Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POSPREMANJE DPS KADROVA U BUDVI: Privremena uprava u metropoli turizma

Objavljeno prije

na

Provjetravanje političke klime u Budvi počelo je u nedjelju 16. oktobra padom decenijske vladavine DPS-a. Pokušaji predstavnika ove stranke da mahinacijama nakon izbora promijene volju građana, nisu urodili plodom. Nadali su se da će, ponavljanjem izbora na nekim biračkim mjestima namaći jedan ili čak dva mandata koji su im nedostajali da sa svojih 12 odborničkih mjesta i tri mandata CDU-Dragana Purka Ivančevića plus dva mandata SD-Žarka Radulovića, obezbijediti većinu za nastavak vladavine.

No, Državna izborna komisija odbila je sve prigovore DPS-a Budve o navodnim neregularnostima izbornog procesa na 17 biračkih mjesta. Nakon odluke DIK-a, opozicione stranke koje su osvojile većinu od 17 mandata u lokalnom parlamentu, donijele su Platformu za formiranje nove vlasti u ovom gradu, po kojoj će kompletan rukovodeći kadar DPS-a smijeniti po hitnom postupku.

„Imajući u vidu ogromne probleme koje je prouzrokovala dosadašnja lokalna vlast u ovoj opštini, koalicioni partneri su saglasni da se svi nosioci lokalnih javnih funkcija razriješe dužnosti u skladu sa zakonom i na njihova mjesta postave vršioci dužnosti do sprovođenja redovne procedure izbora ili imenovanja”, navedeno je u ovom dokumentu.

Budva broji oko 140 javnih funkcionera, uključujući i 32 odbornika. To znači da više od sto pozicija u lokalnoj upravi, u upravnim odborima javnih preduzeća i ustanova koje su zauzimali DPS kadrovi, treba da budu zamijenjeni novim kadrovima stranaka koje su dobile većinsku podršku građana.

Biće to velika politička ali i generacijska smjena vlasti u Budvi. U strankama koje su na izbore nastupile kao opozicione, veliki je broj mlađih Budvana koji se ranije nisu politički aktivirali. U redovima DPS-a glavninu snaga činila je stara garda političara iz nekoliko budvanskih porodica koje su duže od dvije decenije bile sinonim vlasti u ovom gradu.

Ovo su prvi lokalni izbori u Budvi koji su protekli bez aktivnog učešća Svetozara Marovića, koji je sa članovima porodice glasao na svom biračkom mjestu.

Buduću vlast u Budvi praviće Demokrate CG sa najviše osvojenih glasova i 7 odborničkih mandata, Demokratski front sa nešto manje glasova i sedam mandata, koalicija Demos-SNP sa dva mandata te koalicija URA-SDP-LP sa jednim mandatom.

Kandidat za novog predsjednika Opštine biće Dragan Krapović, nosilac liste Demokrate Crne Gore, a mjesto predsjednika Skupštine pripašće kandidatu iz DF. Ključna mjesta u lokalnoj upravi četiri izborne liste podijeliće srazmerno osvojenim glasovima.

U podjeli vlasti učestvovaće sedam ideološki raznorodnih stranaka i jedna koalicija (DF). Tu situacija je Budva već imala, u periodu od 2002. do 2005. godine, tokom kojeg je vlast bila u rukama nekoliko prosrpskih stranaka i Liberalnog saveza. Bio je to period nestabilne vlasti koja se iscrpljivala u međusobnom nepovjerenju i nikad okončanim istragama sumnjivih poslova DPS-a. Za tri godine smijenjena su dva predsjednika Opštine, Vesna Radunović i Rade Jovanović, oboje iz redova LS, a na kraju fotelja gradonačelnika pripala je Veselinu Markoviću iz SNP.

Deset godina kasnije Marković će ponovo zasjesti u neku od fotelja u kabinetu predsjednika Opštine, ali sa daleko slabijom političkom snagom. Na proteklim izborima bio je nosilac liste Bura budi Budvu – Demos-SNP za koju je glasalo 6,6 odsto birača, što mu obezbjeđuje mjesto potpredsjednika Opštine.

Nova vlast će imati na umu negativno iskustvo nekadašnje velike koalicije. Pobjednički savez najavljuje novu politiku u kojoj neće biti osvetoljubivosti prema bivšim nosiocima vlasti, uprkos katastrofalnoj situaciji u koju je grad dovela organizovana kriminalna grupa korumpiranih opštinskih čelnika.

Stranke su ustanovile osnovne principe funkcionisanja buduće većine u parlamentu, među kojima je istaknuta borba protiv korupcije na lokalnom nivou i zalaganje da ovaj grad postane moderna turistička destinacija od međunarodnog značaja. Koalicioni partneri su se obavezali da poštuju princip jedinstvenog glasanja za odluke za koje je potrebna većina glasova, te da se koordinira rad odborničkih klubova radi postizanja što većeg stepena saglasnosti.

Glavni akcenat aktivnosti buduće vlasti stavlja se na resor prostornog planiranja i način gazdovanja preostalim prirodnim resursima. Istaknuta je potreba uspostavljanja katastra nepokretnosti u vlasništvu Opštine.

Da li će nova politika pomrsiti račune Vlade ili moćnog građevinskog lobija koji je budvansku rivijeru bespoštedno betonirao tokom vladavine DPS-a, znaće se uskoro. U Budvi je ogroman kapital u igri.

Bez saglasnosti SO Budva Vlada neće moći sprovesti nijednu odluku o valorizaciji atraktivnih lokaliteta. To se prije svega odnosi na Buljaricu, prostor zeleđa plaže Jaz, na Luku Budva, na planiranu gradnju kapaciteta na ostrvu Sv.Nikola, na Stari grad Budva, Kraljičinu plažu…, sve one lokacije koje su obuhvaćene Prostornim planom obalnog područja (PPOP), koji je pred usvajanjem.

Za usvajanje plana obalnog područja potrebna je većina glasova u republičkom parlamentu, ali je upitno na koji će način Budva spriječiti njegovu verifikaciju.

Nova vlast u Budvi može zaustaviti sve investicije Vlade na svojoj teritoriji, ukoliko se ustanovi da nisu u skladu sa opštim interesom građana Budve i Crne Gore. Tokom izborne kampanje opozicione stranke obećavale su građanima kako će, ukoliko dobiju njihovo povjerenje, staviti van snage urbanističke planove koji su degradirali prostor Budve i Petrovca u prvom redu, kao i donošenje moratorijuma na stambenu gradnju u okviru zahvata DUP-a Budva – centar i Petrovac-centar. Obećanja su pretočena u Platformu, tako da se očekuje da će bespoštedna urbanizacija budvanske rivijere konačno biti obustavljena, kako bi se bar nešto spasilo. Pristupiće se izradi novih sanacionih planova za ovaj teško devastirani prostor, kakav bivša vlast ostavlja novoj.

Pored uništenog prostora naslednicima su ostavili praznu opštinsku kasu i milionska dugovanja. Samo po sudskim tužbama Opštini prijeti blokada računa na iznos od 55 miliona eura. Blokade opštinskog računa volšebno su zaustavljene dva mjeseca prije izbora. Kao da je ministar pravde Zoran Pažin čarobnim štapićem naložio sudovima da ne donose presude o izvršenju naplata potraživanja po osnovu sudskih postupaka, kako bi se aktuelnom predsjedniku Srđi Popoviću ostavio prostor da isplati plate zaposlenima, da plati sva zaostala dugovanja mnogima od kojih su se očekivali glasovi. Neko je pred izbore budvansku kasu ostavio na miru.

To, kao ni lažno blagostanje, ni ogroman novac uložen u kupovinu glasova, ni mahinacije sa biračkim spiskovima, nije pomoglo da DPS u Budvi izbjegne poraz.

POZAJMLJENI BUDVANI

Procjenjuje se da je za listu Budva sigurnim korakom: DPS-Milo Đukanović, glasalo daleko manje Budvana od broja glasova koji je osvojen, 3.883 glasa ili 33,45 odsto. Kupljeno je, navodno preko 1.000 glasova, bilo je preseljenih birača sa sjevera Crne Gore, najviše iz Bijelog Polja. U budvanski birački spisak ubačeno je oko 2.300 birača, koliko je i povećano biračko tijelo u ovom gradu u odnosu na izbore iz 2012. godine. Cijena jednog glasa na biralištima u Budvi rasla je iz sata u sat, da bi između 19 i 20 časova, pred zatvaranje biračkih mjesta, dostigla, navodno dostigla iznos od 700 i 800 eura.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo