Povežite se sa nama

MONITORING

DRŽAVNI ARHIV CRNE GORE U HAOSU: Kako su uništena dokumenta o Jugooceaniji

Objavljeno prije

6 godina

na

arhiv

Državni arhiv Crne Gore (DACG) je jedinstven u Evropi a i šire. Uvid u vrijednu građu koju čuvaju dostupan je jedino na način kao prije 30 ili 50 godina – ručno. Napredna tehnologija u vidu informacionog sistema još nije zaživjela, iako je vlada za ovu svrhu Državnom arhivu u proteklih 18 godina opredijelila skoro 200.000 eura.

,,Sistem nije na visokom tehnološkom nivou, tek je u početnoj test fazi, on funkcioniše na način što mu mogu pristupiti samo službenici arhiva, još uvijek nije dostupan za korisnike-istraživače”, kaže se u odgovorima koji su proslijeđeni Monitoru iz Državnog arhiva a koje potpisuje direktor Saša Tomanović.

Ne koristi se ni starija metoda – mikrofilmovanja dokumenata. Iz Arhiva objašnjavaju da je ,,mikrofilmovanje građe rađeno ranijih godina, a sada se više ne radi”. Tako korisnici imaju jedinstveno iskustvo da im se na uvid daju originalni dokumenti, a na njihovoj je savjesti hoće li i u kakvom stanju vratiti uzetu građu. Da ne govorimo o značajnim dokumentima koji zbog nepostojanja informacionog sistema nijesu dosupni široj javnosti.

Da ovakav način vođenja Arhiva nije primjeren vremenu, primijećeno je još 1999. godine. Konstatovano je tada da nedostaju dokumenta iz najstarijih fondova.

Direktor DACG Rajko Kalezić, je tokom 2000, na jednoj od sjednica Savjeta za praćenje realizacije Projekta za informacioni sistem kazao ,,da je tokom redovne djelatnosti konstatovano da nedostaju dokumenta iz najstarijih fondova”.

Da propada građa i iz novijeg vremena dokaz je Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Jugooceanije Kotor iz maja prošle godine. Apostrofira se značaj te arhivske građe za Crnu Goru, za pomorski saobraćaj i privredu… U izvještaju se zatim konstatuje da je građa Jugooceanije faktički uništena! Posebno se ističe da je najstarija građa koja se nalazila na brdu Vrmac, period od 1955. do 1988. totalno uništena i od nje nije ništa ostalo.

Da bi se uveo red formiran je Savjet za praćenje realizacije projekta za Informacioni sistem u Državnom arhivu CG. U Savjetu su bili mr Miodrag Ivanović, dr Vujica Lazović, Branislav Radulović i Borivoje Marić, u pregovorima sa tadašnjim direktorom DACG Rajkom Kalezićem i ostalim članovima uprave ove institucije od strane Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) učestvovali su Stevan Šćepanović i Radovan Rutešić.

U zapisnicima sa sjednica Savjeta, u koje je Monitor imao uvid, navodi se da se posao realizacije informacionog sistema u DACG povjeren PMF-u i Republičkom sekretarijatu za razvoj. Tada je prihvaćen predlog Vujice Lazovića da se posao odradi direktnim ugovaranjem, bez raspisivanja tendera. Obrazloženo je da bi raspisivanje tendera oduzelo mnogo vremena!

Žurba je bila velika da se okonča ovaj značajan posao, pa je te godine tadašnji predsjednik Republike Milo Đukanović za ovu svrhu dodijelio DACG 163.000 maraka, a Budžetom je bilo predviđeno 300.000 eura za nabavku opreme.

PMF iz Podgorice bio je nosilac ovoga posla, koji su počeli da rade u jesen 1999. Za Monitor su iz PMF-a kazali da je pored njihovih stručnjaka i ljudi iz Državnog arhiva i Republičkog sekretarijata za razvoj, učestvovala i profesorica sa FON-a iz Beograda Dragana Bečejski-Vujaklija.

Idejni projekat je završen i prezentiran u decembru 1999. a glavni projekat završen i predat DACG početkom 2001. godine. Projekat je i nagrađen na Festivalu informatičkih dostignuća Infofest 2001, kao najbolji IT projekat u Crnoj Gori u toj godini.

Dekan PMF-a Predrag Miranović objašnjava za Monitor da je PMF izradio aplikaciju za zaštitu i upravljanje arhivskom građom DACG, dok je za nabavku i instalaciju računarske opreme i mreže bio nadležan Sekretarijat. On kaže da su se predajom aplikacije obaveze PMF-a prema DACG završile: ,,Koliko ja znam, oni nisu bili voljni da angažuju PMF za dalje održavanje tog Informacionog sistema iako im je to bilo ponuđeno i iako su to bila relativno mala sredstva”.

Miranović navodi da projekat informacionog sistema DACG iako dobro urađen nije ispunio očekivanja. ,,Programom zacrtana dinamika skeniranja i zaštite arhivske građe i kreiranja odgovarajuće baze podataka nije ispoštovana. Bez angažovanja stručnih ljudi koji će moći da odrade ovaj veoma ozbiljan i značajan posao za Crnu Goru to se nije moglo uraditi. Veliko je pitanje da li je bilo dovoljno upošljenih profesionalnih arhivara u Državnom arhivu? U cilju realizacije projekta bilo je predviđeno da se u Arhiv na Cetinju primi najmanje 5-6 fakultetski obrazovanih informatičara. Mislim da ni to nije urađeno. Ja stvarno ne znam koji su objektivni razlozi, ako ih ima, ali projekat nažalost i na veliku štetu Crne Gore nije realizovan onako kako je bilo zamišljeno”, zaključuje Miranović.

Sada u DACG moraju da opet krenu iz početka, ali taj početak zavisi od, kako kažu, opredijeljenih sredstava: ,,S’ obzirom da je sistem u početnoj fazi treba ga razvijati i obezbijediti što lakši, brži i efikasniji pristup građi, i omogućiti da sistemu može pristupiti što veći broj korisnika. Nakon opredijeljenih sredstava napravila bi se tehnička specifikacija, sprovela bi se javna nabavka, i izvršio odabir najpovoljnijeg ponuđača za nastavak digitalizacije građe”, navodi se u odgovoru Tomanovića.

Za sada, kažu u DACG, informacioni sistem funkcioniše u arhivskim odsjecima Budva, H. Novi, Kotor i Bar za arhivsku građu Katastarske knjige iz doba Austrougarske. Ovaj projekat je urađen preko privatne firme Arhimed iz Podgorice, a Crna Gora je jedna od 12 zemalja koja posjeduje ovaj arhivski materijal. Pomenuti arhivi su opterećeni zbog usluživanja velikog broja korisnika koje interesuje ova arhivska građa prvenstveno kao dokazni materijal za potrebe sudskih sporova oko imovine.

Istorijski arhiv Kotor, koji posjeduje najstariju sačuvanu arhivsku građu, jedini je koji je samostalno pokušao da napravi neke iskorake na ovom polju. ,,Mi smo preko NVO Notar Kotor pokrenuli više projekata vezano za implementaciju novih tehnologija u zaštiti i prezentaciji arhivske građe”, kaže za Monitor načelnica Istorijskog arhiva Kotor Snežana Pejović.

Ona ističe projekat – italijanski veb portal Archivum, na kome je prikaz arhivskog fonda Spisi vanrednog providura Mletačke republike u Kotoru, 1684-1814. ,,Portal je dvojezičan, posjeduje naučno-informativni aparat i uspjeli smo da digitalizujemo 21 fasciklu spisa od postojećih 208, ukupno 28.780 originala je u digitalnom formatu i dostupno on-line. Ovaj projekat je trebalo da podstakne Državni arhiv da odvoji sredstva za dalju digitalizaciju i eksportovanje na internet. Međutim, upravu DACG to uopšte ne interesuje i nije prihvatila niti da pomogne da se nađe rješenje za hosting”, kaže Pejović. Novca za održavanje portala više nema, objašnjava.

Vladu, odnosno Ministarstvo kulture, pitali smo koliko su do sada uložili novca u razvoj informacionog sistema DACG. Odgovor nismo dobili. Preciznu računicu poslali su nam iz Arhiva: za realizaciju informacionog sistema Arhis u periodu od 2000. do 2001. uplaćeno je 258.915 DM; za realizaciju informacionog sistema pod nazivom Arhinet sa Avicena Software d.o.o. – Split uplaćeno je 30.000 € u periodu 2007-2008; za projekat sa Arhimed d.o.o. – Podgorica uplaćeno je 34.000 € u periodu 2014-2016; za digitalizaciju arhivske građe od strane Državnog arhiva u toku 2015. godine utrošeno je 4.000€. Sve ukupno blizu 200.000 eura za nešto što ne funkcioniše.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE PORUKE TOKOM KAMPANJE: Ne možete potrošiti koliko mi možemo obećati

Objavljeno prije

2 dana

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Političari znaju kome se obraćaju kada obećavaju brda i doline nakon ovonedjeljnih izbora. Onima koji neće pitati gdje će ovdašnji poslodavci naći još oko milijardu eura godišnje (1.000.000.000) da bi isplaćivali prosječne plate koje ovih dana oni najavljuju

 

Ili mi nijesmo svikli na ovakve predizborne kampanje, ili su ključni politički akteri malo pretjerali tek, teško se nositi sa svim prosperitetom i blagostanjem koje nam obećavaju, a ostati vezan za zemlju.

Minimalna zarada porašće sa 450 na 700 eura (preko 50 odsto). Minimalna penzija sa 250 na 450 (80 odsto). Radni dan biće kraći (sedam sati). To u ime Evrope sad obećava njen lider i kandidat za premijera Milojko Spajić.

Ne zaostaje mnogo ni DPS pod komandom Danijela Živkovića. Budu li se oni pitali, nakon što započnu investicioni ciklus težak milijardu eura (odakle, kako, zašto baš milijardu…?) bruto zarade biće uvećane za 50 odsto. Penzije sljedstveno tome (minimalna penzija 350 eura) pa još dvocifren postotak preko.

Može li ljepše? Kad pročitate predizborni program PzP-a vidite da može. Tamo Nebojša Medojević i njegovi „garantuju“ da će „učiniti da Crna Gora bude uspješna zemlja Evropske unije, sa prosječnom platom iznad 1.000  eura, prosječnim penzijama iznad 700 eura, punim angažovanjem radno sposobnih građana i iskorijenjenim siromaštvom”.

Vozićemo se novim i dobrim putevima. Dva autoputa i dvije brze ceste obećava Evropa sad, do 2030. Sa juga na sjever Bar-Boljare. Sa zapada na istok Jadransko jonski autoput. Duž primorja brza cesta od Ulcinja do Herceg Novog i granice sa Hrvatskom. Duž sjevera brza cesta od granice Bosne i Hercegovine, preko Pljevalja do Bijelog Polja. Stare ideje za nova obećanja. Stare su i cijene prema kojima realizacija ova četiri projekta koštaju blizu četiri milijarde. Skoro pa četiri petine prošlogodišnjeg BDP-a, umalo pa dva ovogodišnja budžeta ili onoliko koliko Crna Gora danas duguje domaćim i stranim zajmodavcima. Ne računajući dugove opština i državnih preduzeća.

Po novim cestama vozićemo nove automobile – električne. Njihovu nabavku, obećavaju, subvencioniraće budući predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti iz koalicije Demokrate-URA Alekse Bečića i Dritana Abazovića. Pomagaće i nabavku solarnih panela za proizvodnju električne energije. A njih će, makar najsrećniji među nama (ili vlastima najbliži), ugrađivati na krovove novih stanova, kupljenih od države po cijeni troškova izgradnje na besplatnom (državnom) placu. Toliko od URA. Uz najavu da će uvećane plate u javnom sektoru i dalje rasti. Ima se, može se. Baš kao i penzije, socijalna davanja, jednokratne pomoći za socijalno ugrožene…

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORUKA MINISTARSTVA PROSVJETE MATURANTIMA I OSTALIMA: Varanje se isplati

Objavljeno prije

2 dana

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Sistem je opet pokazao  da pravda i podržava varanje i prepisivanje. Po onoj staroj, ko je vama kriv što se nište snašli

 

Lopovi, lopovi orilo se u petak ispred zgrade Ministarsva prosvjete u kojoj je smješten i ispitni centar iz grla nezadovoljnih maturanata i roditelja. Oni su protestovali nakon što je Komisija za ocjenjivanje utvrdila da je njih 553 prepisivalo na maturskom izpitu iz CSBH jezika.

,,Mi smo tog dana ni krivi ni dužni bili kao taoci. Skandirali su, ulazili, lupali. Došla je i policija, a jedna je majka rekla – Sram vas bilo, uzimate budućnost mog djeteta”, priča za Monitor jedan od članova Komisije za ocjenjivanje. Kaže da su se osjećali užasno, da su se nakon drame oko maturskog ispita, koja još traje, mnogi članovi komisije razboljeli. ,,Radiš posao kako valja i kako pravila nalažu i doživiš sve ovo. Da te osuđuju, skandiraju, da smo kao taoci zatvoreni u sali, da se bojimo za bezbjednost… Duže od mjesec dana niko nam iz Ministarstva prosvjete nije odgovarao, a na kraju su svi bili spremni da svale krivicu na nas. Niko nije stao iza nas, niko nam se nije obratio”.

Ono što niko ne osporava je nedvosmislen nalaz komisije da je preko 500 maturanata prepisivalo. Što i nije neka novina, s obzirom da  maturske ispite godinama unazad prati ta priča. ,,Imamo slučajeve da su direktori tokom testiranja šetali učionicama i govorili nastavnicima da pomažu učenicima kako bi škola imala što bolje rezultate. Mi jednom moramo da kažemo stop prepisivanju. Uvijek ga je bilo, ali sada moramo da ga svedemo na najmanju moguću mjeru”, izjavio je nedavno predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Novo je što se taj način ,,polaganja” mature omasovio – tužilaštvo je formiralo predmet zbog „curenja“ testova na eksternom ispitu za polumaturante u aprilu. A ispit je ponovljen 26. maja. Tokom aprila javnost se upoznala i sa prepisivanjem testova iz maternjeg jezika putem vajber grupe Druženje.

Komisija je ocjenjivala maturske radove od 15. aprila do 23. maja 2023, a da nema mjesta ljutnji na njih obrazložili su i time da su testove ocjenjivali pod šiframa, ne znajući ni školu, ni opštinu, kao ni ime učenika.

Da su učenici, koji su prepisivali, ocjenjeni nulom i članovi Komisije su saznali u petak 2. juna kada je bio dan za prigovore. ,,Ko je ocijenio djecu sa nulom? Znam koje smo ocjene mi dali. Mi nule nismo upisali”, rekla je Milica Stanković, članica Komisije, gostujući na TV Vijesti. I u Ministarstvu prosvjete tvrde da su zaprepašteni tom odlukom.

U opštem rasulu oko maturskog ispita, desio se eksces jer su članovi Komisije stali iza svog rada. Punudili su đacima, da bi mogli da se upišu na fakultete, da vanredno polažu 13. juna.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović je nakon razgovora sa đacima i roditeljima zanemario stav struke i zatražio da se testovi ponovo pregledaju. Iz Komisije su odgovorili da to nije u skladu sa zakonom i ostali ka stavu da đaci treba vanredno da polažu.

Uslijedila je čistka – Vlada je ovlastila ministra prosvjete da smijeni direktoricu Ispitnog centra Crne Gore Draganu Dmitrović. Na telefonskoj sjednici smijenjen je i Upravni odbor Ispitnog centra, koji čine predsjednica Valentina Radulović Šćepanović i članovi Momir Radulović, Ana Savićević, Dragana Nenadović i Milica Lekić. Dragana Nenadović je razriješena i sa dužnosti glavnog ocjenjivača.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

FUNKCIONERSKA KAMPANJA: Iskočili iz DPS šinjela

Objavljeno prije

2 dana

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Sva ona presjecanja vrpci, predizborna obećanja, zapošljavanja, lažna obećanja, koje su ismijavali i kritikovali za vrijeme vladavine DPS-a, tokom ove kampanje, vlasti su prihvatile  kao obilježje svoje politike

 

Posljednji dan maja, premijer Dritan Abazović sa podgoričkim i rukovodstvom Opštine Tuzi, otvara dio bulevara Podgorica -Tuzi. Sve liči na scene kada su dio istog bulevara 2019. otvarali tadašnji predsjednik države Milo Đukanović i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković.

Na optužbe da je otvaranje već viđena predstava i dio predizborne kampanje, Abazović odgovara da Vlada ima agendu, da nije mogla da zna kada će se raspisati izbori… Potrefilo se tako, baš kao što se i DPS- godinama namještalo, otvaranje u predizborni vakat.

,,Funkcionerska kampanja koju DPS toliko vodi je zapravo pokazala sav njihov očaj”, poručivali su iz Abazovićeve stranke u avgustu 2020. Sada su sve to zaboravili, pa potpredsjednik URE i ministar Goran Đurović, par dana prije izbora, kao Vladin predstavlja ukradeni program Stan za sve.  Da se nema granica  jasno je bilo kada su novi trajekt krstili predizbornim imenom Ruka pravde.

Sva ona presjecanja vrpci, predizborna obećanja, zapošljavanja, lažna obećanja, koje su ismijavali i kritikovali za vrijeme vladavine DPS-a, tokom ove kampanje prihvatili su kao obilježje svoje politike.

I ostali koalicioni partneri u vlasti nalaze svoje načine predizborne promocije na istom tragu. Tako je krajem maja ministar pravde Marko Kovač sa rukovodstvom Opštine Nikšić usaglasio da Vlada donira Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 220.000 eura za rekonstrukciju Saborne crkve Sv.Vasilija Ostroškog u Nikšiću. SPC-u kao nedostaje novca pa svako malo mora država da je pripomogne, a posebno u predizbornom vremenu.

Kad od DPS politike ne prezaju oni koji su se borili protiv nje, što je ne bi baštinili i oni koji su bivšoj vlasti godinama bili saradnici. Tako su za potrebe Ministarstva kapitalnih investicija, na čijem čelu je Ervin Ibrahimović, krajem maja, raspisani oglasi za čak šest direktora direktorata. Oglas se raspisuje dvije sedmice prije vanrednih parlamentarnih izbora, a rukovodioci se biraju na mandat od pet godina. Usput su raspisani i konkursi za pomoćnika direktora Uprave policije (Sektor za finansijsko-obavještajne poslove) i 16 oglasa za Upravu za gazdovanje šumama (za čuvare šuma, referente i portire)… Iz Vlade i od premijera opet objašnjenja koja vrijeđaju inteligenciju da to sa izborima nema baš nikakve veze.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo