Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sigurna budućnost

Objavljeno prije

na

U sred priče o mogućim pogubnim posljedicama globalne, ali i one autentične, crnogorske krize, koja prijeti da na hiljade ljudi ostavi bez posla, isplivala je informacija da su se narodni predstavnici u crnogorskom parlamentu, u susret problemima, pobrinuli da osiguraju budućnost sebi i kolegama na državnim funkcijama.
NIŠTA SPORNO: Zakon o zaradama i drugim primanjima državnih funkcionera usvojen je prošlog novembra, a njegovim donošenjem mnogi bivši i sadašnji ministri i poslanici stekli su pravo, za crnogorske prilike, na enormne penzije i prije ispunjavanja opštih uslova koji važe za ostale smrtnike. Pravo na ,,nacionalnu penziju” stekli su svi koji su na funkciji bili najmanje dva mandata i imaju ukupno 20 godina radnog staža, dakle svega 12, ukoliko im se oduzmu ona dva mandata. Sve to ako su ispunili starosni uslov od 55 godina za muškarce ili 50 godina za žene. Ostatak naroda za penziju mora grbačiti do 65, odnosno 60. godine života i odraditi 40 odnosno 35 godina staža. Zakonom za povlašćene retroaktivno su obuhvaćeni i svi poslanici i funkcioneri, koji su od uvođenja višestranačja radili u crnogorskom parlamentu i državnim organima SRJ, odnosno državne zajednice SCG.
Prema zvaničnim podacima to pravo već je iskoristilo osamdesetak ljudi, a koliko ih još stoji u redu nije jednostavno izračunati. Vjeruje se, ipak, da će se taj broj znatno povećati pošto su se poslanici dogovorili da sebe i kolege na funkcijama izdašno nagrade penzijama koje se kreću i do 1.200 eura – pet puta većim od prosječne penzije koja je isplaćena uoči proteklih martovskih izbora.
Bivši opozicioni poslanik Dragan Šoć, koji je skupa s kolegama iz vlasti (Ivanom Brajovićem iz SDP-a i Miodragom Vukovićem iz DPS-a) radio ovaj zakonski tekst kaže da u njemu ne vidi ništa sporno.
ČUDO NEVIĐENO: ,,Važno je napomenuti da se ta sredstva u startu ne isplaćuju odmah iz Fonda PIO, nego iz posebnog budžetskog razdjela. Dakle, oni ne terete penzijski fond sve do onog momenta dok onaj ko je koristio to pravo ne ispuni sve opšte uslove za odlazak u penziju”, tješi Šoć kao da će penzije kolegama isplaćivati iz sopstvenog džepa.
On kao ključni argument u prilog valjanosti ovog zakona navodi i podatak da je u crnogorskom parlamentu usvojen jednoglasno. Čudo jedno! U istoriji crnogorskog višestranačja opšti konsenzus nije bilo moguće postići ni oko ključnih pitanja koja su određivala sudbinu i ustrojstvo države, ali su ruke poslanika uvijek bile u zraku kada je trebalo osigurati njihove privilegije. Od zakona o zaradama, preko odluka o isplatama trinaeste ili četrnaeste plate… Taj je zajednički interes uvijek blagotvorno djelovao na političke razlike i razmimoilaženja i obezbjeđivao prisustvo svih poslaničkih klubova u skupštinskoj sali.
U Mreži za afirmaciju nevladinog sektora kažu da je ovaj zakon očigledno diskriminatorski, jer ljudima koji su i tokom službe bili privilegovani i zaštićeni kao bijeli medvjedi, sada daje ekstra prava koja dodatno produbljuju jaz između njih i građana koje bi trebalo da predstavljaju. Vuk Maraš iz MANS-a smatra – sasvim nezasluženo.
,,Rad poslanika u crnogorskom parlamentu nikako nije osnov za beneficirani status i prijevremeni odlazak u penziju. Po našim nalazima za 2008. godinu poslanici su radili deset puta manje u odnosu na prosječnog građanina”, kaže Maraš.
POVLAŠĆENI POLOŽAJ: Poslanici ili oni koji ne poznaju crnogorski parlament rekli bi da se poslanički rad ne može mjeriti satima provedenim u Skupštini. Za neke ta primjedba zaista važi, za druge koji parlament posjećuju radi restorana i za one koji su zaboravili kada su posljednji put bili na radnom mjestu – ovaj argument pada u vodu.
Neki opozicioni poslanici u prilog tezi da zaslužuju povlašćeni položaj navode i da im političko djelovanje protiv režima nije preporuka, sjutra, kada budu poželjeli da se vrate izvornim profesijama. Možda ima i takvih slučajeva, ali je zato sigurno da predstavnicima vladajućih partija u biografiji neće trebati nijedna druga referenca. Kako su neki prošli – pitanje je da li im je neophodna i penzija, ili su staračke dane osigurali kroz druge “stranačke aktivnosti”.
Ošamućeni predstavom o svom društvenom značaju i nezamjenljivosti, poslanici su postali vrlo temeljni i senzitivni u kreiranju prava koja im pripadaju i postavljanju maksimuma na koji oni koje predstavljaju mogu računati. Za one ispod njih nemaju toliko sluha . Primjer u prilog toj tvrdnji navodi i generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđan Keković.
,,Mi smo svojevremeno tražili da se vatrogasci penzionišu ranije, jer ti ljudi poslije 55 godine ne mogu da se bave svojim poslom na kvalitetan način, ali su nam tada poslanici u Skupštini kazali da zakonom nije moguće definisati odlazak u penziju prije određene starosne granice od 65 godina, jer je to pitanje regulisano Zakonom o PIO. U njihovom slučaju to nije bio problem”, podsjeća Keković.
A što će nam uopšte vatrogasci, kao da negdje gori. I kao da ima požara koji naša politička svita nije uspješno ugasila, ili podmetnula. Počasne crnogorske penzije i status dopale su i onim ljudima koji su devedesetih, regionom raznosili ratni požar, i onima koji su se godinama trudili da ugase crnogorske institucije i podvedu ih pod dedinjsku upravu. Nagrađeni su i oni koji su se trudili da ugase ovo društvo, i oni koji su pokušavali da razgrnu mrak. To u crnogorskom parlamentu niko ne spominje. Ta priča kvari računicu.

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

Izbor čelnika suda i tužilaštva: Pravda čeka na dogovor partija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet raspisao je novi konkurs za vrhovnog državnog tužioca dok Skupština bira nove članove tog tijela, u Vrhovnom sudu nijesu uspjeli da izaberu kandidata za predsjednika

 

Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo. Riječ je o osnovnoj potrebi funkcionisanja podjele vlasti – da bi sudska vlast ispunila svoju kontrolnu ulogu sudije i tužioci moraju savjesno i objektivno obavljati svoj posao. Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo potreba je i obaveza na koju nas, takođe, svake godine kroz izvještaje o napretku upozorava Evropska komisija.

Ne stiče se utisak posljednjih dana da su ove maksime cilj vladajuće većine, ali ni čelnika u Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu – tijela koja upravljaju sudstvom i tužilaštvom. Dok se vladajuća većina bori svim sredstvima da kontroliše pravosuđe, u sudovima i tužilaštvima nije vidljiva želja za promjenama. Tužilački savjet ponovo je raspisao oglas za vrhovnog državnog tužioca, iako se u Skupštini Crne Gore biraju novi članovi tog tijela.

Skupština je usvojila izmjene Zakona o državnom tužilaštvu kojim ranije prestaje mandat ovom tijelu, a biraju se novi članovi iz reda uglednih pravnika i predstavnika Ministarstva pravde. Tužilačkim savjetom rukovodi vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) Dražen Burić, koji je izabran na tu funkciju nakon što se penzionisao Ivica Stanković.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da Tužilački savjet „silom na sramotu“ pokušava da izabere novog vrhovnog državnog tužioca, iako je u tehničkom mandatu. On tvrdi da u Tužilačkom savjetu postoje ljudi od kojih očekuje da doprinesu transformaciji tužilačke organizacije, kao i oni koji nijesu daleko od procesuiranja.

„Uopšte ne mislim da je to veliki broj tužilaca, ali neki ljudi koji pokušavaju da povlače poteze, upravo imaju za cilj da derogiraju i zakon i Tužilački savjet, to su isti ti ljudi koji nijesu mogli da isporuče rezultate 30 godina“, kazao je Abazović.

Abazović tvrdi da je upoznao mnogo „dobrih i časnih ljudi i profesionalaca“ od kojih očekuje da doprinesu transformaciji i tužilačke organizacije i Crne Gore u ostvarivanju vladavine prava.

„Ako naredni vrhovni državni tužilac Crne Gore bude čovjek koji je dostojanstven, profesionalan i ako bude imao minimalnu želju da radi na pravičan način, mi ćemo isporučiti rezultate“, poručio je Abazović.

U Tužilačkom savjetu ocijenili su da izjava potpredsjednika Vlade predstavlja krajnje neprimjeren pokušaj političkog uticaja na njihov i rad državno-tužilačke organizacije. Tvrde da izjave Abazovića obiluju pogrešnim interpretacijama i kvalifikacijama kojima se narušavaju neki od temeljnih ustavnih principa u pogledu statusa i rada tih institucija.

,,Upornim davanjem javnih ’naloga’ za postupanje Tužilačkom savjetu, predstavnik izvršne vlasti samo potvrđuje naše tvrdnje da je cilj izmjene Zakona o državnom tužilaštvu bio realizacija ideje da se državno tužilaštvo stavi pod političku kontrolu”, saopštili su iz Tužilačkog savjeta.

Oni su pojasnili da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da im prestaje mandat tek kada Skupština izabere nove članove Tužilačkog savjeta. Zbog toga tvrde da ne može biti riječ o tehničkom mandatu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ  ODUZIMANJA DJECE, JAVNOST I INSTITUCIJE: Kad sistem zakaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca, pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti i greške u sistemu zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori

 

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca B.T. pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti u radu sistema zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori.

Društvenim mrežama prethodnih par dana kružio je uznemirujući video snimak koji je zabilježio kako se, naočigled desetine ljudi, uglavnom državnih službenika i komšija, odvija prava porodična drama. Djeca, dječak i djevojčica, gledala su hapšenje oca, vrištala, plakala, i odbijala da, na insistiranje radnika Centra za socijalni rad (CSR) i Uprave policije (UP), pođu sa majkom. Djevojčica je, kako se zaključuje na osnovu snimka, pobjegla u kuću kod susjeda, dok je dječak, uguran u automobil, zapomagao da ga ne odvajaju od oca. ,,Snimaj ovo, snimaj ovo”, čuje se na videu. Sve je ovjekovječio neko od prisutnih komšija. I kasnije, neovlašćen snimak podijelio sa masama na internetu. Postao je viralan i obišao je region. Prekršeno je i pravo na privatnost.

Uslijedila je, očekivano, salva komentara, optužbi na račun roditelja, pa i uvreda. Raspredalo se i nagađalo gotovo isključivo o uzroku razvoda, o razlogu hapšenja B.T, o majčinstvu i ljubavnom životu njegove bivše supruge, o tome ko je od njih odgovorniji za čitavu situaciju… Na kritiku javnosti, doduše neuporedivo blažu, naišla je i radnica Centra za socijalni rad, takođe jedna od akterki na snimku, koja je pokušavala da, uz pomoć policajaca, djecu odvede sa majkom.

Rijetko je ko ukazao na tragičnost posljedica radnji svih odraslih učesnika u ovom događaju, a potom i onih koji su komentarisali i dalje dijelili snimak.

Grupa građana otišla je i korak dalje, pa je putem dogovora preko Fejsbuka organizovala protest ispred zgrade Opštine Podgorica, sa sve transparentima koji otkrivaju imena djece, i sakupila novac za kauciju za B.T. Ne znajući pri tom, sa sigurnošću, ni zbog čega je uhapšen. Nagađalo se da je razlog za to jer je nezakonito brao drva na sjeveru Crne Gore.

Kako su reagovale institucije?

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja osudili su kršenje prava na privatnost djece. To je pravo, inače, zagarantovano kako zakonima države Crne Gore, tako i UN Konvencijom o pravima djeteta, čija je potpisnica i naša država. Vladin resor kojim rukovodi ministar Milojko Spajić izvijestio je javnost da je, u okviru svojih nadležnosti preduzeo sve raspoložive mjere kako bi se utvrdila odgovornost svih učesnika događaja.

Ministar Spajić se potom fotografisao sa djecom i to objavio na svoj profil na Tviteru, sa riječima da je Ministarstvo obezbijedilo djeci boravak u dječjem odmaralištu u Bečićima.

Zakasnilo je i objašnjenje Osnovnog suda u Podgorici. Kada je do njega došlo, otkriven je potpuno nov kontekst priče. B.T. je lišen slobode i sproveden na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 30 dana po rješenju izvršnog sudije zbog intenzivnog odbijanja da preda djecu majci, iako je ona imala pravo da ih viđa dva puta nedjeljno. Spor između roditelja na sudu traje skoro tri godine. Ocu su, kako pojašnjavaju, već jednom izricali kaznu zbog nepoštovanja sudske odluke, ali je on tada pristao da sarađuje, pa kazna nije sprovedena. Iz Suda još ističu da su djeca samo u prisustvu oca odbijala da idu sa majkom. ,,Kada je vidio da djeca hoće kod majke, B.T. je nastavio sa pređašnjim ponašanjem, koje je kod djece izazvalo negodovanje i ponašanje koje zabrinjava. Zato je sud ponovo donio rješenje i B.T. izrekao novu kaznu još u novembru 2020. godine. Od tada do jučerašnjeg dana Sud je intenzivno izlazio na lice mjesta i tražio od njega da ih preda majci. Međutim, zbog toga što nije sproveo prvu kaznu u nadi da će B.T. shvatiti značaj majke u životima njegove djece, ni nakon sedam mjeseci nije izvršio predaju. Kako je ovakvo ponašanje roditelja kojem su djeca povjerena nedopustivo sa aspekta kako domaćeg zakonodavstva tako i konvencijskog prava, sud je pristupio sprovođenju kazne zatvora”, kazali su iz Osnovnog suda.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta.

S.ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo