Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Jezero će hladiti reaktore

Objavljeno prije

na

Zvaničnici u Tirani više nemaju dileme: u toj zemlji gradiće se nuklearna elektrana. Već je određena i lokacija: objekat će se nalaziti na mjestu na kojem rijeka Bojana otiče iz Skadarskog jezera. Jer, voda najvećeg jezera na Balkanu dovoljna je za hlađenje reaktora, a topla voda bi se ispuštala u Bojanu, odnosno u Jadransko more. O posljedicama po ekosistem tih voda, u Tirani, čini se, niko još ne razmišlja. MEMORANDUM: Sporazum o gradnji nuklearke potpisaće krajem ovog mjeseca predsjednici vlada Albanije i Hrvatske Salji Beriša i Ivo Sanader. To je dogovoreno tokom nedavne posjete hrvatskog vicepremijera Damira Polančeca Tirani.

Javnosti su saopšteni i neki detalji budućeg sporazuma. Centrala će koštati oko pet milijardi dolara, a njen kapacitet će biti od 1.200 do 1.500 megavata. Očekuje se da će se gradnja nuklearke povjeriti Hrvatskoj elektroprivredi.

Učešće Hrvatske u gradnji elektrane trebalo bi da bude najveća hrvatska investicija u inostranstvu, vrijedna oko četiri milijarde dolara. Zato bi veći dio energije proizvedene u nuklearki kod Skadra išao Hrvatskoj.

Prema memorandumu o saradnji, dvije vlade formiraće radnu grupu od deset eksperata, po pet sa obje strane, koja će se brinuti o tehničkoj strani realizacije ovog velikog projekta. Na hrvatskoj strani to će biti stručnjaci sa iskustvom stečenim u gradnji i radu nuklearke Krško.

Tirana i Zagreb su pozvali Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu da se pridruže ovoj regionalnoj inicijativi.

NEVJERICA U CRNOJ GORI: U Podgorici su skeptični prema najavama da se u neposrednoj blizini zajedničke granice gradi atomska centrala. Crnogorski predsjednik Filip Vujanović je rekao da se radi o „osjetljivom pitanju i da Vlada mora da vodi računa o ekološkoj poziciji Crne Gore”.

Nešto određeniji je u prvoj reakciji bio pomoćnik ministra za turizam i zaštitu životne sredine Siniša Stanković. On je kazao da bi gradnja nuklearke mogla pogoršati odnose dviju zemalja. Kasnije je ublažio stav i izrazio uvjerenje da do realizacije tog projekta neće doći. „Put je dosta dug, obično je od ideje, odnosno faze u kojoj se sada nalazi Albanija do trenutka puštanja nuklearne elektrane u rad potrebno, u prosjeku, oko dvije decenije. Do tog perioda ćemo,uvjeren sam, i mi i Albanija biti članice Evropske unije, tako da će okolnosti već, nadajmo se, sredinom naredne decenije, biti potpuno drugačije od sadašnjih.”

Svoje jasno protivljenje iskazali su predstavnici ekoloških organizacija. Čelnik ulcinjske organizacije Zeleni korak Dželal Hodžić kaže za Monitor da bi izgradnja nuklearke bila katastrofalna za životinjski i biljni svijet u Skadarskom jezeru i Bojani. On se najviše pribojava nesavjesnosti u radu. „U slučaju neke havarije, kao što je to bilo u Černobilu, Skadar i Ulcinj bi zauvijek bili zbrisani sa lica Zemlje”, tvrdi Hodžić.
On se, ipak, nada da do izgradnje nuklearke neće doći.

Evropska Komisija je saopštila da Albanija mora učiniti „gigantske korake da bi dostigla i ispunila uslove za gradnju atomske centrale”.

„Niko ne treba da se pribojava od realizacije tog projekta. Mi nudimo sve garancije za proizvodnju sigurne nuklearne energije četvrte generacije”, nastoji domaću i stranu javnost uvjeriti albanski ministar ekonomije i energetike Genc Ruli.

ŠTA DALJE: Eksperti ističu da Albanija nema nikakva iskustva u toj oblasti, kao ni potrebnu infrastrukturu, ali i da i Tirana i Zagreb imaju jake razloge da ovaj projekat dovedu do kraja.

Naime, gradnja atomske elektrane mogla bi Albaniju da pretvori iz zemlje koju hronično muče dnevni nestanci struje u regionalni energetski centar.

„Bez nuklearne energije Hrvatska ne može da se razvija. Obnovljivi izvori energije nijesu dovoljni”, tvrdi profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu Dubravko Pevec.

Voditelj projekata izgradnje niza nuklearki u Francuskoj i Južnoafričkoj republici Hrvoje Šarinić je takođe uvjeren da Hrvatska neće biti u stanju da za 15 godina iz nekih drugih izvora pokrije potrebe za energijom. „Nama će do 2025. godine biti potrebna atomska energija”, kazao je on i dodao da je dobro imati mnogo struje koja je proizvedena što dalje.

Albanski čelnici napominju da se gotovo jedna trećina energije u zemljama EU dobija iz nuklearnih centrala. U Francuskoj 77 odsto. SAD, Japan i Rusija, koje imaju razvijenu mrežu nuklearnih elektrana, najavili su povećanje svojih kapaciteta. Tako je, na primjer, Japan objavio planove da do 2030. poveća udio nuklearne energije na 40 posto u ukupnoj proizvodnji električne energije.

„PRIJATELJ BERLUSKONI”: Istovremeno u Italiji se čak 58 odsto energetskih potreba podmiruje plinom, što tu zemlju čini veoma ranjivom. Vlada premijera Silvija Berluskonija je stoga u politici energetike do 2013. godine zacrtala izgradnju četiri do pet nuklearnih reaktora, od koji bi svaki imao snagu od 1.800 megavata.

Albanski premijer Beriša od 2007. godine najavljuje da će Albanija graditi nuklearnu centralu u saradnji sa Italijom. ,,Moj prijatelj Berluskoni je pružio punu podršku gradnji nuklearke u Albaniji”, rekao je Beriša sredinom prošle godine.

Činilo se da je za Italijane gradnja nuklearke u Albaniji idealno rješenje. Dvije vlade su zaključile i preliminarni sporazum. Jer, nakon katastrofe u Černobilu, Italijani su na referendumu rekli ,,ne” atomskoj energiji.

Ali, pregovori Beriše sa ,,prijateljem Berluskonijem” su propali, a italijanski premijer se okrenuo mogućnosti kupovine Elektroprivrede Crne Gore. To je bio ključni razlog njegove nedavne iznenadne posjete našoj zemlji i njegovim prijateljima.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo