija da će pripadnici specijalne kosovske specijalne jedinice ROSU biti na raspolaganju u Crnoj Gori za Badnji dan izazvala je posebnu pozornost.

Pola sata nakon što ju je objavio portal FOS media Vlada je demantovala  vijest, uz tvrdnju da lažna infomacija ima za cilj da uznemiri javnost i izazove nerede. Vlada je zatražila od tužilaštva da hitno reaguje. Tužilaštvo je, na poziv Vlade, ekspresno reagovalo, i ubrzo je glavna urednica tog portala, Anđela Đikanović, inače autorica teksta, uhapšena zbog krivičnog djela izazivanje panike i nereda. Preventivno da ne bi ponovila krivično djelo određeno joj je zadržavanje do 72 sata. Đikanović je nakon hapšenja dala otkaz na mjesto glavne urednice.

Puštanje novinarke iz zatvora tražili su Društvo profesionalnih novinara Crne Gore, Udruženje novinara Crne Gore, Sindikat medija, Centar za istraživačko novinarstvo… Uprkos objavljivanju lažne vijesti, hapšenje  novinara ne može biti opravdano, naveli su na svom Tviter nalogu Reporteri bez granica, a portparolka Evropske komisije Ana Pisonero-Hernandez saopštila je da je Evopska komisija upoznata sa slučajem hapšenja Đikanović i prati ga.

Sudija za istragu podgoričkog Osnovnog suda Miladin Pejović ukinuo je 6. januara pritvor Đikanović. Obrazložio je da ne postoje posebne okolnosti koje ukazuju da će osumnjićena ponoviti krivično djelo.

,,Tokom nepotrebnog hapšenja koleginice i treniranja strogoće nad novinarima, policija je ponovo dovela u pitanje novinarsku obavezu na zaštitu izvora time što je oduzela telefon i kompjuter koleginici. Njeno pravo da ne oda izvore, garantovano i Zakonom o medijima, povređeno je”, ističe u izjavi za Monitor Mila Radulović, predsjednica Društva profesionalnih novinara.

Ta priča prerasta jedan slučaj. Zaštita izvora informacija predstavlja osnovni uslov za rad novinara i slobodu medija. Pravo novinara da ne otkrije svoje izvore dio je prava na slobodu izražavanja u skladu sa članom 10 Konvencije, navodi se u obrazloženju Ministarstva kulture koje priprema novi Zakon o medijima.

Ne dešava se ništa slučajno. U  novom zakonu predviđen je izuzetak od dosadašnjeg pravila, koji glasi da je novinar dužan da otkrije izvor informacija kada je to neophodno radi zaštite interesa nacionalne i javne bezbjednosti, teritorijalne cjelovitosti, zaštite zdravlja i otkrivanja krivičnih djela zaprijećenih kaznom od pet godina godina ili više.  Kako je kod nas nacionalna bezbjednost veoma širok i proizvoljan pojam, novinari bi kada se ovaj zakon usvoji mogli da dođu pod još jači pritisak revnosnih tužilaca.

S druge strane odgovornost novinara i urednika mora biti sve veća u poplavi lažnih informacija koje sve češće plasiraju različiti centri moći. Uz sve to ide i tabloizacija medija čije najgore primjere imamo priliku da pratimo ove nedjelje u srpskim tabloidima koji na naslovnoj strani prenose ispovjest pedofila o tome koliko je puta silovao svoju žrtvu.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara 2020. godine
ili na www.novinarnica.net 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo