Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ ZORANA SEKULIĆA, DIREKTORA EKIP-A: Zaustavite taj Viber

Objavljeno prije

na

Da se tokom izbornog dana osjetimo kao stanovnici Sjeverne Koreje, ili da se podsjetimo mračnog srednjeg vijeka, ko šta voli, doprinos je dao i direktor Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) – Zoran Sekulić. Nakon navodnog državnog udara, poziva crkvenih vladara da se ne ubijamo zbog izbora, na dva sata pred zatvaranje biračkih mjesta, po odluci Agencije kojom rukovodi Sekulić, suspendovane su aplikacije Viber i Whats App. Srećom, Sekulićeva nadležnost je ograničena, pa nije bilo zabranjeno dozivati komšiju s prozora na prozor. Ili u telefonskoj komunikaciji pominjati pare i DPS.

Iako tokom izbornog dana Sekulić nije medijima htio da pojasni zašto je donio takvu odluku, sklepao je kakvo-takvo objašnjenje nakon što je Socijaldemokratska partija protiv njega i predsjednika Savjeta EKIP-a Šalete Đurovića podnijela krivičnu prijavu.

Sekulić je saopštio da je Agencija odlučila da privremeno ugasi ove aplikacije da bi se onemogućilo slanje neželjenih poruka iz Velike Britanije i Kine, zbog kojih su, kako je kazao, građani tražili zaštitu. Dio građana je u nedjelju u 12:35 preko Vibera dobio poruku da DPS plaća dijaspori 250 eura za glas. Iz EKIP-a je saopšteno da su baš zbog tih poruka, tri i po sata kasnije, odlučili da zabrane ove servise. Čudo pa nijesu donijeli odluku da se preko Vibera više nikad inače ne smije koristiti riječ – DPS. Da se Šef ne uznemirava.

SDP , koji je podnio krivičnu prijavu protiv Sekulića i Đurovića, tvrdi da je takva odluka bila nezakonita i neustavna. Sekulić, opet, insistira da je sve u skladu sa propisima.

Odluka je izazvala veliko nezadovoljstvo kod građana, opozicionih političkih partija i nevladinih organizacija, koji su upravo preko tih aplikacija prijavljivali brojne nepravilnosti tokom izbornog procesa. U Izvještaju posmatračke misije OEBS-a u Crnoj Gori piše da je ,,za brigu EKIP-ovo blokiranje servisa Viber i WhatsApp na dan izbora”.

,,Cenzurom interneta služe se samo najrepresevniji režimi.Crnogorske institucije do sada nikada nijesu ograničavale građanima pristup internetu”, saopšteno je iz MANS-a nakon gašenja ovih aplikacija.

Akcija za ljudska prava (HRA) ocijenila je da je i takva odluka Agencije protivna slobodi izražavanja i Ustavu. ,,Samo nadležni sud može spriječiti širenje informacija i ideja putem sredstava javnog obavještavanja iz Ustavom usko definisanih razloga”, ukazali su. To što je jedan broj korisnika aplikacija dobio političku poruku, pojasnili su, nije dovoljno opravdanje da se pribjegne ,,tako drastičnoj mjeri” i svim korisnicima suspenduje komunikacija, bez njihove volje i prethodnog upozorenja. HRA je najavila i da će Ustavnom sudu podnijeti inicijativu da se proglasi neustavnim član 145 Zakona o elektronskim komunikacijama jer je, kako tvrde, taj član u suprotnosti sa međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima i Ustavu. Taj član omogućava Agenciji da naredi operaterima da neograničeno suspenduju internet i telefonsku komunikaciju ako nađu da je to ,,opravdano u slučajevima prevare ili zloupotrebe”.

Srećom se u tom članu zakona ne pominje opcija gašenje medija. Jer je poznato da je Sekulić slab na medijske slobode. Novinare koji su pisali o njegovom poslovanju Sekulić je znao da presretne ispred redakcije i izvrijeđa. Tako je 2011. godine verbalno napao novinara Vijesti Miodraga Babovića, koji je izvještavao o poslovanju Agencije. Babović je tada pojasnio da je Sekulić i ranije koristio svaku priliku, susret na ulici ili u hodnicima sudova, da ga psuje i vrijeđa. Babović je pisao o bahatom trošenju novca Sekulića, neregularnim tenderima, kupovini astronomski skupe opreme i automobila, namještenim (najavljenim) kontrolama operatera i mnogim drugim neregularnostima. Imao je o čemu.

Sekulić se posebno proslavio gradnjom čuvenog Dajbabskog tornja. Iako su stručnjaci procijenili da problem kontrole frekventnog spektra treba riješiti podizanjem metalnog rešetkastog stuba, što bi koštalo oko 300.000 eura, Sekiluć je odlučio da se gradi veliki toranj koji je crnogorske građane koštao preko pet i po miliona eura.

Sekulić je 2007. bio osumnjičen da je neovlašćeno izdavao licence operaterima mobilne telefonije i tako državu oštetio za dva miliona eura. Protiv njega je tada zbog toga podnijeta krivična prijava. No, tužilac je odustaod od krivičnog gonjenja.

Tužilaštvo je u maju 2011. godine pokrenulo provjere poslovanja EKIP-a i naložilo Upravi za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kontrolu njenih finansijskih transakcija. O rasipništvu Agencije se raspravljalo i u parlamentu na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet. To skupštinsko tijelo je pozvalo tužilaštvo, Državnu revizorsku instituciju i Vladu da ispitaju sumnjive poslove Agencije.

Samo neki od primjera Sekulovićeve ,,štednje” su recimo desetine hiljada eura koje se godinama troše za stručnu literaturu, stotitne hiljada eura za opremanje prostorija bez tendera, glanc novi vozni park svako malo…Po nalogu državnog tužilaštva, policija je i početkom ove godine provjeravala poslovanje Agencije. I opet ništa.

Ne zna se da li pomaže, al’ sigurno ne škodi to što se Sekulić u Agenciji okružio zanimljivim kadrovima. Mediji su više puta pisali i o tome da gotovo da nema depeesovca koji nekog svog člana porodice nije uhljebio u EKIP-u.

Među onima koji su se zapošljavali u Agenciji našla su se mnoga interesantna imena počev od predsjednika Savjeta Agencije, supruga Gordane Đurović, bivše ministarke za evropske integracije pa nadalje. Tu su recimo Nata Marković, supruga Duška Markovića, Dubravka Ivanišević, supruga Miroslava Ivaniševića, bivšeg ministra finansija i predsjednika Senata Državne revizorske institucije, Nada Ivanović, supruga bivšeg ministra prosvjete i predsjednika odbora direktora Luke Bar Predraga Ivanovića. Pa sin bivšeg ministra privrede Vojina Đukanovića, Vladan, sin dugogodišnjeg generalnog sekretara Vlade Žarka Šturanovića, Pavle i Ivan Vujović sin bivšeg ministra ekomonije Branka Vujovića, koji je sada predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja.

Pa onda Mladen Marković brat predsjednika Ustavnog suda Milana Markovića, Tanja Selhanović supruga direktora Zavoda za međunarodnu tehničku saradnju (ZAMTES) Derviša Selhanovića, Snežana Stanišić supruga Slobodana Stanišića predsjednika odbora direktora u Radiodifuznom centru (RDC), Ismet Kolarević brat Mehmeda Kolarevića, bivšeg supruga premijerove sestre Ane Đukanović, Sandra Božović, supruga Rajka Božovića, brata Svetlane Vujanović…

Nije ni čudo da Sekulić ne voli da se u komunikacijama koristi riječ kupio i DPS.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo