Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Anarhija na kopnu

Objavljeno prije

na

Ko malo zaroni u zakonske propise i aktivnosti Ronilačkog saveza Crne Gore na kopnu otkriće cjelovit profil te asocijacije i sigurno se iznenaditi nizom saznanja. Prije svega, to je činjenica da Ronilački savez Crne Gore nije do 20. marta ove godine bio registrovan shodno odredbama Zakona o sportu Crne Gore od 2004. godine ,,Ronilački savez Crne Gore do 20. marta 2009. godine nije uskladio ‘organizaciju rada i opšte akte’ shodno članu 70 Zakona o sportu (Sl. List RCG broj 49/04)”, navodi se u dopisu Ministarstva sporta i medija upućenom Ronilačkom klubu Marina iz Herceg Novog, koji je potpisao samostalni savjetnik u tom ministarstvu Dragan Ivanović. Iz Marine su tu informaciju tražili zbog prikupljanju podataka za izradu Monografije o ronilaštvu na istočnoj obali Jadrana sa težištem na Crnu Goru, kaže Dragan Gačević, predsjednik RK Marina. To znači da je Ronilački savez Crne Gore prestao sa radom po automatizmu na osnovu pomenutog člana Zakona o sportu i od tada djeluje kao divlja firma.

Dalje, od petnaest klubova na zvaničnom sajtu sadašnjeg Ronilačkog saveza svega su tri registrovana u Ministarstvu kulture, sporta i medija prema Zakonu o sportu.

Ni skupštine sadašnjeg neregistrovanog Ronilačkog saveza nisu bile legitimne, jer su im prisustvovali predstavnici neregistrovanih, virtuelnih ronilačkih klubova. U to se lako uvjeriti na osnovu zapisnika sa skupština održanih u protekle tri godine. Naime, zaključke svih skupština održanih u tom periodu usvajali su neregistrovani ronilački klubovi članovi Ronilačkog saveza.

Vanrednom skupštinom od 2006. godine i redovnim skupštinama RSCG održanim prošle i pretprošle godine presjedavao je Veselin Mijajlović, direktor Regionalnog centra za obuku ronilaca za podvodno razminiranje, pružanje pomoći, spašavanje i kontrolu na moru. Ta vanredna nelegitimna Skupština usvojila je Statut Ronilačkog saveza i izabrala njegov Upravni odbor.

Podsjetimo, na prošlogodišnjoj Skupštini RSCG, koja je bila nelegitimna i nikoga ne obavezuje, raspravljalo se, kako je Monitor već pisao, i o prodaji Ronilačkog centra Rose. Potencijalni kupac tog centra vjerovatno i ne zna ko mu nudi Rose na prodaju.

Na osnovu zapisnika sa sjednice Upravnog odbora Ronilačkog saveza, održane 1. decembra 2007. godine u Baru, i akta Ministarstva kulture, sporta i medija od 19. septembra 2008. godine vidi se da su predsjednik Ronilačkog saveza Vladimir Milošević, potpredsjednik Danilo Mijajlović i članovi Upravnog odbora Miodrag Sekulović i Dalibor Todorović iz klubova koji nijesu registrovani u Ministarstvu kulture, sporta i medija.
Zbog toga je nejasno koga predstavlja tako izabrani Upravni odbor, koga obavezuju njegove odluke i kome odgovara?

Da paradoks bude veći, od četiri člana Upravnog odbora, dvojica su pravnici – predsjednik Upravnog odbora Vladimir Milošević i Dalibor Todorović.

Ovakvo izigravanje zakona prati Ronilački savez od osnivanja. Prema dokumentu Ministarstva sporta od 19. juna 1995. godine proizilazi da je Ronilački savez osnovalo osam ronilačkih klubova, od kojih su samo dva bila registrovana u Ministarstvu sporta. Prema članu 21 tadašnjeg Zakona o sportu „sportski savez mogu osnovati najmanje tri sportske organizacije”. Tada je za predsjednika Ronilačkog saveza Crne Gore izabran Veselin Mijajlović.

Ovaj i ovakav Ronilački savez u vrijeme SRJ i Državne zajednice Srbija i Crna Gora nije bio član nacionalne ronilačke organizacije koja se zvala Savez ronilaca Jugoslavije, a koja je bila članica Svjetske ronilačke federacije CMAS (Confederation Mondiale des Activites Subaquatiques). Svi pokušaji da Ronilački savez Crne Gore postane član nacionalnog saveza, koji je bio priznat od CMAS-a, bili su uzaludni. Iz raspoložive dokumentacije je vidljivo da je ovakvo stanje najviše odgovaralo pojedincima „samozvanim instruktorima” koji su na nekontrolisano i nelegitimno djelili ronilačke kategorije i izbjegavali nadzor i poštivanje važećeg Pravila ronjenja i obuke lakih ronilaca (PROLAR) iz 1985. godine.

Ni prijem Ronilačkog saveza Crne Gore u CMAS nije išao glatko. Postao je član CMAS-a krajem 2006. godine. Prvi put prijem je zatražen 2004. godine, ali tadašnji zahtjev je odbijen uz obrazloženje generalnog sekretara CMAS-a da ,,Crna Gora nije priznata zemlja ni od drugih zemalja ni od Internacionalnog Olimpijskog Komiteta, što znači da vaša federacija ne predstavlja Srbiju i Crnu Goru, a C.M.A.S. ne prihvata pristup lokalnih ili regionalnih asocijacija”.

Kada je Crna Gora na referendumu 2006. godine obnovila državnost i ubrzo postala članica UN, po automatizmu otvarao joj se pristup svim svjetskim sportskim i drugim asocijacijama, pa tako i CMAS-u. Tek prijemom u CMAS Ronilački savez je stekao pravo na edukaciju ronilaca prema Standardima CMAS-a i izdavanje certifikata te asocijacije. Nelegitimni Upravni odbor Ronilačkog saveza je konstatovao u zapisniku od 1. decembra 2007. godine „CMAS je prvi put omogućio RSCG kao nacionalnoj organizaciji da samostalno izdaje diplome i kartice.” Međutim, Ronilački savez je održavao ronilačke kurseve i izdavao diplome sa oznakom CMAS-a i prije nego je osnovan (24.11.1994.godine) i registrovan (23.12.1994. godine).

Zbog toga se, kaže Dragan Gačević, nameće nekoliko bitnih pitanja: ,,Ko je do prijema Ronilačkog saveza u CMAS od ronilačkih instruktora u Crnoj Gori ove asocijacije stekao validnu diplomu i imao aktivnu licencu? Ko predstavlja, na osnovu čega i po čijem ovlašćenju neregistrovani i nelegitimni RSCG u CMAS-u ? O čijem trošku se putovalo u Rim, gdje je sjedište CMAS-a, i kako funkcioniše žiro račun Ronilačkog saveza Crne Gore?”

Prema njegovim riječima, opravdano se postavlja i pitanje šta je sa diplomama RSCG koje su izdavane u ekvivalenciji sa CMAS-ovim ronilačkim kategorijama od 1991. do decembra 2006. Da li su to falsifikati, u čije ime su izdavani, ko ih je izdavao i kolika su finansijska sredstva dobijena po ovom osnovu i gdje su?

Na osnovu navedenih činjenica Ronilački savez Crne Gore je od svog osnivanja do danas nelegitimna sportska organizacija. Zašto to nadležni tolerišu i kakvu štetu od toga trpi crnogorsko sportsko ronilaštvo – pitanje je koje sve češće postavljaju registrovani ronilački klubovi. Pored ostalog i zbog toga što je o ravnopravnosti svih članova u RSCG smiješno govoriti. Ne mogu biti ravnopravni virtuelni ronilački klubovi sa klubovima koji poštuju zakonske propise.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo