Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Papiri za legendu

Objavljeno prije

na

Uskoro će isteći rok u kojem su državljani bivših republika SFRJ uz olakšice mogli biti primljeni u crnogorsko državljanstvo. Oni koji su se nadali da će između nekada bratskih republika u međuvremenu biti potpisani sporazumi o dvojnom državljanstvu – uglavnom su se nadali uzalud. Sporazum je dosad potpisan samo sa Makedonijom. Pregovori sa Hrvatskom napreduju, sa Srbijom su dugi i zasad neuspješni, sa Bosnom, do daljnjeg, propali. Ovih dana su iz Ministarstva unutrašnjih poslova podsjetili da Zakon o crnogorskom državljanstvu propisuje olakšani način sticanja crnogorskog državljanstva za državljane bivših republika SFRJ koji su imali prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori prije 3. juna 2006. godine. Oni zahtjev za sticanje crnogorskog državljanstva moraju podnijeti do 5. maja 2009. godine. Nakon isteka tog roka, državljani bivših republika SFRJ mogu tražiti crnogorsko državljanstvo kao i ostale osobe.

,,Kao i ostale osobe” znači da treba obezbijediti jedanaest dokumenata. Uz popunjen zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo, potrebno je priložiti: izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu, izvod iz matične knjige vjenčanih, dokaz o otpustu iz državljanstva druge države, dokaz o zakonitom i neprekidnom boravku u Crnoj Gori 10 godina prije podnošenja zahtjeva, dokaz da u Crnoj Gori ima obezbijeđen smještaj – izvod iz lista nepokretnosti, dokaz da u Crnoj Gori ima obezbijeđen stalan izvor prihoda – potvrda o radnom odnosu na neodređeno vrijeme, visina plate, penzije ili drugih primanja, dokaz da u Crnoj Gori i drugoj državi nije pravosnažno osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jedne godine, za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, ili su prestale pravne posljedice osude, dokaz da ima znanje crnogorskog jezika – svjedočanstvo o završenoj školi u Crnoj Gori ili dokaz o stalnom radnom odnosu u državnim institucijama, dokaz o izmirenim poreskim obavezama, fotokopija lične karte ili pasoša.

,,Malo je to! Treba stavit da kralj Milo lično mora da da dozvolu za svako crnogorsko državljanstvo”, komentar je na jednom od internet sajtova na kojima ljudi liječe nervozu nakon beskrajnog prikupljanja dokumenata i obilaženja šaltera.

,,Ukoliko se prihvate činjenice iz Zakona, procedura je krajnje jednostavna”, objašnjavali su medijima u MUP-u. Zakon nije predvidio mogućnost da su vaši izvodi i uvjerenja bili u nekom lepom selu, pa lepo izgoreli. Kao ni to da vam, recimo, u Srbiji, prosto, neće dati papir na kojem piše da ste “otpušteni” iz njihovog državljanstva. Tako nalažu njihovi zakoni i običaji.
Sporazuma o dvojnom državljanstvu koji bi pojednostavili život ljudima, pretežno nema. Uspjeli smo da se dogovorimo jedno sa Makedonijom, sa susjednim zemljama još ništa. Pregovori sa Srbijom o sporazumu o dvojnom državljanstvu počeli su u oktobru 2008. Početna pozicija Crne Gore bila je dvojno državljanstvo mora biti izuzetak, a ne pravilo. Srbija je tražila da se sticanje dvojnog državljanstva reguliše zakonima ugovornih strana, a nihovi propisi predviđaju da državljanin Srbije postaje svaki Srbin koji to želi.
Pregovori su tekli, očekivalo se da će biti završeni do Nove godine, onda su prekunuti. Posljednja najava glasila je: pregovori se nastavljaju nakon izbora. „Očekujemo nastavak dogovora sa Hrvatskom i Srbijom, u toku aprila”, kaže za Monitor Svetozar Đurović, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova. Prema njegovim riječima moguće je da u ovom mjesecu sporazumi budu i potpisani, ali treba računati i na to da će uskoro vaskršnji praznici. Đurović objašnjava da će tokom pregovora biti precizirano ko se smatra državljaninom i ko od onih koji su već stekli dva državljanstva može da zadrži oba: „Dogovorićemo se da li su to oni koji su stekli dva državljanstva do 22. oktobra 2008. ili 1. januara 2009.”, kaže Đurović i napominje kako mu nije jasno koje pitanje rješava građanin Crne Gore koji uzme srpsko državljanstvo. „Sva pitanja školovanja ili liječenja mogu da se riješe drugim ugovorima”.

Jedna od stvari na koje bi Crna Gora morala da privoli Srbiju, kako bi čitava stvar sa restriktivnim zakonom o državljanstvu imala smisla, jeste da Srbija pristane da Crnu Goru obavještava o tome koga je upisala u knjige državljana. Sasvim uprošćeno, izgledalo bi kao da Srbija špija sopstvene građane.

Uprkos optimizmu u MUP-u, neki od upućenih tvrde da će potpisivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Srbijom čekati bolje dane u ukupnim odnosima dviju država.

Mnogo je izvjesnije potpisivanje sporazuma sa Hrvatskom, dok su dogovori sa Bosnom i Hercegovinom zapeli, kako kažu u MUP-u, zbog komplikovanog ustrojstva BiH. Ranije je član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić odluku o ugovoru o dvojnom državljanstvu sa Crnom Gorom proglasio destruktivnom po vitalni interes Federacije BiH.

Kosovo niko i ne pominje. Ovih dana je Aleksandar Avanesov, stalni koordinator Sistema Ujedinjenih nacija za Crnu Goru, kazao da se, prema prošlogodišnjem istraživanju UNDP-a i UNHCR-a, procjenjuje da oko 2.200 Roma izbjeglih sa Kosova nemaju registraciona i identifikaciona dokumenta, zbog čega im prijeti apatridija. Veselj Beganaj, Koordinator koalicije nevladinih organizacija Romski krug, objasnio je da veliki broj Roma ima srpsko državljanstvo, te da ni oni koji imaju crnogorsku ličnu kartu neće moći da taj dokument zamijene u zakonom predviđenom roku, jer nijesu upisani u matične knjige rođenih ili su te knjige na Kosovu uništene. „Za odjavu iz knjige državljana Srbije i obezbjeđivanje još 11 dokumenata potrebnih za podnošenje zahtjeva za dobijanje crnogorskog državljanstva, potrebno je obezbijediti između 600 i hiljadu eura”, tvrdi Beganaj.

Zasad jedini javnosti poznat slučaj gdje je Crna Gora krenula da primjenjuje sopstvene zakone je upravni postupak pokrenut protiv predsjednika Narodne stranke Predraga Popovića zbog toga što je državljanin i Crne Gore i Srbije. MUP je od Popovića tražio da se izjasni odriče li se državljanstva Crne Gore, on je rekao – ne. Ni crnogorskog ni srpskog. Ishod se ne zna.

Ipak, nije Crna Gora cicija. Koliko se zna, 26 građana je dosad dobilo dvojno državljanstvo – po zasluzi. Među njima i Dragan Džajić, čuveni fudbaler, tada već bivši zatvorenik. Ministar unutrašnjih poslova Jusuf Kalamperović rekao je, tom prilikom, da je Crna Gora počastvovana što može da ugosti jednog od najboljih fudbalera svih vremena sa ovih prostora. ,,Moja generacija gleda na Džajića kao na legendu”, precizirao je ministar i naglasio kako je siguran da slavni fudbaler crnogorsko državljanstvo nije tražio ,,kako bi izbjegao nekakvu pravdu”. Novo je da je švajcarsko tužilaštvo ovih dana pokrenulo istragu protiv Dragana Džajića zbog sumnje da je bivši predsjednik FK Crvena zvezda umiješan u višemilionsko pranje novca. Švajcarci sumnjaju da je Džajić u njihovim bankama htio da zametne trag parama koje je stekao na nelegalnim transferima fudbalera. Mi smo i dalje počastvovani.

Ko je, uostalom, kriv Predragu Popoviću što nije legenda. A ni nekih miliona nema.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EKSPLOZIJA NA CETINJU: Rat koji nije stao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na Cetinju, u kom su stradala dva navodna pripadnika škaljarskog klana,  pokazuje da Crna Gora ima još  puno toga da uradi u borbi protiv organizovanog kriminala. Iako su brojni funkcioneri završili u pritvoru zbog veza sa suprotstavljenim kavačkim klanom, pravosuđe nije reformisano, pa ti procesi traju u nedogled. Paralelno, i uhapšeni članovi kriminalnih grupa izlaze na slobodu, jer presude kasne.  Oni na vrhu, u pritvor  nisu ni ušli

 

 

Dvije osobe su poginule, a tri povrijeđene,   nakon što je aktivirana eksplozivna naprava nedaleko od  Sportskog centra, na Cetinju.  Eksplozija se dogodila u jutarnjim satima, u četvrtak, 20. juna, a prema nezvaničnim saznanjima brojnih ovdašnjih ali i medija u Srbiji, u njoj su stradali  Petar Kaluđerović i Dragan Roganović. Oni su navodno pripadali škaljarskom klanu, jednom od dva kotorska zaraćena kriminalna klana.

Među povrijeđenima su takođe dva navodna pripadnika škaljarskog klana, Taso Jovanović i Mihailo Borozan. Povrede je zadobila i slučajna prolaznica.

Prema pisanju više portala,  eksplozivna naprava bačena je na teretanu Herkul Gym and Fitness, koja posluje u sklopu Sportskog centra Lovćen. Prije tri godine u istoj teretani ranjen je Ivan Vujović, bivši bokser, koji takođe slovi kao bezbjednosno interesantno lice.

Stradali Roganović bio je meta napada i 2017. godine, a navodno je bio u obezbjeđenju Gorana Radomana, koji se smatra prvom žrtvom rata kotorskih klanova, škaljaraca i kavčana. Radoman je ubijen u februaru 2015. godine na Novom Beogradu, nakon nestanka  300 kilograma kokaina  u Valensiji, što je navodno bio razlog za početak rata dva klana, u kom su tokom godina stradale brojne osobe, među kojima i slučajne žrtve.

Nakon događaja na Cetinju, Uprava policije oglasila se  kratkim saopštenjem: “U cilju utvrđivanja svih okolnosti i činjenica, te rasvjetljavanja ovoga događaja, službenici Uprave policije u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzimaju intenzivne izviđajne mjere i radnje, a o čijem toku i ishodu će javnost biti blagovremeno obaviještena”. .

Poginuli Petar Kaluđerović, kao i jedan od povrijeđenih, Mihailo Borozan, uhapšeni su u aprilu ove godine, kada je, kako su  saopštili nadležni “Uprava policije Crne Gore pojačala represivne aktivnosti prema kriminalnim grupama na Cetinju”.

Tada su osim Kaluđerovića i Borozana, uhapšeni i procesuirani Vladimir i Milan Kaluđerović,  zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja, kao i eksplozivnih materija, dok je Marko Mašanović ostao nedostupan policiji. Četvorici Cetinjana tada je određen pritvor. Samo dva mjeseca kasnije, dvojica od njih postali su meta napada.

Prema pisanju medija, policija već neko vrijeme strahuje od ovakvih napada i obračuna.  Veliki broj pripadnika kriminalnih klanova u posljednjih nekoliko mjeseci pušten je na slobodu, jer  im sudovi u zakonskom roku nijesu izrekli prvostepene presude.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Prema spisima Europola i bivši policijski službenik Ljubo Milović je bio dio narko-kartela “kavačkog klana” pod vođstvom Radoja Zvicera. Za njim se bezuspješno traga od jula 2022.godine zbog sumnje da je počinio više teških krivičnih djela – stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, krijumčarenje cigareta i pa čak i da je dio kriminalne grupe koja je ubila srpskog državljanina Milana Lepoju. 

U međuvremenu i srpsko tužilaštvo formiralo je predmet protiv Milovića. Tako se pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi devetočlanoj grupi koju je organizovao, prema njihovim dokazima, odbjegli Milović. U grupi su i pripadnici MUP-a i BIA, optuženi da su krijumčarili velike količine kokaina prekookeanskim brodovima iz Južne Amerike u zemlje Evropske unije.

Godinu nakon što je izabran, Novović izdaje nalog za hapšenje više policijskih službenika ali i za hapšenje Dejana Kneževića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala.  Specijalno tužilaštvo ga tereti za stvaranje kriminalne organizacije i odavanje službene tajne pripadnicima Kavačkog klana. Nakon hapšenja, a kasnije i pred sudom tokom kontrole optužnice Knežević je negirao optužbe.

Nakon višemjesečnog pritvora Knežević je pušten da se brani sa slobode, a osnovanosti o validnosti tvrdnji Specijalnog tužilaštva, nakon što je vraćena prva optužnica i dostavljanje dopunjene verzije, Viši sud tek treba da odlučuje. Na istom tužiočevom spisku našlo se još desetak tada aktivnih i bivših službenika policije koji se terete za niz krivičnih djela među kojima i da su organizovali šverc kokaina iz Ekvadora do država Evropske unije i Turske, novac stečen od kokaina transportovali u Srbiju i Crnu Goru, nabavljali veće količine oružja i eksplozivnih materija…

Spisak osumnjičenih uniformisanih lica njihovim hapšenjem se nije iscrpio. Kada je to malo ko i očekivao lisice su ponovo škljocnule i to 24.jula prošle godine. Tada su stavljene Veselinu Veljoviću, jednom od ključnih ljudi u sektoru bezbjednosti u posljednje tri decenije. Veljovića je 2005. Vlada Mila Đukanovića imenovala na čelo crnogorske policije.

Mjesto šefa policije krajem 2011. godine zamijenio je mjestom savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, a 2014. ga tadašnji premijer Đukanović postavlja za sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost.  Na čelo crnogorske policije vraća se jula 2018.godine, u Vladi Duška Markovića. Na tom mjestu će ostati do decembra 2020. godine, kada je izabrana Vlada Zdravka Krivokapića.

Specijalno državno tužilaštvo u januaru je predalo optužnicu protiv 15 osoba, uključujući i Veljovića, koji se tereti da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kriminalne organizacije, koju je formirao odbjegli Nikšićanin Aleksandar Mrkić.  Viši sud je u maju potvrdio optužnicu protiv Mrkićeve grupe i Veljovića, kojem je u nekoliko navrata produžavan pritvor. Veljović je pred tužilaštvom negirao optužbe.  Veljović se i dalje nalazi u pritvoru.

Nekoliko mjeseci nakon Veljovića, 18. Novembra, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, uhapšen je još jedan bivši direktor crnogorske policije – Slavko Stojanović i to zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u vezi sa švercom cigareta.  Krajem decembra prošle godine pušten je da se u daljem postupku brani sa slobode a nedavno je Viši sud potvrdio optužnicu koju je protiv Stojanovića podiglo Specijalno državno tužilaštvo. Tim aktom SDT tereti Stojanovića za krivična djela – zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Sredinom aprila po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Istovremeno su lisice stavljene i njegovom prijatelju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.

Terete ih da su kao GST i pomoćnih direktora Uprave policije radili u korist mafijaškog kavačkog klana. SDT sumnjiči Lazovića da je aminovao otvaranje crnogorske granice za ulazak plaćenika te organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.

Obojici se na teret stavlja da su teških optužbi spasili visokopozicioniranog člana kavačkog klana Duška Roganovića. Obojica se i dalje nalaze u pritvoru koji im zadnjim donijetim rješnjem može trajati do 14.jula ove godine.

 

Medojević se sa slobode brani od optužbi

Za razliku od akcija koje se izvode pod palicom Novovića, prethodne dvije godine nije bilo hapšenja aktuelnih i bivših policijskih službenika koji su pripadali i odrađivali poslove za drugi kotorski kriminalni klan – Škaljarce. Do takvih dokaza dolazilo se za vrijeme Katnićevog rukovođenja pa je tako samo nekoliko dana prije nego je Novović izabran za GST uhapšen policijski funkcioner Dalibor Medojević. Medojević je, odlukom Višeg suda u Podgorici, pušten iz pritvora 23. septembra uz obrazloženje da ne postoji opasnost od bjekstva. Isti sud je juče potvrdio optužnicu koju je protiv tog policajca podnio SDT zbog sumnje da je odavao policijske podatke škaljarskom kriminalnom klanu. Dalibor Medojević je u Sky komunikaciji sa kriminalcima koristio kodno ime Radonja. On je koristio isto kodno ime od 16. septembra 2019. godine do 8. marta 2021. godine. U dokumentu Europola piše da je on imao samo devet kontakata sa kojima je komunicirao preko Sky aplikacije, od kojih su tri broja nedavno ubijenog šefa kriminalnog klana Jovana Vukotića, jedan broj njegovog brata Igora Vukotića i jedan broj Igora Dedovića. Ostali, navodno, nijesu bili identifikovani. Medojević je sa Jovanom, u dokumentu Europola piše da je on kriminalcima prosleđivao osjetljive i povjerljive podatke, najavljene policijske akcije, podatke o krivičnim istragama, podatke iz policijske baze podataka, naredbe za hapšenja…

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo