Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Minus bez pokrića

Objavljeno prije

na

Nema tog ovdašnjeg građanina koji bar jednom nije čuo onu: pa dobro, snaći ćemo se, nećemo od gladi umrijet. Povodi su bili raznovrsni: od rata i bijede devedestih, preko tranzicionih dana, do skorašnje svjetske ekonomske krize na domaći način. Da se ne pominju krize i ratovi prije toga. Istovremeno, ispisane su stranice o tome kako su propadale državne firme: krađe, sumnjive privatizacije i rijetki koji su od svega zaradili. Do sada, međutim, još niko nije uspio da objasni kako se to preživljava bez novca. Da razjasne ne znaju ni oni kojima to – uspijeva. POZAJMICE , ROĐACI I KREDITI: Radnici nikšićke Livnice štrajkuju već trinaest mjeseci. Toliko je i prošlo otkako su primili posljednju platu. Kada su ostali bez primanja, objašnjava Angelina Mušikić, predsjednica sindikata Livnice, svi su bili kreditno zaduženi u iznosu od oko deset hiljada.„Svi imamo kredite, od Prve banke pa nadalje. Tu su i raznorazne rivolving kartice, kartice za hranu kod Plus komerc-a. Dugove, naravno, nemamo odakle da vraćamo. Zovu nas, stižu opomene da se mora platiti, mi zaobilazimo banke, jer nas i na ulici više poznaju. I nadamo se da će se situacija riješiti”.Ona i muž,oboje radnici Livnice, već godinu dana ne čekaju platu na bankarskim šalterima. Imaju dvoje djece.

„Pozajmljujemo od kolega koji primaju platu, od rođaka i poznanika. Sve su to male pare, naravno. Teško ti i da ih pitaš da ti daju, teško ti i što oni nemaju. Neko kupi vaučer, poneko pomogne hranom… Nego, mi bar imamo stan. Ima ih koji još i kirije plaćaju”, kaže ona.
Prema skorašnjim proračunima SSSCG, potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosi 734,27 eura. Od toga na hranu odlazi 312, 03 eura, proračunali su stručnjaci za Sindikat, a ostatak novca na raznorazne druge troškove – higijenu, prevoz, odjeću i stanovanje. I oni koji imaju primaju toliko, znaju da to, ipak, nije dovoljno. Svi kažu – sa toliko novca „živi” se samo prvih deset dana u mjesecu.
Kako se živi trideset dana bez plate, ne umije da objasni ni Semir Balić, jedan od štrajkača Livnice. „Kako? Nikako. Ne znam”, sliježe ramenima. Ima ženu i jednogodišnjeg sina. Podstanari su. “Uglavnom su to pozajmice. Ovog trenutka da se sve sredi i da nikšićka Livnica počne sa radom, trebalo bi mi pet godina da vratim dugove, što kredite, što pozajmice. Nego, srećom, u Crnoj Gori pomažu i porodice, rođaci. Da smo na Zapadu, vjerovatno bi do sad crkli od gladi”.
Crći se, misli Zoran Kecojević, takođe radnik Livnice, može i od sramote. „Imam dva studenta i jednog srednjoškolca. Stid me od moje ćerke koja studira u Podgorici i sama se izdržava. Radi.” I on bi kaže nešto drugo radio, ali ne može da „baci 38 godina radnog staža”.
Jedna od mogućnosti za preživljavanje je, objašnjavaju sagovornici, i rad na crno. Doduše, taj recept nije više tako unosan kao što je bio devedesetih. Nema šverca cigareta i sličnih poslova. „To su isključivo teški fizički poslovi. Na kojima se mogu zaraditi i ozbiljni zdravstveni problemi. Ako se ikad vratimo na posao, neki od njih možda i neće biti sposobni za rad”, kaže Angelina Mušikić. Ima i onih koji novac ne pozajmljuju od rođaka i prijatelja, nego od za pozajmice uvijek raspoloženih – zelenaša. Kamate rastu, a izgledi da se taj novac vrati, mali su.
Tokom posljednje godine radnici Livnice obraćali su se za pomoć svima. Od državnih institucija, preko privatnih i javnih preduzeća, do Sindikata. Do sada su kažu dobili po 100 eura od Vlade i isto toliko od gradonačelnika Nebojše Radojičića. Od tog novca pomogli su jednog kolegu da kupi drva. Elektrodistribucija im je obećala da neće isključivati struju zbog nagomilanih dugovanja, mada su kod desetak zaposlenih već dolazili. Takođe, dobili su „četiri mjesta za po pet dana u Igalu”, od Sindikata. „Kome smo svo ovo vrijeme dok ne dobijamo plate, plaćali za Fond solidarnosti”.
NA SJEVERU – NIŠTA BOLJE: Neka od preduzeća na sjeveru Cren Gore duguju radnicima plate i po nekoliko godina. To je, recimo, slučaj sa bjelopoljskom Lenkom, čije su se radnici ove sedmice, zakapijani u fabrici, obračunavali sa obezbjeđenjem preduzeća. Oni ne primaju plate već sedam godina. Recept za preživljavanje sličan je onom koji primjenjuju nikšićke kolege. Osim pozajmica, glavni izvor prihoda je – rođačka samilost.
Rosanda Peković, radnica Lenke, objašnjava: „Nije teško objasniti kako preživimo mjesec. Teško je živjeti. Svi radnici Lenke su ljudi srednjih godina, tako da su nam šanse da zaradimo sa strane nikakve. Poneko ima jednu platu u porodici, a ostalo se sve svodi na pomoć rodbine”. Djeca su joj odrasla, studenti. „Srećom su dobri studenti, pa su na budžetu. Inače, ne bi mogli da ih školujemo. Osim to malo hrane, ne možemo više da im obezbijedimo”.
Lenka nije usamljen slučaj. Tu je i mojkovačka firma Vukman Kruščić. Miomir Jovanović, predsjednik štrajkačkog odbora, pojašnjava preživljavanje na svom primjeru: „Hranu uzimam na veresiju, doduše ni to više ne može, znaju da im nemamo odakle vratiti. Podstanar sam, ali kiriju srećom ne plaćam, živim u jednoj staroj kući koju održavam.”
Jovanović i njegova supruga su od devedeset druge – tehnološki višak. Primaju materijalno obezbjeđenje porodice u iznosu od 80 eura, što su im ukupni mjesečni prihodi. „Na konto tog obezbjeđenja podigao sam kredit kod Agroinvesta, da pošaljem ćerku na studije. Greota je da ostane bez škole, kad je dobar student” . U Mojkovcu je, kaže Jovanović, možda teže preživjeti bez primanja nego u nekim drugim gradovima: „Nema se od koga pozajmiti. U mojkovačkoj privredi danas radi 250 ljudi, a nekada je radilo četiri hiljade. Pa vi izračunajte”.
Teško je izračunati kako se troši ono što se nema. Istovremeno, nema ni odgovora na pitanje – kako to i dalje posluju firme koje godinama ne isplaćuju zarade zaposlenima. I stučnjaci koje smo kontaktirali – sliježu ramenima.
PONIŽENI I UVRIJEĐENI: Sigurno je jedino da su godine tokom kojih je svaki dan bio mješavina straha, stida i osjećaja bespomoćnosti, ostavile posljedice na te ljude, objašnjava Milorad Simunović, profesor psihologije na crnogorskom Univerzitetu. „To je direktan napad na biologiju čovjeka. Uskraćeno je osnovno ljudsko pravo – pravo na život. Samim tim uskraćeno im je sve ostalo na ljestvici motivacije. Govorimo o ogromnoj frustraciji. Ti ljudi su marginalizovani. Postali su socijalni autsajderi”.
Profesor je sarkastičan: „Možda je to neki genijalni um odlučio da konačno razriješi staro filozofsko pitanje – odnosa duha i tijela. Da odvoji duh i tijelo i te ljude spiritalizuje”.
Od nemaštine je, kažu naši sagovornici, gora samo bespomoćnost pred bezakonjem. „U snu nijesam mogao da zamislim da ću biti fizički zatvoren u sopstvenoj firmi, a da niko od državnih organa ne reaguje”, kaže Semir Balić iz nikšićke Livnice. I ostali to potvrđuju. To se dogodilo tokom štrajka, a oslobodili su ih, kažu, radnici Željezare, silom. „Poslodavac nam je čak svojevremeno rekao da je Crna Gora mizerija. Kako da se osjećamo nego tako – mizerno”, kaže Angelina Mušikić.
Nego, biće još spiritualizovanih. Radnici KAP-a, javili su mediji, neće primiti martovsku platu. Neizvjesno je i šta će se dogoditi sa radnicima nikšićkih Boksita. Prorijeđene zarade, jednom u nekolika mjeseca, najavljene su i zaposlenima u pojedinim ovdašnjim lokalnim samoupravama.
Problem je: ostaće malo rođaka koji će moći da pripomognu.

MIlena PEROVIĆ KORAĆ

 

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Oko 98 odsto novooboljelih nevakcinisani građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

vakcina

Epidemiolozi ponavljaju apel za vakcinaciju i iznose podatke da je od 1. aprila, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano

Od 9,6 hiljada građana, koji su od 1. aprila do ove nedjelje zaraženi korona virusom, 98 odsto njih nije bilo propisno vakcinisano, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Epidemiolog IJZ-a Milko Joksimović kazao je da je u tom periodu korona virusom zaraženo čak 9,4 hiljade građana koji nijesu uopšte bili vakcinisanim ili su dobili samo prvu dozu.

„Ili nijesu prošle tri do četiri sedmice od revakcinacije, jer se sve vrijeme prije toga osoba ne može smatrati propisno zaštićenom, pošto imunom sistemu treba vrijeme da odreaguje na vakcinu i da se postigne zaštitni efekat“, precizirao je Joksimović.

Kako je naveo, od 9,6 hiljada novozaraženih, samo je 200 građana koji su bili vakcinisani u cjelosti i kojima je od druge doze prošlo tri do četiri sedmice i koji se smatraju propisno vakcinisanima.

„To znači da, prema trenutnim podacima, od 1. aprila do danas, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano“, istakao je Joksimović.

Epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić izjavila je da je na osnovu podataka praćenja vaksinisanih primijećeno da broj zaraženih među vakcinisanima drastično pada 28 dana nakon druge doze. ,,Vakcinacija pruža visok stepen zaštite od teže forme bolesti i fatalnih ishoda i to preko 90 odsto. Simptomi koje dobiju vakcinisane osobe biće na nivou prehlade”, rekla je Popović – Samardžić. Najavila je i da će do kraja septembra u Crnu Goru stići 100.000 doza Fajzer vakcina.

R.M.

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Zahtjev za uvođenje privremene mjere odnosi se na status javne staze koja vodi pored Kraljičine plaže u Miločeru, sa koje su mještani u martu ove godine uklonili gvozdene kapije i time, navodno, izazvali krizu u funkcionisanju zakupa i rada elitnih hotela Sveti Stefan i Miločer u ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Drugi dio zahtjeva odnosi se na predmet u kome su odbornici u SO Budva u decembru 2020. donijeli odluku o utvrđivanju javnog interesa i izuzimanju parcele površine 2.400 kvadrata koja je dio Miločerskog parka, na kojoj je važećim planskim dokumentom predviđena gradnja javnog parkinga.

Oba spora vode se pred Privrednim sudom, pa bi bilo zanimljivo saznati ko je sudija kome je premijer Krivokapić prijetio krivičnim prijavama.

Tužbu po istom predmetu, za zaštitu cjelovitosti miločerskog imanja od odluka budvanske Skupštine, pred Upravnim sudom Crne Gore, podnijela je i Vladina kompanija Sveti Stefan Hoteli AD, u mandatu ranijeg saziva upravnih organa ove firme.

Nije pojašnjeno da li je premijer Krivokapić  navodno prijetio sudiji Upravnog ili Privrednog suda. U svakom slučaju nije riječ o lokalnim sudovima i sudijama.

Motiv da  strani i to of-šor investitor u Crnoj Gori, na uvredljiv način u javnosti govori o njenom premijeru, vjerovatno je mnogo dublji od zluradosti zakupca svetostefanskih hotela. U pitanju je teška optužba za miješanje u rad pravosuđa sa najvišeg nivoa izvršne vlasti, povodom koje se nije oglasio ni kabinet premijera Krivokapića. Ili će to učiniti nakon povratka iz Japana.

Saopštenje  Adriatic propertiesa i Amana  je nastavak lament kampanje nad propašću ,,ugovora stoljeća”, kako je bivša vlast ocijenila zakup bisera crnogorske obale. Ono pokazuje da zakupci ne žele dogovor sa novom crnogorskom Vladom, koja im ne može pružiti sve one privilegije koje su uživali 14 prethodnih godina. Ali im daje garancije za nesmetan rad.

„U tom pravcu su na adresu Adriatic propertiesa dostavljene pisane garancije, prvo Ministarstva ekonomskog razvoja a zatim i predsjednika Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića, da će obaveze Vlade koje proizilaze iz Ugovora o zakupu biti u cjelosti ispoštovane. Garancije podrazumijevaju mirno i neometano uživanje i držanje imovine bez prekida i ometanja od strane zakupodavca ili bilo kojeg trećeg lica, shodno obavezama iz Ugovora ali i važećem zakonodavstvu Crne Gore”, navedeno je u ranijem pismu ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića upućenom zakupcu.

Postupci Petrosa Statisa,  njegove nekorektne  izjave, jasno pokazuju da je negativna kampanja oko hotela Aman Sveti Stefan, koordinirana sa predstavnicima bivše vlasti. Sračunata da pokaže nesposobnost nove vlasti. On se upušta u ocjenu demokratskog potencijala  Vlade i stabilnosti političke situacije u Crnoj Gori, što je neumjesno. Brine o reputaciji Crne Gore na turističkom i investicionom planu više od njene Vlade čiji ,,oportunizam ugrožava radna mjesta, investicije, ugled ovog regiona i naše zemlje”. I često iskazuje žaljenje zbog toga, ne zbog njega samog, ,,već zbog države i naroda Crne Gore”.

Nikako zbog devastacije Miločera i Svetog Stefana ili zbog preispitivanja monstruoznog projekta izgradnje stanova za tržište u stoljetnom Miločerskom parku. Ne žali zato što je ovdašnjim građanima oduzeo više od kilometar najljepših pješčanih plaža na rivijeri. Ne samo one tri koje prirodno pripadaju rizortu, hotelske plaže na Svetom Stefanu, duge miločerske i male Kraljičine plaže. Nego i plaža koje je na namještenim tenderima oteo mještanima na istočnom dijelu obale Svetog Stefana.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo