Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NALIČJE SUDSKIH VJEŠTAKA CRNE GORE: U službi političko-tajkunskih klanova

Objavljeno prije

na

Dio sudskih vještaka u Crnoj Gori ne ispunjava ni elementarne uslove za obavljanje te delikatne i odgovorne djelatnost. Neki su bez visoke stručne spreme, dio njih nema ni osnovna znanja za taj posao, ali i pored krupnih propusta u radu, ponekad i u više sudskih predmeta, prolaze bez kazni, pa i dalje „vještače”!

„Sudski vještaci se često biraju bez prethodnih obuka, provjera znanja i vještina kako iz struke, tako i iz poznavanja procesnog, privrednog i krivičnog prava, kao i provjere moralnih karakteristika, što je kao cjelina neophodno da bi se posao obavljao u skladu sa evropskim standardima”, kaže u razgovoru za Monitor mr Dragan Žarković, predsjednik Strukovne sekcije sudskih vještaka građevinske struke.

Prema evidenciji Sudskog savjeta Crne Gore u julu 2016. godine bilo je registrovano 979 sudskih vještaka kao fizičkih i deset kao pravnih lica. Udruženje sudskih vještaka Crne Gore ima 129 članova, a iz nekoliko struka nema nijednog predstavnika. Procenat zastupljenosti članstva je 13,04 odsto, pa temeljne reforme unutar Udruženja nije moguće ostvariti. Etički kodeks, koji je usvojilo Udruženje, obavezuje samo njegove članove, ali ne i ostalih preko 87 odsto sudskih vještaka.

Brojne pritužbe, koje pokreću opravdano nezadovoljne stranke, ostaju bez efekta, jer je Udruženje nadležno samo za svoje članove. Sve to kod mnogih učesnika sporova, a i istinskih sudskih vještaka, dovodi do apatije i gubljenja vjere u pravednost sudova, kaže Žarković.

„Protivnici institucionalizovanja djelatnosti vještaka su povezane i korumpirane političko-tajkunske klanovske strukture, koje ne žele kontrolu i transparentnost unutar ove djelatnosti. Zašto ne žele? Zato što tako mogu lakše manipulisati sudskim procesima, u kojima dio učesnika sudskog ili tužilačkog postupka ima mogućnost koruptivnih prihoda, a drugi izbjegavanje odgovornosti za nezakonita djelovanja. U ovakvom sistemu ove strukture često imaju svoje sudije, svoje advokate, svoje vještake… Vještačenje, kao jedna od najdominantnijih dokaznih sudskih instanci, na ovaj način postaje sredstvo za kontrolu i usmjeravanje sudskog i tužilačkog postupka”, kaže Žarković.

Prema podacima Udruženja, gotovo dvije trećine registrovanih sudskih vještaka uopšte ne dobiju priliku da vještače ili vještače samo jedanput u više godina. Nedostaju brojna i neophodna podzakonskih akta. Nema analitičkih evidencija u sudovima i tužilaštvima o učincima pojedinih sudskih vještaka i analize uspješnosti njihovih vještačenja. Mnoge presude padaju više puta zbog nestručno izvedenih vještačenja…

Ova i još mnoga druga pitanja nisu uopšte razmatrana prilikom donošenja novog zakona o sudskim vještacima.Takođe, nisu uvaženi njihovi zahtjevi da se po ugledu na zemlje EU ova oblast istitucionalizuje osnivanjem komore sudskih vještaka Crne Gore.

Žarković upozorava da podlogu za manipulacije predstavljaju i nekompetentni i nedovoljno edukovani zaposleni u stručnim službama raznih ministarstava.

„To su većinom delegirani partijski kadrovi, kojima je to preovlađujuća prednost za zaposlenje i napredovanje, a ne stručni kvaliteti”, tvrdi Žarković.

Nepremostiva prepreka u implementaciji valjanih zakonskih rješenja su i interno povezane političko-tajkunske strukture, čiji su članovi tajno i interesno povezani.

„Oni u startu naprave listu svojih interesnih zahtjeva, koje zaposleni u stručnim službama ministarstava vješto inkorporiraju u zakonske odredbe”, kaže Žarković. „Ova struktura predstavlja najveću opasnost i prepreku koju je najteže raskrinkati i savladati, iz prostog razloga što ima jako uporište u strukturama vlasti. Ono što je u razvijenim evropskim demokratijama teško zaobići, u Crnoj Gori je najmanji problem: po direktivama poslanici se u Skupštini ne bave pitanjima kontrole predloženih zakona, nego samo njihovim pukim izglasavanjima. Partijska disciplina je ugušila i svaku pomisao na sopstveno mišljenje i svoj stav”.

Treća grupacija problema je zabrinjavajuće pasivna i sve nezainteresovanija stručna i laička javnost, što predstavlja olakšavajuću okolnost pomenutim strukturama da rade tako kako rade.

„Vladajuća grupa je za četvrt vijeka vladavine uspostavila jedinstven i originalan obrazac vlasti, koristeći ove pojave i stanja, koje u interesu svoje nesmjenjivosti i dominacije sama podstiče i raspiruje. Državni i lokalni aparati su uvijek u funkciji ovih ciljeva i svaki pokušaj da im se stane na put je sizifovski težak. Na ovakvom fonu je usvajan i Zakon o sudskim vještacima”, objašnjava Žarković.

Polazeći od ranijih iskustava, sudski vještaci se nisu obraćali Predsjedniku Crne Gore, kao posljednjoj ustavnoj instanci koja bi mogla da ospori ovakve zakonske projekte. Uz to, na prethodne tri skupštine sudskih vještaka nije bilo nijednog predstavnika sudske vlasti niti Ministarstva pravde, koji bi imali idealnu priliku da tamo čuju glas sudskih vještaka.

Ovakvo stanje, kažu sudski vještaci, ne odgovara onima koji svoj posao obavljaju savjesno, nezavisnim i neprivelegovanim učesnicima tužilačkog i sudskog postupka, strankama u sudskim procesima, optuženim i osumnjičenim, njihovim pravnim zastupnicima, savjesnim i profesionalnim sudijama i tužiocima, kao ni društvu u cjelini.

Upućeni u ovu problematiku upzoravaju da sudski sistem, tužilaštvo i policija ne mogu biti pravedni i pouzdani bez uređenog unutrašnjeg sistema sudskih vještaka. Međutim, vještaci nikako da se izbore za dostojan status, pa se i njihovi objektivni izvještaji često dovode u sumnju. Rezultat toga su pogrešne sudske odluke, odnosno kršenje prava građana i pravnih lica.

Konzerviranje lošeg stanja

„Većina sudskih vještaka smatra da je novim zakonom, usvojenim ljetos, vlast napravila dodatni korak u konzerviranju ustaljenog, lošeg stanja, koje dugo traje u ovoj važnoj i zahtjevnoj djelatnosti. NVO Udruženje sudskih vještaka Crne Gore je više puta dostavljalo primjedbe, dopune, amandmane na stari zakon, ali Ministarstvo pravde gotovo ništa od toga nije prihvatilo. Suštinsko pitanje koje zakonodavac nije želio ni da razmatra je osnivanje komore sudskih vještaka, koja bi po ugledu na komore zemalja EU ili na primjer Makedonije, najadekvatnije mogla odgovoriti svim zahtjevima i potrebama ove važne djelatnosti”, kaže mr Dragan Žarković, predsjednik Strukovne sekcije sudskih vještaka građevinske struke.

Pritisak policije na vještaka

Položaj sudskih vještaka u Crnoj Gori ni ranije nije bio idealan. O tome svjedoče i dva slučaja koja nam je ispričao dr Ivo Đurišić, koji je šezdesetih godina prošlog vijeka nekoliko godina radio u sudu kao vještak u tadašnjem Titogradu. Tih godina u okolini Lijeve Rijeke na lokalnom putu nađena je mrtva žena. Uhapšena je djevojka zbog sumnje da je ubila svoju komšinicu, ali istražni sudija je bio u dilemi da li se radi o ubistvu ili je o prirodnoj smrti. Vještak Đurišić je ustanovio da je žena stradala zbog udarca kamenom u glavu. Znači, da je ubijena. Sjutradan je pozvan u policiju na saslušanje. „Inspektor me prisiljavao da promijenim nalaz i konstatujem da žena nije ubijena, ali ja sam to odbio”, kaže Đurišić. Nakon šest mjeseci stigla je potvrda da je bio u pravu. Uhapšena djevojka je priznala da je ona ubica. Tih godina jedan Titograđanin je, dok je služio vojni rok u Splitu, ukrao poveću sumu novca iz kasarne i pobjegao. Stigla je vojna policija i počelo je puškaranje ispred njegovog stana. „Odjednom se sve utišalo”, priča Đurišić. Okupljeni građani su zaključili da je vojnika ubila vojna policija, a njemu je prišao otac tog vojnika i rekao mu: „Nećeš zar reći da mi sina nije ubila vojska?” „Naravno, neprijatno sam se osjećao nakon tih riječi. Kada sam ušao u stan, pored mrtvog mladića našao sam pištolj. Na sljepoočnici se nalazila ulazna razna od zrna, ali izlazne nije bilo. Ubrzo sam otkrio da je zrno ostalo u glavi i na osnovu toga konstatovao da se nesrećni mladić ubio, a to je potvrdila i kasnija ekspertiza”, sjeća se Đurišić.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo