Povežite se sa nama

MONITORING

DRŽAVNI ARHIV CRNE GORE U HAOSU: Kako su uništena dokumenta o Jugooceaniji

Objavljeno prije

na

Državni arhiv Crne Gore (DACG) je jedinstven u Evropi a i šire. Uvid u vrijednu građu koju čuvaju dostupan je jedino na način kao prije 30 ili 50 godina – ručno. Napredna tehnologija u vidu informacionog sistema još nije zaživjela, iako je vlada za ovu svrhu Državnom arhivu u proteklih 18 godina opredijelila skoro 200.000 eura.

,,Sistem nije na visokom tehnološkom nivou, tek je u početnoj test fazi, on funkcioniše na način što mu mogu pristupiti samo službenici arhiva, još uvijek nije dostupan za korisnike-istraživače”, kaže se u odgovorima koji su proslijeđeni Monitoru iz Državnog arhiva a koje potpisuje direktor Saša Tomanović.

Ne koristi se ni starija metoda – mikrofilmovanja dokumenata. Iz Arhiva objašnjavaju da je ,,mikrofilmovanje građe rađeno ranijih godina, a sada se više ne radi”. Tako korisnici imaju jedinstveno iskustvo da im se na uvid daju originalni dokumenti, a na njihovoj je savjesti hoće li i u kakvom stanju vratiti uzetu građu. Da ne govorimo o značajnim dokumentima koji zbog nepostojanja informacionog sistema nijesu dosupni široj javnosti.

Da ovakav način vođenja Arhiva nije primjeren vremenu, primijećeno je još 1999. godine. Konstatovano je tada da nedostaju dokumenta iz najstarijih fondova.

Direktor DACG Rajko Kalezić, je tokom 2000, na jednoj od sjednica Savjeta za praćenje realizacije Projekta za informacioni sistem kazao ,,da je tokom redovne djelatnosti konstatovano da nedostaju dokumenta iz najstarijih fondova”.

Da propada građa i iz novijeg vremena dokaz je Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Jugooceanije Kotor iz maja prošle godine. Apostrofira se značaj te arhivske građe za Crnu Goru, za pomorski saobraćaj i privredu… U izvještaju se zatim konstatuje da je građa Jugooceanije faktički uništena! Posebno se ističe da je najstarija građa koja se nalazila na brdu Vrmac, period od 1955. do 1988. totalno uništena i od nje nije ništa ostalo.

Da bi se uveo red formiran je Savjet za praćenje realizacije projekta za Informacioni sistem u Državnom arhivu CG. U Savjetu su bili mr Miodrag Ivanović, dr Vujica Lazović, Branislav Radulović i Borivoje Marić, u pregovorima sa tadašnjim direktorom DACG Rajkom Kalezićem i ostalim članovima uprave ove institucije od strane Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) učestvovali su Stevan Šćepanović i Radovan Rutešić.

U zapisnicima sa sjednica Savjeta, u koje je Monitor imao uvid, navodi se da se posao realizacije informacionog sistema u DACG povjeren PMF-u i Republičkom sekretarijatu za razvoj. Tada je prihvaćen predlog Vujice Lazovića da se posao odradi direktnim ugovaranjem, bez raspisivanja tendera. Obrazloženo je da bi raspisivanje tendera oduzelo mnogo vremena!

Žurba je bila velika da se okonča ovaj značajan posao, pa je te godine tadašnji predsjednik Republike Milo Đukanović za ovu svrhu dodijelio DACG 163.000 maraka, a Budžetom je bilo predviđeno 300.000 eura za nabavku opreme.

PMF iz Podgorice bio je nosilac ovoga posla, koji su počeli da rade u jesen 1999. Za Monitor su iz PMF-a kazali da je pored njihovih stručnjaka i ljudi iz Državnog arhiva i Republičkog sekretarijata za razvoj, učestvovala i profesorica sa FON-a iz Beograda Dragana Bečejski-Vujaklija.

Idejni projekat je završen i prezentiran u decembru 1999. a glavni projekat završen i predat DACG početkom 2001. godine. Projekat je i nagrađen na Festivalu informatičkih dostignuća Infofest 2001, kao najbolji IT projekat u Crnoj Gori u toj godini.

Dekan PMF-a Predrag Miranović objašnjava za Monitor da je PMF izradio aplikaciju za zaštitu i upravljanje arhivskom građom DACG, dok je za nabavku i instalaciju računarske opreme i mreže bio nadležan Sekretarijat. On kaže da su se predajom aplikacije obaveze PMF-a prema DACG završile: ,,Koliko ja znam, oni nisu bili voljni da angažuju PMF za dalje održavanje tog Informacionog sistema iako im je to bilo ponuđeno i iako su to bila relativno mala sredstva”.

Miranović navodi da projekat informacionog sistema DACG iako dobro urađen nije ispunio očekivanja. ,,Programom zacrtana dinamika skeniranja i zaštite arhivske građe i kreiranja odgovarajuće baze podataka nije ispoštovana. Bez angažovanja stručnih ljudi koji će moći da odrade ovaj veoma ozbiljan i značajan posao za Crnu Goru to se nije moglo uraditi. Veliko je pitanje da li je bilo dovoljno upošljenih profesionalnih arhivara u Državnom arhivu? U cilju realizacije projekta bilo je predviđeno da se u Arhiv na Cetinju primi najmanje 5-6 fakultetski obrazovanih informatičara. Mislim da ni to nije urađeno. Ja stvarno ne znam koji su objektivni razlozi, ako ih ima, ali projekat nažalost i na veliku štetu Crne Gore nije realizovan onako kako je bilo zamišljeno”, zaključuje Miranović.

Sada u DACG moraju da opet krenu iz početka, ali taj početak zavisi od, kako kažu, opredijeljenih sredstava: ,,S’ obzirom da je sistem u početnoj fazi treba ga razvijati i obezbijediti što lakši, brži i efikasniji pristup građi, i omogućiti da sistemu može pristupiti što veći broj korisnika. Nakon opredijeljenih sredstava napravila bi se tehnička specifikacija, sprovela bi se javna nabavka, i izvršio odabir najpovoljnijeg ponuđača za nastavak digitalizacije građe”, navodi se u odgovoru Tomanovića.

Za sada, kažu u DACG, informacioni sistem funkcioniše u arhivskim odsjecima Budva, H. Novi, Kotor i Bar za arhivsku građu Katastarske knjige iz doba Austrougarske. Ovaj projekat je urađen preko privatne firme Arhimed iz Podgorice, a Crna Gora je jedna od 12 zemalja koja posjeduje ovaj arhivski materijal. Pomenuti arhivi su opterećeni zbog usluživanja velikog broja korisnika koje interesuje ova arhivska građa prvenstveno kao dokazni materijal za potrebe sudskih sporova oko imovine.

Istorijski arhiv Kotor, koji posjeduje najstariju sačuvanu arhivsku građu, jedini je koji je samostalno pokušao da napravi neke iskorake na ovom polju. ,,Mi smo preko NVO Notar Kotor pokrenuli više projekata vezano za implementaciju novih tehnologija u zaštiti i prezentaciji arhivske građe”, kaže za Monitor načelnica Istorijskog arhiva Kotor Snežana Pejović.

Ona ističe projekat – italijanski veb portal Archivum, na kome je prikaz arhivskog fonda Spisi vanrednog providura Mletačke republike u Kotoru, 1684-1814. ,,Portal je dvojezičan, posjeduje naučno-informativni aparat i uspjeli smo da digitalizujemo 21 fasciklu spisa od postojećih 208, ukupno 28.780 originala je u digitalnom formatu i dostupno on-line. Ovaj projekat je trebalo da podstakne Državni arhiv da odvoji sredstva za dalju digitalizaciju i eksportovanje na internet. Međutim, upravu DACG to uopšte ne interesuje i nije prihvatila niti da pomogne da se nađe rješenje za hosting”, kaže Pejović. Novca za održavanje portala više nema, objašnjava.

Vladu, odnosno Ministarstvo kulture, pitali smo koliko su do sada uložili novca u razvoj informacionog sistema DACG. Odgovor nismo dobili. Preciznu računicu poslali su nam iz Arhiva: za realizaciju informacionog sistema Arhis u periodu od 2000. do 2001. uplaćeno je 258.915 DM; za realizaciju informacionog sistema pod nazivom Arhinet sa Avicena Software d.o.o. – Split uplaćeno je 30.000 € u periodu 2007-2008; za projekat sa Arhimed d.o.o. – Podgorica uplaćeno je 34.000 € u periodu 2014-2016; za digitalizaciju arhivske građe od strane Državnog arhiva u toku 2015. godine utrošeno je 4.000€. Sve ukupno blizu 200.000 eura za nešto što ne funkcioniše.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo