Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kazna na recept

Objavljeno prije

na

„Morate zakazati”, uvijek će reći medicinska sestra kad pokušate da dođete do izabranog pedijatra. Objasnili ste da vam dijete ima temperaturu, da ste pokušali da je skinete, da ne znate šta da radite. Na kraju, ako baš insistirate, one slabijeg srca reći će: „Pa dobro, dođite, možda doktor uspije da vas primi”. Istina je, ima ljekara koji bez obzira na red u čekaonicama primaju pacijente čije je zdravlje ozbiljnije ugroženo. A ima i pacijenata koji „na snagu” uđu do onih koji to ne praktikuju. Drugi mogući scenario: dijete će se razboljeti tokom vikenda. U tom slučaju zakazivanja nema, ali zabrinuti roditelji nerado odlaze u dom zdravlja jer ne znaju ko je dežurni ljekar, a često ni u kom domu zdravlja dežura. Slična je stvar kada je izabrani ljekar na odmoru ili bolovanju. Ljekar koji ga mijenja radi za dvoje, pa su šanse da se dođe na red duplo manje. Situacija je još gora za odrasle. Svježa slika iz jednog podgoričkog doma zdravlja: sestra sliježe ramenima, dok starija gospođa, srčani bolesnik, moli da je ljekar primi i da uput za specijalistu. Uzalud. Konačno, ne preostaje ništa nego odlazak u privatnu pedijatrijsku ili drugu medicinsku ordinaciju.

PLATI DUPLO, PA JOŠ MALO: „Do izabranog pedijatra rijetko stižemo. Ne mogu predvidjeti kad će mi se dijete razboljeti, tako da više ni ne pokušavam da dođem do njega. A svog nijesam vidjela taman otkad sam ga izabrala”, žali se jedna mlada majka.

Ajde što teško dostupni izabrani ljekar tjera pacijenta da, iako je od plate već izdvojio za zdravlje, plati i privatniku, nego što potom mora iz džepa dati i za lijek koji bi inače dobio džabe. Pregled kod privatnog ljekara je oko 20 eura. Za sirupe, antibiotike, inhalatore ponekad treba dodati još desetak eura. Djeca se ne razbolijevaju jednom godišnje, pa ako ih je više – izađe i po nekoliko stotina eura godišnje. „To što plaćam privatnog pedijatra je jedno, ali kada nakon toga platim i sirup koji se inače ne plaća, osjećam se kao kažnjen zbog odlaska u privatnu ordinaciju”, komentariše sagovornik koji nije želio da se predstavi.

Zbog nemogućnosti izdavanja recepata ne osjećaju se dobro ni privatni pedijatri. Vjera Janković, direktorica privatne ordinacije Doktorica Mica, komenatriše za Monitor: „Da bi otvorili privatnu ordinaciju, država vam naloži da ispunite niz vrlo zahtjevnih uslova. Ispoštujete sve to, imate dozvolu za rad, ali i dalje ne možete ono što može pedijatar u domu zdravlja. Između ostalog, da izdate recept”.

NEKAD NI NOVAC NE POMAŽE: Nije, međutim, napominje Jankovićka, recept najveći problem za pacijente koji dolaze u privatnu ordinaciju. „ Mnogo veći problem je to što im ne možemo izdati uput za specijalistu ili laboratorijske pretrage. Ako bolest to zahtijeva, onda se opet moraju vratiti kod izabranog ljekara. Tako se bez potrebe stvara jedan dug i komplikovan put za pacijenta”, kaže ona.

To može trajati i mjesecima. Nedjelju dana čekanja da bi se stiglo do izabranog pedijatra ili ljekara opšte prakse nije ništa u odnosu na čekanje u specijalističkim ordinacijama. „Ne mogu se međutim kriviti subspecijalisti. To što postoji jedan alergolog na čiji pregled morate čekati tri mjeseca, nije problem tog ljekara”, napominje Jankovićka.

Nekim bolnicama fali i taj jedan specijalista. Tako šećerni bolesnici koji žive u Nikšiću, da bi dobili insulin , pošto u rodnom gradu nemaju endokrinologa, moraju prvo da čekaju u lokalnom domu zdravlja, a potom putuju u Podgoricu po recept.

Za one koji nemaju strpljenja, a imaju novca i za to postoji rješenje: specijalističke privatne ordinacije i privatne laboratorije. I opet – još novca za ljekove. Na kraju, njihovi zdravstveni kartoni u javnim ustanovama ostaće prazni.

Ponekad, međutim, ni novac ne može pomoći. Osim ako se u sopstvenom aranžmanu ne plati liječenje u inostranstvu, što je već ozbiljna cifra i za prilično dubok džep.

Jankovićka ukazuje na, kako kaže, najveći problem pacijenata koji posjećuju privatne ordinacije, ili bar njihovu: „Nekada dijete moramo da uputimo u bolnicu. Najčešće se radi o hitnim situacijama, a dešava se da ne bude primljeno samo zato što dolazi iz privatne ordinacije. Da ne bude zabune, mi nijesmo dobili napismeno da pacijente ne možemo upućivati u bolnicu, to je problem sa kojim se susrećemo u praksi”. Da se to ne bi dešavalo, predlaže ona, morala bi da postoji neka klauzula u zakonu koja jasno propisuje da u tom slučaju nema nikakve razlike, a ne da se stvar prepusti pojedinačnoj volji. Tako bi se, smatra Jankovićka, napravilo prelazno rješenje do konačne reforme zdravstva.

MI, SVIJET I SRBIJA: U Fondu za zdravstveno osiguranje nijesu znali da odgovore na pitanje – zbog čega država pravi razliku između privatne i javne zdravstvene ustanove kad su recepti u pitanju. Dok su objašnjavali da je to stvar Ministarstva zdravlja, te da je bolje da se njima obratimo, prokomentarisali su: „Pa nigdje u svijetu nema da privatni ljekar piše recept”.

Svijet ili ne, Srbija je u maju 2002. godine ozakonila izdavanje recepata od strane privatnih pedijatara, ginekologa, ljekara opšte prakse i ginekologa. ,,Pa dobro, u Srbiji je drugačija participacija za ljekove “, objasnili su iz Fonda.

Fond se u jednom od svojih skorašnjih dokumenata dobro namučio da pojasni kako je u Crnoj Gori participacija za ljekove mnogo niža nego u u Srbiji. Iz dokumenta provijava poruka – blago onom ko u Crnoj Gori živi, imao se rašta i roditi. Zbog čega srećni crnogorski građanin ne može kao i njegov manje srećni komšija u Srbiji da dobije recept u privatnoj ordinaciji, ostalo je nerasvjetljeno.

Istovremeno, za razliku od svojih kolega u Srbiji koji su se borili da dobiju pravo da izdaju recepte, Udruženje privatnih doktora medicine Crne Gore strpljivo i ćutke čeka kraj reforme zdravstva.

Svjetlana Zeković, predsjednica Udruženja, za Monitor kaže: ,,Reforma je dug proces, i privatno zdravstvo će doći na red. Mi imamo odličnu saradnju sa ministrom”. Kao da je ministra neko kudio.

Objašnjenje iz Ministarstva zdravlja ostavlja bez daha: ,,Svaki doktor, bez obzira da li je privatni ili državni može da piše recepte. Samo postoji problem kod realizacije recepta”, kaže se u odgovoru koji smo dobili, uz pojašnjenje da je razlika u tome što kada recept prepiše privatnik, pacijent ga kupuje po apotekarskim cijenama. U prevodu: I pacijent sam sebi može prepisati recept, ali kad dođe u apoteku moraće da ga plati. Nego, ne treba im uzeti za zlo na takvom odgovoru, trebalo je pripremiti prigodan govor povodom Svjetskog dana zdravlja. Nezadovoljnima ostaje da se nadaju da se do Svjetskog dana zdravlja sljedeće godine neće razboljevati.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo