Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rade za – bonove

Objavljeno prije

na

Baš kad je krenuo da se zakuvava, štrajk u podgoričkoj Mljekari je zamrznut. Stečajnom upravniku Mladenu Markoviću radnici su dali rok od dva mjeseca da obezbijedi novac za izmirenje obaveza prema njima i pokretanje proizvodnje. Štrajkači su obećali da će nastaviti štrajk ako im većinski vlasnik i poslovodstvo Mljekare ne ispune ta dva uslova. AGONIJA: Podgoričkoj Mljekari već godinama nikako da krene. Iako je glavnom gradu pa i cijeloj Crnoj Gori jedan ovakav pogon više nego potreban, kako sada stvari stoje, teško da mu ima opstanka. Generalni štrajk je proglašen 6. aprila. Radnicima je dozlogrdilo. Pet godina od poslodavca nijesu ni pare vidjeli. Dobijali su – bonove. A za bonove su mogli u nekoliko podgoričkih samoposluga da kupuju hranu i sredstva za higijenu. Za stanarinu, struju, vodu, garderobu – nijesu mogli na svom radnom mjestu, u Mljekari, da zarade. Kažu ni inspekcija rada nije mogla natjerati poslovodstvo da im zarade isplati u novcu. Radnici i Udruženje manjinskih akcionara sada uporno traže da se raskine kupoprodajni ugovor s podgoričkom firmom Eksal koji je potpisan još 1998. godine. Tvrde da je vlasnik Mljekaru doveo do potpunog finansijskog sloma i da je on kriv što je proizvodnja – stala. „Ugrozili su egzistenciju 120 radnika i porodica, a tržište je zakinuto za svjež, domaći i zdrav proizvod”, tvrde zaposleni.

BESPARICA: Kako god, u poslovodstvu su uporni – para nema. Traže ih i od – države. No, ni traga ni glasa od bilo kakve pomoći. Sada u menadžmentu misle da bi pronalaženje strateškog partnera vratilo Mljekaru u život. Dok sanjaju partnera s puno para, od jedne poslovne banke uzeli su pozamašan kredit da vrate nagomilane dugove. Predsjednik manjinskih akcionara AD Mljekara Podgorica Rudolf Penava objašnjava da je propast te firme počela prije pet godina, kada i gomilanje dugova. „Mljekara je 1996. godine preradila više od 14 miliona litara mlijeka, naredne godine 15 miliona, a 1998. čak 16.709,312 litara mlijeka”, objašnjava Penava. Prema njegovim riječima, tokom cijelog februara ove godine u Mljekari je proizvedeno mlijeka koliko nekada za jedan i po radni dan. „Dolaskom novog vlasnika, preduzeća Eksal, koje je likvidirano prošle godine, poslovanje je krenulo niz brdo. Eksal nije blagovremeno isplatio akcije, niti je uradio program razvoja Mljekare. Eksal nikad nije uložio nijedan euro ili marku u ovu firmu. Sve do 2002. godine imali smo sopstvena sredstva i nijesmo uzimali kredite”, tvrdi Penava.

PRAŠAK: Ljudi koji su prodavali domaće mlijeko Mljekari počeli su da odustaju još 2002. od posla, kako kažu u Udruženju manjinskih akcionara, zbog neredovnih isplata. Penava tvrdi da je u Mljekari bilo svega, pa čak i upotrebe mlijeka u prahu u proizvodnji. U pogonu, u srcu Podgorice, godinama se smanjivala proizvodnja, kooperanti okretali leđa i sklapali poslove s privatnim mljekarama ili, razočarani, dizali ruke od stočarstva. U međuvremenu, dugovi su se gomilali, radnici otpuštani, kvalitet opadao… Tipična tranziciona priča. „Plašimo se da likvidacija Mljekare ne prođe kao likvidacija Eksala, da većinski vlasnik dugove radnicima i kooperantima ne pretvori u prihod”, objašnjava Penava. Manjinski akcionari i radnici, tvrdi on, sad nade polažu u Mladena Markovića, koji treba da utvrditi zbog čega je Mljekara upropaštena i ko je odgovoran za to. A stečaj je u Mljakaru uveo sudija Privrednog suda Veselin Vujošević i to na prijedlog povjerilaca. Firmi Proven doo iz Sarajeva nije isplaćen dug od 76.868 eura. Član Štrajkačkog odbora Mato Laković podsjeća na dugove od preko tri miliona eura, koje niko i ne pominje, a stečaj se uvodi zbog 76 hiljada. Radnici tvrde da će „već viđen scenario u slučajevima drugih preduzeća u Crnoj Gori biti ponovljen i u Mljekari”. Mljekara AD – Podgorica grca u dugovima. Dug kooperantima je 439.000, neisplaćene plate radnicima – 613.000 eura. Obaveze prema dobavljačima iz Crne Gore dostigle su 925.000, a inostranim firmama valja platiti 113.000 eura. Tu je i zaduženost u bankama. Pa se dug uvećava za milion i 55 hiljada eura.

MAKAZE: Dok se u Mljekaru uvodi stečaj – na sudu se i dalje vodi proces protiv vlasnika firme Eksal Dragana Vuletića i još 11 osoba koje su u aferi Inpek osumnjičene za pranje novca, zloupotrebu službenog položaja, utaju poreza i slične poslove. ,,Nakon što smo kupili Inpek i Mljekaru, država je odlučila da te firme budu na korist građanima, pa nam je Vlada svojim uredbama uskratila dobit. To su bile cjenovne makaze, odnosno ,,narodni hljeb” i ,,narodno mlijeko”, čija prodaja nije mogla da pokrije cijenu proizvodnje. Nijesmo očekivali ekonomsku blokadu od Srbije pa smo žito uvozili iz Amerike i Kanade. Tražili smo kredite od banaka, kao i iz inostranstva, ali nijesmo uspjeli da dobijemo jer smo 1999. godine bili pod sankcijama. Nalazili smo se u velikoj nevolji, zato smo novac pozajmljivali od građana tokom 1999, 2000. i 2001. Zavisno od naših finansijskih nevolja počeli smo s pozajmicama od milion, dva, pet i to samo kao glavnica, a kamata je bila i do 10 pa i 15 odsto mjesečno. Svaka čaša jogurta i svaka kifla prošla je kroz legalnu proceduru da bi se oporezovala. Ovo je tužna priča”, kaže Vuletić. Tužna, nema šta. Fabrika za preradu mlijeka i mliječnih proizvoda, u centru glavnog grada, ne može da opstane. Radnici bez plata, kooperanti bez zarada. A mlijeko uvozimo li, uvozimo. Kad sa sopstvenim ne umijemo.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo