Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DRŽAVNA STATISTIČKA ALHEMIJA: Kad DPS puni korpu

Objavljeno prije

na

,,Minimalna potrošačka korpa za četvoročlanu domaćinstvo ubuduće bi trebalo da bude 557 eura umjesto dosadašnjih 807 eura, izračunao je Monstat prema nacrtu izmijenjene metodologije”, objavio je tzv. javni servis (RTCG) kao jednu od udarnih vijesti dva dana nakon izbora.

Državni zavod za statistiku – Monstat ove godine nije objavljivao podatke o visini minimalne potrošačke korpe. Rekli su da to nije zbog izbora, već promjene njene strukture i metodologije. Svi znamo o kakvoj se metodologiji radi.

U jednoj od predizbornih debata DPS perjanica Branimir Gvozdenović je nabrajajući reformske uspjehe vlasti kazao i da nije tačno da je potošačka korpa duplo skuplja od prosječne plate. Naime, greška je u metodologiji jer preko 70 odsto građana ima krov nad glavom, a ta stavka neopravdano ulazi u korpu.

Nakon izbora Monstat ga je demantovao: ,,Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. više od 90 odsto stanovništva je imalo sopstveni stan”, navode iz ove institucije”. Shodno toj ,,činjenici” iz 2011. Monstat je nakon punih pet godina ažurirao podatke i potrošačku korpu olakšao za četvrtinu, 201 euro, koliko su do sada iznosili troškovi za stanovanje. To što pod isti krov u Crnoj Gori živi i po nekoliko generacija ili što su mnogi pobjegli trbuhom za kruhom sa sjevera na jug, Monstat ne zanima. Statistički oni su stambeno zbrinuti i nema potrebe da još i taj trošak kvari zlatni reformski prosjek.

Isti dan kad je objavljena nova Monstat metodologija poskupile su i sve vrste goriva, nakon dvomjesečne predizborne stabilizacije. Ali to na korpu bitno ne utiče, jer je Monstat kupovinu automobila i usluge u vezi održavanja izbacio iz svog proračuna. Pored ovog u korpu se više ne računaju ni alkohol, duvan, godišnji odmori u inostranstvu…

Korpa je redukovana za 38 namirnica, pa se sa 130 svela na 92. To je tek malo veći broj namirnica od čuvene ratne potrošačke korpe iz ‘90-ih koja je sadržala ukupno 60 namirnica.

Po toj računici, mjesečni trošak za hranu za četvoročlano domaćinstvo bi bio 253 eura. Neprehrambeni proizvodi i usluge (odjeća, obuća, struja, voda, gorivo, obrazovanje, zdravstvo, namještaj,…) za četvoročlanu porodicu određen je na 304 eura. Sve u svemu prema novoj metodologiji dnevni trošak za hranu po jednom članu, četvoročlane porodice, je 2,08 eura, a za neprehrambene proizvode i usluge 2,5 eura!

Sve ovo Monstat naravno nije radio sam, već, kako kažu ,,po preporuci nutricionista”: ,,Izbacili smo iz korpe one proizvode koji se rijetko kupuju i one proizvode koje građani češće kupuju to su npr. majonez, kečap, čips, hajde da kažemo nezdravi proizvodi. S druge strane uključili smo one zdrave prehrambene proizvode kao što je crni ražani hljeb, onda smo morali da uključimo hranu za bebe”, izjavio je za Dnevnik pomoćnik direktora Monstata Vuk Čađenović. I dodao da je i pored isključenih namirnica ostala ista količina od preko 2.000 kalorija koje bi građani trebali dnevno da unose. Ovakva briga o zdravlju građana od strane statističkog zavoda je nezabilježena čak i u naprednijim državama od naše.

Iz oba sindikata su se usprotivili Monstatovoj novoj metodologiji i traže da o ovome raspravlja Socijalni savjet. Izračunali su da, po novoj potrošačkoj korpi, jedna osoba tokom dana u sva tri obroka i užine može da pojede 260 grama hleba ili drugih proizvoda od brašna i žitarica, 80 grama mesa, 10 grama ribe, 40 grama šećera… i sve to zalije sa 10 grama kafe, čaja ili 50 grama kisjele vode ili bezalkoholnih pića.

To što od prosječne plate od 502 eura, koju, uzgred budi rečeno, u Crnoj Gori ne prima više od polovine zaposlenih, član četvoročlane porodice dnevno neće moći hljeba da se najede, sleduje ga samo kvarat, je manje važno. Važna je statistika koja potvrđuje reformske rekorde.

Nakon predizbornog povećanja, prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi oko 280 eura i skoro dva puta je manja čak i od reformisane potrošačke korpe. Statistka kaže i da penziju ispod prosječne od 280 eura prima 64.096 penzionera. Ispod linije siromaštva, po standardima UN i UNDIPIA, živi 36.849 penzionera. A većina penzionera izdržava nezaposlene članove porodice, pa i unučad.

Korisnici za materijalno obezbjeđenje porodice (MOP) dobijaju manje od 100 eura, a prosječni dječji dodatak iznosi 21 euro, pravo na njega je ostvarilo samo 11.634 djece. I tako redom.

I kad ima para, one se ne troše na dobrobit građana. Od 36 miliona eura koliko je trebalo da bude na raspolaganju za rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom i smanjenje siromaštva te populacije, u te svrhe je potrošeno manje od dva miliona. Ministarstvo rada i socijalnog staranja ima svoje prioritete pa je tako od svojih sredstava preusmjerilo skoro milion eura Turističkoj organizaciji i za potrebe rješavanja stambenih pitanja svojih zaposlenih. A Ministarstvo prosvjete je u aprilu ove godine sportskom klubu Budućnost poklonilo 800.000 eura… Treba li napomenuti da u potrošačku korpu ne ulaze knjige za đake.

Ovonedjeljni Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. Oktobar, skoro deset odsto građana dočekuje ispod granice siromaštva, oko 40.000 nezaposlenih, armija obespravljenih radnika i penzionera na rubu egzistencije.

Monstat sve to demantuje. U medijima, koji su se slizali sa DPS-om, čelnici Monstata plasiraju tezu da se ne može govoriti o siromaštvu, a kao argument navode da se milioni troše na potrebe koje nisu osnovne – telekomunikacije, alkohol i duvan. Zaključak je jasan – iskvario se narod – bi da jede, a i da uživa u blagodetima interneta i ostalih napredih tehnologija, a uz to skloni smo i da se napijemo ponekad.

Najavljeno je iz Monstata da će do kraja godine, po prvi put, uraditi istraživanje o prihodima i uslovima života. Istraživanje je od posebnog značaja, kazali su, jer se radi o standardizovanoj metodologiji za sve članice EU, što će nam donijeti mogućnost da se uporedi stanje sa drugim državama. Istraživanje će donijeti podatke i o relativnoj liniji siromaštva. Za očekivati je da Monstat, na osnovu nove potrošačke korpe, egzaktno utvrdi da siromašnih u Crnoj Gori nema. Ko se usudi da drukčije misli izdajnik je i neprijatelj države.

Prosječne plate u regionu

Iako težimo standardu razvijenih zemalja EU, u kojima su prosječne plate dva do šest puta veće od potrošačke korpe, taj san nam se neće ostvariti do 2060, po premijerovom obećanju. Ako se usvoji nova metodologija potrošačke korpe Crna Gora će barem statistički manje zaostajati za regionom. Umjesto dvije, a onima koji na primjer rade u trgovini i primaju 250 eura čak tri plate, za dostizanje korpe od 807 eura, sada ćemo sa redukovanom korpom od 557 eura biti znatno rasterećeniji. Bar fiktivno, statistički.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo