Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DRŽAVNA STATISTIČKA ALHEMIJA: Kad DPS puni korpu

Objavljeno prije

na

,,Minimalna potrošačka korpa za četvoročlanu domaćinstvo ubuduće bi trebalo da bude 557 eura umjesto dosadašnjih 807 eura, izračunao je Monstat prema nacrtu izmijenjene metodologije”, objavio je tzv. javni servis (RTCG) kao jednu od udarnih vijesti dva dana nakon izbora.

Državni zavod za statistiku – Monstat ove godine nije objavljivao podatke o visini minimalne potrošačke korpe. Rekli su da to nije zbog izbora, već promjene njene strukture i metodologije. Svi znamo o kakvoj se metodologiji radi.

U jednoj od predizbornih debata DPS perjanica Branimir Gvozdenović je nabrajajući reformske uspjehe vlasti kazao i da nije tačno da je potošačka korpa duplo skuplja od prosječne plate. Naime, greška je u metodologiji jer preko 70 odsto građana ima krov nad glavom, a ta stavka neopravdano ulazi u korpu.

Nakon izbora Monstat ga je demantovao: ,,Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. više od 90 odsto stanovništva je imalo sopstveni stan”, navode iz ove institucije”. Shodno toj ,,činjenici” iz 2011. Monstat je nakon punih pet godina ažurirao podatke i potrošačku korpu olakšao za četvrtinu, 201 euro, koliko su do sada iznosili troškovi za stanovanje. To što pod isti krov u Crnoj Gori živi i po nekoliko generacija ili što su mnogi pobjegli trbuhom za kruhom sa sjevera na jug, Monstat ne zanima. Statistički oni su stambeno zbrinuti i nema potrebe da još i taj trošak kvari zlatni reformski prosjek.

Isti dan kad je objavljena nova Monstat metodologija poskupile su i sve vrste goriva, nakon dvomjesečne predizborne stabilizacije. Ali to na korpu bitno ne utiče, jer je Monstat kupovinu automobila i usluge u vezi održavanja izbacio iz svog proračuna. Pored ovog u korpu se više ne računaju ni alkohol, duvan, godišnji odmori u inostranstvu…

Korpa je redukovana za 38 namirnica, pa se sa 130 svela na 92. To je tek malo veći broj namirnica od čuvene ratne potrošačke korpe iz ‘90-ih koja je sadržala ukupno 60 namirnica.

Po toj računici, mjesečni trošak za hranu za četvoročlano domaćinstvo bi bio 253 eura. Neprehrambeni proizvodi i usluge (odjeća, obuća, struja, voda, gorivo, obrazovanje, zdravstvo, namještaj,…) za četvoročlanu porodicu određen je na 304 eura. Sve u svemu prema novoj metodologiji dnevni trošak za hranu po jednom članu, četvoročlane porodice, je 2,08 eura, a za neprehrambene proizvode i usluge 2,5 eura!

Sve ovo Monstat naravno nije radio sam, već, kako kažu ,,po preporuci nutricionista”: ,,Izbacili smo iz korpe one proizvode koji se rijetko kupuju i one proizvode koje građani češće kupuju to su npr. majonez, kečap, čips, hajde da kažemo nezdravi proizvodi. S druge strane uključili smo one zdrave prehrambene proizvode kao što je crni ražani hljeb, onda smo morali da uključimo hranu za bebe”, izjavio je za Dnevnik pomoćnik direktora Monstata Vuk Čađenović. I dodao da je i pored isključenih namirnica ostala ista količina od preko 2.000 kalorija koje bi građani trebali dnevno da unose. Ovakva briga o zdravlju građana od strane statističkog zavoda je nezabilježena čak i u naprednijim državama od naše.

Iz oba sindikata su se usprotivili Monstatovoj novoj metodologiji i traže da o ovome raspravlja Socijalni savjet. Izračunali su da, po novoj potrošačkoj korpi, jedna osoba tokom dana u sva tri obroka i užine može da pojede 260 grama hleba ili drugih proizvoda od brašna i žitarica, 80 grama mesa, 10 grama ribe, 40 grama šećera… i sve to zalije sa 10 grama kafe, čaja ili 50 grama kisjele vode ili bezalkoholnih pića.

To što od prosječne plate od 502 eura, koju, uzgred budi rečeno, u Crnoj Gori ne prima više od polovine zaposlenih, član četvoročlane porodice dnevno neće moći hljeba da se najede, sleduje ga samo kvarat, je manje važno. Važna je statistika koja potvrđuje reformske rekorde.

Nakon predizbornog povećanja, prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi oko 280 eura i skoro dva puta je manja čak i od reformisane potrošačke korpe. Statistka kaže i da penziju ispod prosječne od 280 eura prima 64.096 penzionera. Ispod linije siromaštva, po standardima UN i UNDIPIA, živi 36.849 penzionera. A većina penzionera izdržava nezaposlene članove porodice, pa i unučad.

Korisnici za materijalno obezbjeđenje porodice (MOP) dobijaju manje od 100 eura, a prosječni dječji dodatak iznosi 21 euro, pravo na njega je ostvarilo samo 11.634 djece. I tako redom.

I kad ima para, one se ne troše na dobrobit građana. Od 36 miliona eura koliko je trebalo da bude na raspolaganju za rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom i smanjenje siromaštva te populacije, u te svrhe je potrošeno manje od dva miliona. Ministarstvo rada i socijalnog staranja ima svoje prioritete pa je tako od svojih sredstava preusmjerilo skoro milion eura Turističkoj organizaciji i za potrebe rješavanja stambenih pitanja svojih zaposlenih. A Ministarstvo prosvjete je u aprilu ove godine sportskom klubu Budućnost poklonilo 800.000 eura… Treba li napomenuti da u potrošačku korpu ne ulaze knjige za đake.

Ovonedjeljni Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. Oktobar, skoro deset odsto građana dočekuje ispod granice siromaštva, oko 40.000 nezaposlenih, armija obespravljenih radnika i penzionera na rubu egzistencije.

Monstat sve to demantuje. U medijima, koji su se slizali sa DPS-om, čelnici Monstata plasiraju tezu da se ne može govoriti o siromaštvu, a kao argument navode da se milioni troše na potrebe koje nisu osnovne – telekomunikacije, alkohol i duvan. Zaključak je jasan – iskvario se narod – bi da jede, a i da uživa u blagodetima interneta i ostalih napredih tehnologija, a uz to skloni smo i da se napijemo ponekad.

Najavljeno je iz Monstata da će do kraja godine, po prvi put, uraditi istraživanje o prihodima i uslovima života. Istraživanje je od posebnog značaja, kazali su, jer se radi o standardizovanoj metodologiji za sve članice EU, što će nam donijeti mogućnost da se uporedi stanje sa drugim državama. Istraživanje će donijeti podatke i o relativnoj liniji siromaštva. Za očekivati je da Monstat, na osnovu nove potrošačke korpe, egzaktno utvrdi da siromašnih u Crnoj Gori nema. Ko se usudi da drukčije misli izdajnik je i neprijatelj države.

Prosječne plate u regionu

Iako težimo standardu razvijenih zemalja EU, u kojima su prosječne plate dva do šest puta veće od potrošačke korpe, taj san nam se neće ostvariti do 2060, po premijerovom obećanju. Ako se usvoji nova metodologija potrošačke korpe Crna Gora će barem statistički manje zaostajati za regionom. Umjesto dvije, a onima koji na primjer rade u trgovini i primaju 250 eura čak tri plate, za dostizanje korpe od 807 eura, sada ćemo sa redukovanom korpom od 557 eura biti znatno rasterećeniji. Bar fiktivno, statistički.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo