Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nasukane milijarde

Objavljeno prije

na

portomn

Beneto, Fereti i ostali graditelji plovećih palata, koje favorizuju bogataši, tonu pošto svjetska ekonomska kriza pogađa i brodogradnju. Biznis s luksuznim jahtama u Evropi se nasukao. Prodaja skupih pomodnih brodova za uživanje opada poslije decenije rasta bez presedana. Tokom tog perioda neki mali, porodični brodograditelji izrasli su u globalne igrače koji su gradili brodove za neke od najbogatijih ljudi na planeti. BORBA ZA OPSTANAK: Sada, ove kompanije otpuštaju radnike i pregovaraju s povjeriocima, nastojeći da ostanu na površini. U francuskom Benetu, najvećem proizvođaču jedrenjaka na svijetu, saopštili su početkom aprila da će ukinuti 600 radnih mjesta, ili oko 10 odsto. Preduzeće je 1884. u mjestu Kroa de Vu osnovao Benžamin Beneto, a šezdesetih uveliko unaprijedili unuci Anet i Andre Beneto Ru pošto su usvojili liniju plovila od fiberglasa. U periodu od 1997. do 2007, godišnja prodaja porasla im je sa 235 miliona dolara na 1,4 milijarde – da bi tokom 2008. opala za 50 odsto.

Beneto je samo jedna od mnogih kompanija koje su u nevolji. Tako je italijanski Fereti, jedan od dva najveća proizvođača luksuznih jahti, zaključio početkom aprila sporazum s povjeriocima o reprogramiranju duga od oko 1,4 milijardi dolara.
Grupa Fereti osnovana je 1971. u Forliju i jedna je od nekoliko evropskih proizvođača jahti koje su pokupovale akcionarske firme, u ovom slučaju londonski Kandover u poslu vrijednom 1,6 milijardi dolara. No, proizvođač jahti nije uspio da plati kamatu ranije ove godine i Candover je sada otpisao cjelokupnu investiciju.
Banke koje su finansirale posao Feretija i Kandovera, pak, uzimaju svoj dio. Prema aprilskom sporazumu, kreditori, uključujući i Kraljevsku banku Škotske (RBS) otpisaće gotovo polovinu od 1,4 milijarde dolara duga, u zamjenu za približno 52 odsto akcija kompanije.
Još jedno privatno akcionarsko društvo Bein kapital 2007. kupilo je njemačkog konstruktora jahti Bavaria Yachtbau za 1,75 milijardi dolara. Agencija Rojters, međutim, u februaru je citirajući interne dokumente kompanije izvijestila da je Bein u potpunosti otpisao vrijednost investicija u jednom od najvećih evopskih proizvođača jahti.

LOŠE VIJESTI: Njemačka Bavaria Yachtbau ima 600 zaposlenih i godišnje proizvede oko 2.500 jedrenjaka i motornih jahti. U kompaniji ne objelodanjuju podatke o prometu, a njen direktor Andres Cardenas tvrdi da ne planiraju obustaviti proizvodnju.
Drugi proizvođači jahti, ipak tonu. Dva manja francuska igrača, Kuaš i Rodriguez Group, posljednjih su nedjelja zatražili privremenu zaštitu od sudova za bankrot dok se bore da restrukturiraju svoje dugove.
Graditeljima jahti, po običaju, potrebno je mnogo sredstava tokom prvih mjeseci u godini dok završavaju brodove koje kupcima treba isporučiti prije ljetnje sezone jedrenja. ,,To je razlog što nam sada stiže mnogo loših vijesti”, smatra Tomas Alzita, industrijski analitičar u pariskoj Fortis banci.
Najveći globalni graditelj jahti od preko 80 stopa, koje najviše vole šeici s Bliskog istoka i ruski oligarsi italijanski je Azimut-Beneti a prate ga Ferreti i Rodrigez.
Azimut-Beneti iz Vijaređa, jedino brodogradilište na svijetu koje je Showboats International magazine šest puta za redom proglasio za ,,broj 1.”, takođe je pogođeno globalnom krizom. Kompanija je suočena s protestima radnika koje mora slati na prinudni odmor.
Evropski graditelji jahti već su prošli kroz jednu rundu integracije, u kojoj su veće kompanije pokupovale one manje i slabije. Da li je na pomolu nova runda preuzimanja? Analitičar Alzita smatra da to nije vjerovatno: ,,Velike grupe više vole da čuvaju svoju gotovinu.” Za one manje on, međutim, prognozira bankrotstva.
Takva kretanja sigurno će imati uticaj na ukupnu industriju putovanja i turizma, koja ionako prolaze kroz teška vremena zbog globalne ekonomske krize. Nešto od toga moglo bi se osjetiti i u crnogorskom turizmu.

ŠKAKLJIVO VRIJEME: Prvi test mogao bi biti za ovaj mjesec najavljena prodaja prvih 29 stanova u tivatskom Porto Montenegro. Kako je sredinom aprila pisao londonski Sandi tajms, da bi bio zamišljen konačni izgled tog projekta, treba dobro napregnuti oči i upotrijebiti mnogo mašte.
U ovom trenutku, jedina plovila u luci su zarđale podmornice iz stare JNA, motorna jahta koja je nekada pripadala predsjedniku Titu, jedan elegantni jedrenjak za obuku i brod za krstarenje koji je nekada plovio rijekom Senom. Tu je, takođe, i veliki crveno-bijeli kran, koji treba da bude svjetionik za brodove koji se približavaju. Dozvole za gradnju izdate su tek prošlog mjeseca, jedini dio koji je do sada završen je molo ukrašen palminim drvećem iz Španije, od kojih jedno već izgleda kao da su ga pojeli moljci, primijetio je reporter nedjeljnog izdanja konzervativnog londonskog dnevnika Tajms,uz zaključak da je svjetska recesija škakljivo vrijeme za promociju novih skupih projekata.
,,Interesovanje britanskih investitora za Crnu Goru u potpunosti je nestalo krajem prošlog ljeta”, izjavila je Maja Dragović, poslovna konsultantkinja, koja savjetuje britanske investitore. “Prije dvije ili tri godine, bilo je garantovanih desetak britanskih kupaca nedjeljno; sada ih praktično nema, iako graditelji koji su ovdje završavaju započete projekte. Drugi pokušavaju da prodaju imovinu uz velike popuste od 10 do 50 odsto”.
Sandi tajms, u opširnom članku navodi i da “ima i drugih nezgoda”. Tivat nije najljepši grad i prvi stanovnici Porto Montenegra moraće da provedu nekoliko godina, živeći pored gradilišta. Uz to, voda i struja se neočekivano isključuju po nekoliko sati, pogotovu ljeti.

Desetkovanje bogatstva

,,Ambiciozni planovi za transformaciju male balkanske države Crne Gore u raj za vlasnike superjahti možda zapadaju u probleme,” navodi se na internet sajtu Wealth-Bulletin.com za upravljanje imovinom u svijetu. Wealth-Bulletin.com, iz sastava svjetski čuvene Dau Džons (Dow Jones) američke kompanije za izdavaštvo i finansijske informacije primijetio da ,,ukoliko produbljivanje globalne recesije nije bilo dovoljno zabrinjavajuće za razvoj Porto Montenegra, vrijednog 650 miliona eura, možda će to biti desetkovanje bogatstva usljed finansijske krize jednog od milijardera koji su podržali projekat u Tivtu.” Misli se, naravno, na ruskog tajkuna Olega Deripasku, koji je bio primoran da ustupi udio u nekoliko kompanija, poslije zahtjeva da namiri dugove i zatraži pomoć od ruske vlade za njegov Rusal. ,,I pored svojih problema, Deripaska ostaje u potpunosti privržen projektu Porto Montenegro, u kojem ima udio od sedam odsto, sudeći po glasnogovorniku”, navedeno je na sajtu. Wealth-Bulletin.com podsjeća i da su u britanskim medijima razmatrane veze tog oligarha s lordom Mendelsonom, britanskim ministrom poslovanja, pošto je Deripaska na svojoj superjahti Kvin Kej od 80 miliona funti (90 miliona eura) gostio prošlog ljeta tog političara. Prema sajtu, dok je Mendelson bio evropski komesar za trgovinu, Evropska unija je podržala pristup Crne Gore u Svjetsku trgovinsku organizaciju i smanjila carine na uvoz aluminijuma u Evropu. ,,Oba su poteza koristila Deripaski, čija fabrika aluminijuma KAP čini 20 odsto ukupnog društvenog proizvoda Crne Gore i 80 odsto njenog izvoza,” navedeno je dalje. Wealth-Bulletin.com ističe da je otvaranje Porto Montenegra pomjereno za godinu dana u nadi da će stvari biti pokrenute prije zahuktavanja globalne recesije. Takođe, oborena je cijena u odnosu na sve druge marine za superjahte na Mediteranu, takođe je konstatovano na sajtu.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GUBICI NA VODOVODNOJ MREŽI: Curi na sve strane  

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Podgorici svake godine mimo cijevi istoči vode u vrijednosti od oko sedam miliona eura. U podgoričkom Vodovodu  kažu da godinama rade na smanjenju gubitaka na mreži, ali sporo ide. Gubici su sa blizu 62 odsto  2010. smanjeni na 49 odsto. U ostalim gradovima gubici dostižu nevjerovatnih 70 odsto

 

U Podgorici se svake godine zbog velikih gubitaka na mreži prospe vode u tržišnoj vrijednosti od oko sedam miliona eura. U posljednjih sedam godina  prosuli smo više od 40 miliona eura vode, iznio je računicu Zoran Mikić, odbornik URA u Skupštini Glavnog grada.  Dodatno je pojasnio da se od vode koju smo prosuli, zbog gubitaka na mreži, moglo napuniti više od 50.000 olimpijskih bazena.

I dok se mnoge zemlje u svijetu suočavaju sa nedostatkom pijaće vode, a sva predviđanja govore da će ona u budućnosti imati vrijednost tečnog zlata, kod nas se ona ne samo ne štedi već se i obilato prosipa. ,,Vizionarski” sada djeluje ideja bivšeg predsjednika Filipa Vujanovića koji se za svojih mandata više puta trudio da vodu, koju ionako prosipamo, prodajemo arapskim zemljama za naftu. Kako ta, kao ni mnoge druge, ideja nije zaživjela voda nam i dalje sve više teče mimo cijevi.

Smanjenje gubitaka na vodovodnoj mreži je izazov i jedan od prioritetnih zadataka, kaže za Monitor  Filip Makrid, izvršni direktor doo Vodovod i kanalizacija Podgorica.

On ističe da je ovo preduzeće uspjelo da ukupne gubitke smanji sa nevjerovatnih 61,77 odsto, koliko su iznosili u 2010. godini na sadašnjih između 48 i 49 odsto.

Iz podgoričkog vodovoda objašnjavaju da svaki vodovodni sistem u svijetu ima tehničke gubitke, na koje utiču starost i kvalitet ugrađene vodovodne mreže. Tehnički gubici se u razvijenim zemljama kreću od 18-22%. U Podgorici tehnički gubici iznose 25-28%.

 

Pročitajte više u štampanom izanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČEMU SE ZAPADNI BALKAN NADA U 2020.: Ima li luke spasa poslije oluje

Objavljeno prije

na

Objavio:

U prvoj polovini ove godine Evropskom unijom će predsjedavati Hrvatska, a potom Njemačka. Od najmlađe članice EU se očekuje probijanje blokade procesa proširenja. Prvi potezi su ohrabrujući

 

Sa novom garniturom u Evropskoj komisiji i sa početkom predsjedavanja Hrvatske Evropskom Unijom naziru se  povoljniji vjetrovi iz Brisela prema našoj regiji. To  je  neophodno za šest država na jugoistoku Evrope za koje je prošla godina praktično bila izgubljena što se tiče procesa integracija. Čak bi se moglo zaključiti da je zbog francuskog veta regija vraćena dvije godine unazad. Odluku Pariza albanski premijer Edi Rama uporedio je sa “ostavljanjem broda na moru usred oluje”.

No, izvjestilac Evropskog Parlamenta za ovu regiju, hrvatski socijaldemokratata Tonino Picula, smatra kako je francuski predsjednik Emanuel Makron “napravio grešku” blokiranjem pristupnih pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije, ali da je ujedno “postigao neplanirano”: uspio je pažnju EU vratiti na pitanje proširenja. Od trenutka “francuske blokade” pristupnih pregovora sa Tiranom i Skopljem gdje je to uslovljeno reformom čitavog procesa pristupanja, sve najznačajnije institucije i najviši zvaničnici EU su jasno podržali evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. “Ta evropska perspektiva je snažan alat za stabilizaciju ove regije koja je u proteklih tridesetak godina preživjela čak pet ratova”, ističe Picula.

Pored nove predsjednice EK, njemačke političarke Ursule fon der Lejen, i novi šef diplomatije EU, Španac Žozep Borel, i povjerenik za proširenje, Mađar Oliver Varhelji, su se već na početku svojih mandata jasno založili za nastavak procesa integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU.

Borel je u srijedu preduzeo prve konkretne korake potvrđujući odlučnost i spremnost na lični angažman da djeluje kao medijator u procesu pregovaranja između Srbije i Kosova. Na taj način ovaj nekadašnji španski ministar vanjskih poslova, zemlje koja nije priznala nezavisnost Kosova, raspršio je nade Beograda da će i sa nove funkcije visokog predstavnika EU nastaviti dosadašnju politiku prema Prištini. On je pozvao sve stranačke lidere na Kosovu da ubrzano formiraju novu vladu “u interesu Kosova i njegovih stanovnika”, na koju se čeka već 100 dana.

Analitičari u Briselu ocijenili su da su Beograd i Priština dobili jasnu poruku da će se u na samitu EU u Zagrebu početkom maja dogoditi značajan obrt kad je riječ o politici Unije prema proširenju na Zapadni Balkan. Upravo je probijanje blokade procesa proširenja EU ono što se najviše očekuje tokom hrvatskog predsjedavanja ovom organizacijom.

 

Pročitajte više u štampanom izanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRENIRANJE STROGOĆE NAD MEDIJIMA: Pokazno hapšenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon nesporne profesionalne greške, tužilaštvo, na poziv Vlade, ekspresno hapsi novinarku Anđelu Đikanović. Ne osvrću se organi mnogo na pravila kada treba trenirati strogoću. Izuzimaju iz regula sve one koji za njih lažu i uzbunjuju javnost

 

U poplavi huškanja i predviđanja sukoba koji su prije Božića objavljivali  prorežimski i neki opozicioni mediji, informacija da će pripadnici specijalne kosovske specijalne jedinice ROSU biti na raspolaganju u Crnoj Gori za Badnji dan izazvala je posebnu pozornost.

Pola sata nakon što ju je objavio portal FOS media Vlada je demantovala  vijest, uz tvrdnju da lažna infomacija ima za cilj da uznemiri javnost i izazove nerede. Vlada je zatražila od tužilaštva da hitno reaguje. Tužilaštvo je, na poziv Vlade, ekspresno reagovalo, i ubrzo je glavna urednica tog portala, Anđela Đikanović, inače autorica teksta, uhapšena zbog krivičnog djela izazivanje panike i nereda. Preventivno da ne bi ponovila krivično djelo određeno joj je zadržavanje do 72 sata. Đikanović je nakon hapšenja dala otkaz na mjesto glavne urednice.

Puštanje novinarke iz zatvora tražili su Društvo profesionalnih novinara Crne Gore, Udruženje novinara Crne Gore, Sindikat medija, Centar za istraživačko novinarstvo… Uprkos objavljivanju lažne vijesti, hapšenje  novinara ne može biti opravdano, naveli su na svom Tviter nalogu Reporteri bez granica, a portparolka Evropske komisije Ana Pisonero-Hernandez saopštila je da je Evopska komisija upoznata sa slučajem hapšenja Đikanović i prati ga.

Sudija za istragu podgoričkog Osnovnog suda Miladin Pejović ukinuo je 6. januara pritvor Đikanović. Obrazložio je da ne postoje posebne okolnosti koje ukazuju da će osumnjićena ponoviti krivično djelo.

,,Tokom nepotrebnog hapšenja koleginice i treniranja strogoće nad novinarima, policija je ponovo dovela u pitanje novinarsku obavezu na zaštitu izvora time što je oduzela telefon i kompjuter koleginici. Njeno pravo da ne oda izvore, garantovano i Zakonom o medijima, povređeno je”, ističe u izjavi za Monitor Mila Radulović, predsjednica Društva profesionalnih novinara.

Ta priča prerasta jedan slučaj. Zaštita izvora informacija predstavlja osnovni uslov za rad novinara i slobodu medija. Pravo novinara da ne otkrije svoje izvore dio je prava na slobodu izražavanja u skladu sa članom 10 Konvencije, navodi se u obrazloženju Ministarstva kulture koje priprema novi Zakon o medijima.

Ne dešava se ništa slučajno. U  novom zakonu predviđen je izuzetak od dosadašnjeg pravila, koji glasi da je novinar dužan da otkrije izvor informacija kada je to neophodno radi zaštite interesa nacionalne i javne bezbjednosti, teritorijalne cjelovitosti, zaštite zdravlja i otkrivanja krivičnih djela zaprijećenih kaznom od pet godina godina ili više.  Kako je kod nas nacionalna bezbjednost veoma širok i proizvoljan pojam, novinari bi kada se ovaj zakon usvoji mogli da dođu pod još jači pritisak revnosnih tužilaca.

S druge strane odgovornost novinara i urednika mora biti sve veća u poplavi lažnih informacija koje sve češće plasiraju različiti centri moći. Uz sve to ide i tabloizacija medija čije najgore primjere imamo priliku da pratimo ove nedjelje u srpskim tabloidima koji na naslovnoj strani prenose ispovjest pedofila o tome koliko je puta silovao svoju žrtvu.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara 2020. godine
ili na www.novinarnica.net 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo