Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tragično iskustvo bez pouke

Objavljeno prije

na

Kada je u jesen prošle godine u časopisu Geology, listu američkog Geološkog društva, objavljena senzacionalna vijest da području Jadrana prijeti opasnost od cunamija i pratećih, velikih potresa tla, malo je ko to upozorenje ozbiljno shvatio. Prema rezultatima istraživanja američkih stručnjaka za seizmiku otkriven je novi aktivni tektonski rascjep čiji djelovi prolaze ispod Jadranskog mora. Glavni istraživač sa Univerziteta Arizona u Tusonu, Ričard Benet tvrdio je tom prilikom da rascjep nastaje na dijelu gdje prednji rub evroazijske ploče nasijeda i klizi preko bivšeg dijela afričke ploče, koji bi mogao prouzrokovati veliki zemljotres u regionu južne Italije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije!? Otkriveni rasjed po navodima istraživača na svom najjužnijem kraju povezan je sa seizmički aktivnom zonom na jugu, koja je izazvala veliki potres u Dubrovniku 1667, koji je, podsjećanja radi, razornom snagom iste godine pogodio i Budvu, te onaj potres 1979. u Crnoj Gori. Samo šest mjeseci kasnije nakon objavljivanja ovog otkrića snažan, katastrofalan zemljotres jačine 6,3 stepena Rihterove skale pogodio je centralnu planinsku oblast Abruco u Italiji, koja se nalazi oko 100 km sjeveroistočno od Rima. Razorni zemljotres koji je najjače pogodio stari grad Akvilu, glavni grad provincije Abruco, odnio je najmanje 294 žrtve, registrovano je oko 1.170 povrijeđenih, uz ogromna razaranja i velike materijalne štete.
Aprilska katasrofa u Italiji ostaviće na desetine hiljada ljudi bez svojih domova, prema prvim procjenama najmanje oko 30 hiljada ljudi ostaće bez posla, a obnova postradale regije stajaće oko 12 milijardi eura.

ČUDNE PODUDARNOSTI: Zemljotres u Italiji gotovo se poklopio sa godišnjicom aprilske katastrofe u Crnoj Gori. Kao što je poznato u razornom potresu koji se dogodio u nedjelju, 15 aprila 1979. godine, na dan zajedničkog Uskrsa vjernika katoličke i pravoslavne vjere, sa magnitudom od 7,0 Rihterove skale i intenzitetom od 9 stepeni Merkalijeve, izgubljen je 101 život. Materijalna šteta koju je pretprjela Crna Gora, procijenjena je na 4,5 milijarde dolara. Najviše su stradali primorski gradovi Kotor, Budva, Bar, Ulcinj, Tivat i Herceg Novi, uz razaranje oko 250 naselja u unutrašnjosti.

Istorija potresa u Italiji na više načina povezana je sa dešavanjima u Crnoj Gori. Godinu dana kasnije, 1980. godine u zemljotresu koji pogađa regiju Kampanje strada oko 3.000 ljudi! Neobičnost vezana za posljednji zemljotres u Italiji svakako su predviđanja tragičnog događaja. Nakon Amerikanca Ričarda Beneta i italijanski seizmolog Đoakino Đulijani, istraživač nacionalnog instituta Gran Saso upozoravao je stanovnike Akvile na dolazeću katastrofu. Njegova upozorenja ostala su bez odjeka, optužen je za izazivanje panike među stanovništvom i negiran od strane stručnjaka.

ŠKOLA BEZ UČENIKA: Zemljotres u Italiji pokrenuo je u Crnoj Gori raspravu o kvalitetu gradnje odnosno o poštovanju seizmičkih standarda. Poznato je da je nakon zemljotresa, koji je bio najveća katastrofa te vrste u Jugoslaviji i jedna od većih u Evropi, tadašnji Republički Zavod za urbanizam i projektovanje u Titogradu objedinjavao niz značajnih aktivnosti u svjetskim razmjerama na analizi svih seizmičkih aspekata. Snimljeno je preko 64.000 oštećenih objekata. Na osnovu podataka i analiza rađene su studije povredljivosti za svaku opštinu. Ondašnji direktor Zavoda, profesor Božidar Pavićević rado naglašava da je Crna Gora tada postala vrhunska škola novog načina urbanističkog planiranja. Veliki broj stručnjaka iz Amerike, Evrope i Japana bio je angažovan u okviru projekta Ujedinjenih nacija,UNDP-YUG 79/104, pod nazivom Projekat Prostorni plan Republike i generalni planovi opštinskih centara. Projektom je rukovodio arhitekta Adolf Ciborovski. „Prostorni plan je bio zasnovan na dokumentu projekta čije su vodeće premise smanjenje seizmičkog rizika i zaštita okoline, sa integralnim pristupom planiranju razvoja. Prvi put usvojen je koncept da se smanjenje seizmičkog rizika uvede u proces urbanističkog planiranja. U Crnoj Gori je tada zaključeno da se arhitektonski oblici moraju prilagoditi otpornosti na zemljotres i planiranje postaviti u skladu sa tim”, podsjeća profesor Pavićević. Može se reći da je naznačeni opšti koncept na izvjestan način prisutan u mnogim savremenim programima Evropske unije, kaže Pavićević. ,,Nažalost, uprkos svim tim poukama sa atributom ,nadvremenskih lekcija’ najopštijeg značaja, koje prevazilaze njihovo vezivanje za lokalni događaj i nekoliko godina nakon njega može se reći da su ona najvećma ignorisane upravo u zemlji njihovog izvorišta”, navodi Pavićević u jednom od svojih članaka objavljenih povodom revizije Prostornog plana Crne Gore u kome preporuke iz navedene Studije povredljivosti nisu našle primjenu.

bozidar-pavicevicGRADITELJSKI FUŠERAJ: U zemljotresu u Italiji porušene su pored starih naselja i neke od novih zgrada. To je bio razlog da tužilac Alfredo Rosini pokrene istragu o kvalitetu gradnje na tim objektima. „Moramo da utvrdimo da li su neke zgrade zidane samo od pijeska ili kao u pojedinim slučajevima, bez upotrebe armature”, izjavio je tužilac Rosini.
Ne znamo ko bi u sličnoj situaciji mogao odgovarati u Budvi na primjer, u kojoj se bespravno, što znači bez odgovarajućeg nadzora grade hoteli, kompleksi, stambena naselja… U turističkom mjestu u kome je Stari grad gotovo sravnjen, u kome su se hoteli na Slovenskoj plaži za nekoliko sekundi složili kao kutije šibica, gradilo se godinama kao da potresa nikada nije ni bilo. Samo je Stari grad Budva nakon obnove konzerviran za dalju gradnju i razvoj, dok se u njegovoj bližoj i daljoj okolini gradilo bez osnovnih pravila. Sa stanovišta seizmičke sigurnosti Budva je primjer pogrešnog ponašanja. Među zgradama u močvarnom budvanskom polju nema ulica, prolaza, stanari se mogu rukovati kroz prozore susjednih zgrada. Prodato je u njima na hiljade novih stanova, a da ni jedna od građevina nije dobila ni upotrebnu dozvolu. Nikada nije urađena revizija projekata tih zgrada ili tehnički pregledi. Stručnjaci upozoravaju da velika opasnost prijeti od klizišta na kojima su naselja već podignuta i na kojima se planiraju novi graditeljski poduhvati. Poput gradnje niza stambenih kompleksa na brdu Spas iznad Budve. Ili onim objektima na kojima su dodavani novi spratovi. Takav je slučaj sa hotelom Avala na kome su bez dodatnih obezbjeđenja nadzidana dva do tri sprata na prethodnih šest etaža. Ohrabrena mirovanjem tla u posljednjih trideset godina, aktuelna vlast se odvažila na gradnju solitera u regionu koji je označen devetim stepenom seizmičnog rizika.  U sred Slovenske plaže planirana je gradnja dva solitera sa po 35 spratova. Na mjestu Turističkog naselja Slovenska plaža koje je rađeno prema usvojenom konceptu zaštite i podignuto na ravnoj betonskoj ploči sa najviše tri sprata.  „Mora se voditi računa o koncentraciji objekata, o gustini stanovanja i resursa koji se tamo nalaze. Sa gustinom i koncentracijom bilo da se gradi u širinu ili visinu povećava se rizik do nivoa koji je teško kontrolisati. Najavljeni planski koncept sa brojnim soliterima apsurdno visoke spratnosti u datom okruženju na bi se mogao drugačije označiti nego katastrofičnim. Kako u odnosu na prirodnu i već izgrađenu sredinu u kojoj se lociraju, tako još i više sa apekta povećanja ionako vrlo visokog nivoa seizmičkog rizika”, smatra profesor Pavićević.

 

Branka Plamenac

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo