Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Papiri za legendu

Objavljeno prije

na

Uskoro će isteći rok u kojem su državljani bivših republika SFRJ uz olakšice mogli biti primljeni u crnogorsko državljanstvo. Oni koji su se nadali da će između nekada bratskih republika u međuvremenu biti potpisani sporazumi o dvojnom državljanstvu – uglavnom su se nadali uzalud. Sporazum je dosad potpisan samo sa Makedonijom. Pregovori sa Hrvatskom napreduju, sa Srbijom su dugi i zasad neuspješni, sa Bosnom, do daljnjeg, propali. Ovih dana su iz Ministarstva unutrašnjih poslova podsjetili da Zakon o crnogorskom državljanstvu propisuje olakšani način sticanja crnogorskog državljanstva za državljane bivših republika SFRJ koji su imali prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori prije 3. juna 2006. godine. Oni zahtjev za sticanje crnogorskog državljanstva moraju podnijeti do 5. maja 2009. godine. Nakon isteka tog roka, državljani bivših republika SFRJ mogu tražiti crnogorsko državljanstvo kao i ostale osobe.

,,Kao i ostale osobe” znači da treba obezbijediti jedanaest dokumenata. Uz popunjen zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo, potrebno je priložiti: izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu, izvod iz matične knjige vjenčanih, dokaz o otpustu iz državljanstva druge države, dokaz o zakonitom i neprekidnom boravku u Crnoj Gori 10 godina prije podnošenja zahtjeva, dokaz da u Crnoj Gori ima obezbijeđen smještaj – izvod iz lista nepokretnosti, dokaz da u Crnoj Gori ima obezbijeđen stalan izvor prihoda – potvrda o radnom odnosu na neodređeno vrijeme, visina plate, penzije ili drugih primanja, dokaz da u Crnoj Gori i drugoj državi nije pravosnažno osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jedne godine, za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, ili su prestale pravne posljedice osude, dokaz da ima znanje crnogorskog jezika – svjedočanstvo o završenoj školi u Crnoj Gori ili dokaz o stalnom radnom odnosu u državnim institucijama, dokaz o izmirenim poreskim obavezama, fotokopija lične karte ili pasoša.

,,Malo je to! Treba stavit da kralj Milo lično mora da da dozvolu za svako crnogorsko državljanstvo”, komentar je na jednom od internet sajtova na kojima ljudi liječe nervozu nakon beskrajnog prikupljanja dokumenata i obilaženja šaltera.

,,Ukoliko se prihvate činjenice iz Zakona, procedura je krajnje jednostavna”, objašnjavali su medijima u MUP-u. Zakon nije predvidio mogućnost da su vaši izvodi i uvjerenja bili u nekom lepom selu, pa lepo izgoreli. Kao ni to da vam, recimo, u Srbiji, prosto, neće dati papir na kojem piše da ste “otpušteni” iz njihovog državljanstva. Tako nalažu njihovi zakoni i običaji.
Sporazuma o dvojnom državljanstvu koji bi pojednostavili život ljudima, pretežno nema. Uspjeli smo da se dogovorimo jedno sa Makedonijom, sa susjednim zemljama još ništa. Pregovori sa Srbijom o sporazumu o dvojnom državljanstvu počeli su u oktobru 2008. Početna pozicija Crne Gore bila je dvojno državljanstvo mora biti izuzetak, a ne pravilo. Srbija je tražila da se sticanje dvojnog državljanstva reguliše zakonima ugovornih strana, a nihovi propisi predviđaju da državljanin Srbije postaje svaki Srbin koji to želi.
Pregovori su tekli, očekivalo se da će biti završeni do Nove godine, onda su prekunuti. Posljednja najava glasila je: pregovori se nastavljaju nakon izbora. „Očekujemo nastavak dogovora sa Hrvatskom i Srbijom, u toku aprila”, kaže za Monitor Svetozar Đurović, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova. Prema njegovim riječima moguće je da u ovom mjesecu sporazumi budu i potpisani, ali treba računati i na to da će uskoro vaskršnji praznici. Đurović objašnjava da će tokom pregovora biti precizirano ko se smatra državljaninom i ko od onih koji su već stekli dva državljanstva može da zadrži oba: „Dogovorićemo se da li su to oni koji su stekli dva državljanstva do 22. oktobra 2008. ili 1. januara 2009.”, kaže Đurović i napominje kako mu nije jasno koje pitanje rješava građanin Crne Gore koji uzme srpsko državljanstvo. „Sva pitanja školovanja ili liječenja mogu da se riješe drugim ugovorima”.

Jedna od stvari na koje bi Crna Gora morala da privoli Srbiju, kako bi čitava stvar sa restriktivnim zakonom o državljanstvu imala smisla, jeste da Srbija pristane da Crnu Goru obavještava o tome koga je upisala u knjige državljana. Sasvim uprošćeno, izgledalo bi kao da Srbija špija sopstvene građane.

Uprkos optimizmu u MUP-u, neki od upućenih tvrde da će potpisivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Srbijom čekati bolje dane u ukupnim odnosima dviju država.

Mnogo je izvjesnije potpisivanje sporazuma sa Hrvatskom, dok su dogovori sa Bosnom i Hercegovinom zapeli, kako kažu u MUP-u, zbog komplikovanog ustrojstva BiH. Ranije je član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić odluku o ugovoru o dvojnom državljanstvu sa Crnom Gorom proglasio destruktivnom po vitalni interes Federacije BiH.

Kosovo niko i ne pominje. Ovih dana je Aleksandar Avanesov, stalni koordinator Sistema Ujedinjenih nacija za Crnu Goru, kazao da se, prema prošlogodišnjem istraživanju UNDP-a i UNHCR-a, procjenjuje da oko 2.200 Roma izbjeglih sa Kosova nemaju registraciona i identifikaciona dokumenta, zbog čega im prijeti apatridija. Veselj Beganaj, Koordinator koalicije nevladinih organizacija Romski krug, objasnio je da veliki broj Roma ima srpsko državljanstvo, te da ni oni koji imaju crnogorsku ličnu kartu neće moći da taj dokument zamijene u zakonom predviđenom roku, jer nijesu upisani u matične knjige rođenih ili su te knjige na Kosovu uništene. „Za odjavu iz knjige državljana Srbije i obezbjeđivanje još 11 dokumenata potrebnih za podnošenje zahtjeva za dobijanje crnogorskog državljanstva, potrebno je obezbijediti između 600 i hiljadu eura”, tvrdi Beganaj.

Zasad jedini javnosti poznat slučaj gdje je Crna Gora krenula da primjenjuje sopstvene zakone je upravni postupak pokrenut protiv predsjednika Narodne stranke Predraga Popovića zbog toga što je državljanin i Crne Gore i Srbije. MUP je od Popovića tražio da se izjasni odriče li se državljanstva Crne Gore, on je rekao – ne. Ni crnogorskog ni srpskog. Ishod se ne zna.

Ipak, nije Crna Gora cicija. Koliko se zna, 26 građana je dosad dobilo dvojno državljanstvo – po zasluzi. Među njima i Dragan Džajić, čuveni fudbaler, tada već bivši zatvorenik. Ministar unutrašnjih poslova Jusuf Kalamperović rekao je, tom prilikom, da je Crna Gora počastvovana što može da ugosti jednog od najboljih fudbalera svih vremena sa ovih prostora. ,,Moja generacija gleda na Džajića kao na legendu”, precizirao je ministar i naglasio kako je siguran da slavni fudbaler crnogorsko državljanstvo nije tražio ,,kako bi izbjegao nekakvu pravdu”. Novo je da je švajcarsko tužilaštvo ovih dana pokrenulo istragu protiv Dragana Džajića zbog sumnje da je bivši predsjednik FK Crvena zvezda umiješan u višemilionsko pranje novca. Švajcarci sumnjaju da je Džajić u njihovim bankama htio da zametne trag parama koje je stekao na nelegalnim transferima fudbalera. Mi smo i dalje počastvovani.

Ko je, uostalom, kriv Predragu Popoviću što nije legenda. A ni nekih miliona nema.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo