Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DRŽAVNA STATISTIČKA ALHEMIJA: Kad DPS puni korpu

Objavljeno prije

na

,,Minimalna potrošačka korpa za četvoročlanu domaćinstvo ubuduće bi trebalo da bude 557 eura umjesto dosadašnjih 807 eura, izračunao je Monstat prema nacrtu izmijenjene metodologije”, objavio je tzv. javni servis (RTCG) kao jednu od udarnih vijesti dva dana nakon izbora.

Državni zavod za statistiku – Monstat ove godine nije objavljivao podatke o visini minimalne potrošačke korpe. Rekli su da to nije zbog izbora, već promjene njene strukture i metodologije. Svi znamo o kakvoj se metodologiji radi.

U jednoj od predizbornih debata DPS perjanica Branimir Gvozdenović je nabrajajući reformske uspjehe vlasti kazao i da nije tačno da je potošačka korpa duplo skuplja od prosječne plate. Naime, greška je u metodologiji jer preko 70 odsto građana ima krov nad glavom, a ta stavka neopravdano ulazi u korpu.

Nakon izbora Monstat ga je demantovao: ,,Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. više od 90 odsto stanovništva je imalo sopstveni stan”, navode iz ove institucije”. Shodno toj ,,činjenici” iz 2011. Monstat je nakon punih pet godina ažurirao podatke i potrošačku korpu olakšao za četvrtinu, 201 euro, koliko su do sada iznosili troškovi za stanovanje. To što pod isti krov u Crnoj Gori živi i po nekoliko generacija ili što su mnogi pobjegli trbuhom za kruhom sa sjevera na jug, Monstat ne zanima. Statistički oni su stambeno zbrinuti i nema potrebe da još i taj trošak kvari zlatni reformski prosjek.

Isti dan kad je objavljena nova Monstat metodologija poskupile su i sve vrste goriva, nakon dvomjesečne predizborne stabilizacije. Ali to na korpu bitno ne utiče, jer je Monstat kupovinu automobila i usluge u vezi održavanja izbacio iz svog proračuna. Pored ovog u korpu se više ne računaju ni alkohol, duvan, godišnji odmori u inostranstvu…

Korpa je redukovana za 38 namirnica, pa se sa 130 svela na 92. To je tek malo veći broj namirnica od čuvene ratne potrošačke korpe iz ‘90-ih koja je sadržala ukupno 60 namirnica.

Po toj računici, mjesečni trošak za hranu za četvoročlano domaćinstvo bi bio 253 eura. Neprehrambeni proizvodi i usluge (odjeća, obuća, struja, voda, gorivo, obrazovanje, zdravstvo, namještaj,…) za četvoročlanu porodicu određen je na 304 eura. Sve u svemu prema novoj metodologiji dnevni trošak za hranu po jednom članu, četvoročlane porodice, je 2,08 eura, a za neprehrambene proizvode i usluge 2,5 eura!

Sve ovo Monstat naravno nije radio sam, već, kako kažu ,,po preporuci nutricionista”: ,,Izbacili smo iz korpe one proizvode koji se rijetko kupuju i one proizvode koje građani češće kupuju to su npr. majonez, kečap, čips, hajde da kažemo nezdravi proizvodi. S druge strane uključili smo one zdrave prehrambene proizvode kao što je crni ražani hljeb, onda smo morali da uključimo hranu za bebe”, izjavio je za Dnevnik pomoćnik direktora Monstata Vuk Čađenović. I dodao da je i pored isključenih namirnica ostala ista količina od preko 2.000 kalorija koje bi građani trebali dnevno da unose. Ovakva briga o zdravlju građana od strane statističkog zavoda je nezabilježena čak i u naprednijim državama od naše.

Iz oba sindikata su se usprotivili Monstatovoj novoj metodologiji i traže da o ovome raspravlja Socijalni savjet. Izračunali su da, po novoj potrošačkoj korpi, jedna osoba tokom dana u sva tri obroka i užine može da pojede 260 grama hleba ili drugih proizvoda od brašna i žitarica, 80 grama mesa, 10 grama ribe, 40 grama šećera… i sve to zalije sa 10 grama kafe, čaja ili 50 grama kisjele vode ili bezalkoholnih pića.

To što od prosječne plate od 502 eura, koju, uzgred budi rečeno, u Crnoj Gori ne prima više od polovine zaposlenih, član četvoročlane porodice dnevno neće moći hljeba da se najede, sleduje ga samo kvarat, je manje važno. Važna je statistika koja potvrđuje reformske rekorde.

Nakon predizbornog povećanja, prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi oko 280 eura i skoro dva puta je manja čak i od reformisane potrošačke korpe. Statistka kaže i da penziju ispod prosječne od 280 eura prima 64.096 penzionera. Ispod linije siromaštva, po standardima UN i UNDIPIA, živi 36.849 penzionera. A većina penzionera izdržava nezaposlene članove porodice, pa i unučad.

Korisnici za materijalno obezbjeđenje porodice (MOP) dobijaju manje od 100 eura, a prosječni dječji dodatak iznosi 21 euro, pravo na njega je ostvarilo samo 11.634 djece. I tako redom.

I kad ima para, one se ne troše na dobrobit građana. Od 36 miliona eura koliko je trebalo da bude na raspolaganju za rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom i smanjenje siromaštva te populacije, u te svrhe je potrošeno manje od dva miliona. Ministarstvo rada i socijalnog staranja ima svoje prioritete pa je tako od svojih sredstava preusmjerilo skoro milion eura Turističkoj organizaciji i za potrebe rješavanja stambenih pitanja svojih zaposlenih. A Ministarstvo prosvjete je u aprilu ove godine sportskom klubu Budućnost poklonilo 800.000 eura… Treba li napomenuti da u potrošačku korpu ne ulaze knjige za đake.

Ovonedjeljni Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. Oktobar, skoro deset odsto građana dočekuje ispod granice siromaštva, oko 40.000 nezaposlenih, armija obespravljenih radnika i penzionera na rubu egzistencije.

Monstat sve to demantuje. U medijima, koji su se slizali sa DPS-om, čelnici Monstata plasiraju tezu da se ne može govoriti o siromaštvu, a kao argument navode da se milioni troše na potrebe koje nisu osnovne – telekomunikacije, alkohol i duvan. Zaključak je jasan – iskvario se narod – bi da jede, a i da uživa u blagodetima interneta i ostalih napredih tehnologija, a uz to skloni smo i da se napijemo ponekad.

Najavljeno je iz Monstata da će do kraja godine, po prvi put, uraditi istraživanje o prihodima i uslovima života. Istraživanje je od posebnog značaja, kazali su, jer se radi o standardizovanoj metodologiji za sve članice EU, što će nam donijeti mogućnost da se uporedi stanje sa drugim državama. Istraživanje će donijeti podatke i o relativnoj liniji siromaštva. Za očekivati je da Monstat, na osnovu nove potrošačke korpe, egzaktno utvrdi da siromašnih u Crnoj Gori nema. Ko se usudi da drukčije misli izdajnik je i neprijatelj države.

Prosječne plate u regionu

Iako težimo standardu razvijenih zemalja EU, u kojima su prosječne plate dva do šest puta veće od potrošačke korpe, taj san nam se neće ostvariti do 2060, po premijerovom obećanju. Ako se usvoji nova metodologija potrošačke korpe Crna Gora će barem statistički manje zaostajati za regionom. Umjesto dvije, a onima koji na primjer rade u trgovini i primaju 250 eura čak tri plate, za dostizanje korpe od 807 eura, sada ćemo sa redukovanom korpom od 557 eura biti znatno rasterećeniji. Bar fiktivno, statistički.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo