Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nasukane milijarde

Objavljeno prije

na

Beneto, Fereti i ostali graditelji plovećih palata, koje favorizuju bogataši, tonu pošto svjetska ekonomska kriza pogađa i brodogradnju. Biznis s luksuznim jahtama u Evropi se nasukao. Prodaja skupih pomodnih brodova za uživanje opada poslije decenije rasta bez presedana. Tokom tog perioda neki mali, porodični brodograditelji izrasli su u globalne igrače koji su gradili brodove za neke od najbogatijih ljudi na planeti. BORBA ZA OPSTANAK: Sada, ove kompanije otpuštaju radnike i pregovaraju s povjeriocima, nastojeći da ostanu na površini. U francuskom Benetu, najvećem proizvođaču jedrenjaka na svijetu, saopštili su početkom aprila da će ukinuti 600 radnih mjesta, ili oko 10 odsto. Preduzeće je 1884. u mjestu Kroa de Vu osnovao Benžamin Beneto, a šezdesetih uveliko unaprijedili unuci Anet i Andre Beneto Ru pošto su usvojili liniju plovila od fiberglasa. U periodu od 1997. do 2007, godišnja prodaja porasla im je sa 235 miliona dolara na 1,4 milijarde – da bi tokom 2008. opala za 50 odsto.

Beneto je samo jedna od mnogih kompanija koje su u nevolji. Tako je italijanski Fereti, jedan od dva najveća proizvođača luksuznih jahti, zaključio početkom aprila sporazum s povjeriocima o reprogramiranju duga od oko 1,4 milijardi dolara.
Grupa Fereti osnovana je 1971. u Forliju i jedna je od nekoliko evropskih proizvođača jahti koje su pokupovale akcionarske firme, u ovom slučaju londonski Kandover u poslu vrijednom 1,6 milijardi dolara. No, proizvođač jahti nije uspio da plati kamatu ranije ove godine i Candover je sada otpisao cjelokupnu investiciju.
Banke koje su finansirale posao Feretija i Kandovera, pak, uzimaju svoj dio. Prema aprilskom sporazumu, kreditori, uključujući i Kraljevsku banku Škotske (RBS) otpisaće gotovo polovinu od 1,4 milijarde dolara duga, u zamjenu za približno 52 odsto akcija kompanije.
Još jedno privatno akcionarsko društvo Bein kapital 2007. kupilo je njemačkog konstruktora jahti Bavaria Yachtbau za 1,75 milijardi dolara. Agencija Rojters, međutim, u februaru je citirajući interne dokumente kompanije izvijestila da je Bein u potpunosti otpisao vrijednost investicija u jednom od najvećih evopskih proizvođača jahti.

LOŠE VIJESTI: Njemačka Bavaria Yachtbau ima 600 zaposlenih i godišnje proizvede oko 2.500 jedrenjaka i motornih jahti. U kompaniji ne objelodanjuju podatke o prometu, a njen direktor Andres Cardenas tvrdi da ne planiraju obustaviti proizvodnju.
Drugi proizvođači jahti, ipak tonu. Dva manja francuska igrača, Kuaš i Rodriguez Group, posljednjih su nedjelja zatražili privremenu zaštitu od sudova za bankrot dok se bore da restrukturiraju svoje dugove.
Graditeljima jahti, po običaju, potrebno je mnogo sredstava tokom prvih mjeseci u godini dok završavaju brodove koje kupcima treba isporučiti prije ljetnje sezone jedrenja. ,,To je razlog što nam sada stiže mnogo loših vijesti”, smatra Tomas Alzita, industrijski analitičar u pariskoj Fortis banci.
Najveći globalni graditelj jahti od preko 80 stopa, koje najviše vole šeici s Bliskog istoka i ruski oligarsi italijanski je Azimut-Beneti a prate ga Ferreti i Rodrigez.
Azimut-Beneti iz Vijaređa, jedino brodogradilište na svijetu koje je Showboats International magazine šest puta za redom proglasio za ,,broj 1.”, takođe je pogođeno globalnom krizom. Kompanija je suočena s protestima radnika koje mora slati na prinudni odmor.
Evropski graditelji jahti već su prošli kroz jednu rundu integracije, u kojoj su veće kompanije pokupovale one manje i slabije. Da li je na pomolu nova runda preuzimanja? Analitičar Alzita smatra da to nije vjerovatno: ,,Velike grupe više vole da čuvaju svoju gotovinu.” Za one manje on, međutim, prognozira bankrotstva.
Takva kretanja sigurno će imati uticaj na ukupnu industriju putovanja i turizma, koja ionako prolaze kroz teška vremena zbog globalne ekonomske krize. Nešto od toga moglo bi se osjetiti i u crnogorskom turizmu.

ŠKAKLJIVO VRIJEME: Prvi test mogao bi biti za ovaj mjesec najavljena prodaja prvih 29 stanova u tivatskom Porto Montenegro. Kako je sredinom aprila pisao londonski Sandi tajms, da bi bio zamišljen konačni izgled tog projekta, treba dobro napregnuti oči i upotrijebiti mnogo mašte.
U ovom trenutku, jedina plovila u luci su zarđale podmornice iz stare JNA, motorna jahta koja je nekada pripadala predsjedniku Titu, jedan elegantni jedrenjak za obuku i brod za krstarenje koji je nekada plovio rijekom Senom. Tu je, takođe, i veliki crveno-bijeli kran, koji treba da bude svjetionik za brodove koji se približavaju. Dozvole za gradnju izdate su tek prošlog mjeseca, jedini dio koji je do sada završen je molo ukrašen palminim drvećem iz Španije, od kojih jedno već izgleda kao da su ga pojeli moljci, primijetio je reporter nedjeljnog izdanja konzervativnog londonskog dnevnika Tajms,uz zaključak da je svjetska recesija škakljivo vrijeme za promociju novih skupih projekata.
,,Interesovanje britanskih investitora za Crnu Goru u potpunosti je nestalo krajem prošlog ljeta”, izjavila je Maja Dragović, poslovna konsultantkinja, koja savjetuje britanske investitore. “Prije dvije ili tri godine, bilo je garantovanih desetak britanskih kupaca nedjeljno; sada ih praktično nema, iako graditelji koji su ovdje završavaju započete projekte. Drugi pokušavaju da prodaju imovinu uz velike popuste od 10 do 50 odsto”.
Sandi tajms, u opširnom članku navodi i da “ima i drugih nezgoda”. Tivat nije najljepši grad i prvi stanovnici Porto Montenegra moraće da provedu nekoliko godina, živeći pored gradilišta. Uz to, voda i struja se neočekivano isključuju po nekoliko sati, pogotovu ljeti.

Desetkovanje bogatstva

,,Ambiciozni planovi za transformaciju male balkanske države Crne Gore u raj za vlasnike superjahti možda zapadaju u probleme,” navodi se na internet sajtu Wealth-Bulletin.com za upravljanje imovinom u svijetu. Wealth-Bulletin.com, iz sastava svjetski čuvene Dau Džons (Dow Jones) američke kompanije za izdavaštvo i finansijske informacije primijetio da ,,ukoliko produbljivanje globalne recesije nije bilo dovoljno zabrinjavajuće za razvoj Porto Montenegra, vrijednog 650 miliona eura, možda će to biti desetkovanje bogatstva usljed finansijske krize jednog od milijardera koji su podržali projekat u Tivtu.” Misli se, naravno, na ruskog tajkuna Olega Deripasku, koji je bio primoran da ustupi udio u nekoliko kompanija, poslije zahtjeva da namiri dugove i zatraži pomoć od ruske vlade za njegov Rusal. ,,I pored svojih problema, Deripaska ostaje u potpunosti privržen projektu Porto Montenegro, u kojem ima udio od sedam odsto, sudeći po glasnogovorniku”, navedeno je na sajtu. Wealth-Bulletin.com podsjeća i da su u britanskim medijima razmatrane veze tog oligarha s lordom Mendelsonom, britanskim ministrom poslovanja, pošto je Deripaska na svojoj superjahti Kvin Kej od 80 miliona funti (90 miliona eura) gostio prošlog ljeta tog političara. Prema sajtu, dok je Mendelson bio evropski komesar za trgovinu, Evropska unija je podržala pristup Crne Gore u Svjetsku trgovinsku organizaciju i smanjila carine na uvoz aluminijuma u Evropu. ,,Oba su poteza koristila Deripaski, čija fabrika aluminijuma KAP čini 20 odsto ukupnog društvenog proizvoda Crne Gore i 80 odsto njenog izvoza,” navedeno je dalje. Wealth-Bulletin.com ističe da je otvaranje Porto Montenegra pomjereno za godinu dana u nadi da će stvari biti pokrenute prije zahuktavanja globalne recesije. Takođe, oborena je cijena u odnosu na sve druge marine za superjahte na Mediteranu, takođe je konstatovano na sajtu.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu  organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu

 

Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu.  To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).

Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.

“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.

Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.

Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.

“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.

U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.

Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem  na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.

U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.

Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.

Patoanatomski otpad

Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.

,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.

,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo