Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ljepota u bescjenje

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori se veoma malo zna o dvije firme koje su, nakon dva produžetka roka, uputile ponude za 30-ogodišnji zakup Valdanosa, kod Ulcinja. Ruska kompanija Mos city group, koja je osnovala svoju firmu u Crnoj Gori, MCG Montenegro, velika je građevinska firma koja je od 2000. godine fokusirana na gradnju nekretnina. Posebno je njena uloga značajna u gradnji Moskva sitija, za koji ima punu podršku gradonačelnika ruske prijestonice Jurija Luškova. Početkom marta objavljeno je da je ova kompanija kupila za 60 miliona dolara većinski paket akcija za dva hotela u Moskvi. Vlasnik MCG je Pavel Fuks, koji je posjetio Valdanos. Rusi su u srijedu zatražili produženje roka za dostavljanje dokumenata, jer ne ispunjavaju sve zahtjeve tendera. To se, prije svega, odnosi na stav da „ponuđač mora da ima najmanje pet godina neprekidnog iskustva u planiranju, razvoju i upravljanju hotelima visoke kategorije”. Britanska kompanija Cubus lux usmjerena je, uglavnom, na ulaganja u susjednoj Hrvatskoj. Upravlja sa dvije kockarnice u turističkim odmaralištima u Puli i Selcu i tzv. Marinom ostrva maslina (Olive Island Marina), sa više od 200 vezova na ostrvu Ugljanu, nedaleko od Zadra.

Predsjednik Uprave Cubus Luxa, austrijski preduzetnik Gerhard Huber je nedavno izjavio da je „pri kraju zatvaranja financijske konstrukcije za izgradnju prvog integrisanog odmarališnog centra na jadranskoj obali, ukupne vrijednosti 120 miliona eura, a koji će se nalaziti na Ugljanu”.

Protiv takvih megalomanskih projekata, posebno protiv gradnje hotela na fudbalskom igralištu, bune se mještani naselja Sutomišćice. Oni su u januaru potpisivali peticiju u kojoj se navodi da je „iz posljednjeg revidiranog financijskog izvještaja vidljivo da Cubus Lux ima nisku likvidnost, što znači da je tek 49 posto kratkoročnih obaveza sposobna pokriti iz kratkoročne imovine”.

SPORNA IMOVINA: Dekan Fakulteta za razvoj hotelskog i turističkog menadžmenta u Miločeru Rade Ratković kaže za Monitor da za tako atraktivnu lokaciju kakva je Valdanos treba koristiti neki drugi model.
„Uvjeren sam da je najbolje napraviti model javno-privatnog partnerstva, osnovati firmu, definisati koncept razvoja i valorizacije tog područja i onda tražiti partnera iz hotelskog menadžmenta”, smatra Ratković, napominjući da takve projekte pomaže i Evropska agencija za rekonstrukciju.

Ratković ocjenjuje da je veoma loše kada se takvi prostori ustupaju građevinskim firmama koje ne razvijaju turizam već forsiraju nekretnine.

Svi koji namjeravaju da zakupe Valdanos, najljepšu uvalu na Mediteranu, moraju da znaju da je dio te imovine u sporu, kaže za Monitor predsjednik Skupštine Udruženja maslinara Ulcinja Basrija Derviši.

On ističe da je dvadesetak bivših vlasnika maslinjaka u toj uvali, koja je 1978. godine konfiskovana od strane tadašnjeg Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu, uložilo tužbe Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Derviši dodaje da će za deset dana Udruženje za povraćaj maslina u Valdanosu zauzeti stav o tenderu. ,,Očekujemo takođe da nas, kako je to ranije dogovoreno o svemu informišu vicepremijeri Igor Lukšić i Vujica Lazović, kao što ćemo i mi o svemu kasnije obavjestiti strane diplomate i medije u Crnoj Gori”, zaključuje Derviši.

Bivši vlasnici maslina u Valdanosu, nakon što je odlukom čelnika lokalne samouprave ukinuta Komisija za povraćaj i obeštećenje oduzete zemlje u opštini Ulcinj, praktično su dovedeni pred svršen čin. Ili će biti, kako sami kažu, baštovani na tuđoj zemlji, ili im neće biti dozvoljeno ni da kroče na svoju nasilno oduzetu imovinu.

NEMAMO PRAVO NA GREŠKU: Za Ulcinjane Valdanos ne predstavlja samo pitanje povraćaja prava na otetu imovinu. To je takođe pitanje tradicije, odnosa prema prirodi i poimanja budućnosti. Kako se ovdje maslina doživljava svetom biljkom, posebno ih boli što je 18 hiljada stabala masline tragično zapušteno već punih 30 godina.
Zato se oni nadaju da će čitav posao oko zakupa Valdanosa biti neuspješan. ,,Vjerujem da će se to okončati kao i sa Arapima”, kaže Jusuf Karamanaga. On dodaje da niko u ovom gradu nije protiv investicija i razvoja, ali se, prije toga, mora znati šta Ulcinj i Crna Gora dobijaju.
,,Nama treba održivi razvoj, a moramo nešto ostaviti i narednim generacijama. Mi nemamo pravo na grešku”, tvrdi Karamanaga.

Vladi zemlje koja je krajnje zavisna od stranih investicija i novca veoma se žuri. Zato je rok za tender bio dva puta produžen. Ni lokalni parlament se ne oglašava, iako je cijeli Ulcinj na tenderu. Tužno stanje u javnom mnjenju potvrđuje činjenica da se više govori o tome da li će Severina Vučković pjevati na ceremoniji koja će se za desetak dana organizovati u povodu uređenja Čaršije nego o Valdanosu, Velikoj plaži i Adi. To je u istoriji uvijek bio pouzdan znak propasti imperija, a ne samo gradova.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo