Povežite se sa nama

MONITORING

DRŽAVNI ARHIV CRNE GORE U HAOSU: Kako su uništena dokumenta o Jugooceaniji

Objavljeno prije

na

Državni arhiv Crne Gore (DACG) je jedinstven u Evropi a i šire. Uvid u vrijednu građu koju čuvaju dostupan je jedino na način kao prije 30 ili 50 godina – ručno. Napredna tehnologija u vidu informacionog sistema još nije zaživjela, iako je vlada za ovu svrhu Državnom arhivu u proteklih 18 godina opredijelila skoro 200.000 eura.

,,Sistem nije na visokom tehnološkom nivou, tek je u početnoj test fazi, on funkcioniše na način što mu mogu pristupiti samo službenici arhiva, još uvijek nije dostupan za korisnike-istraživače”, kaže se u odgovorima koji su proslijeđeni Monitoru iz Državnog arhiva a koje potpisuje direktor Saša Tomanović.

Ne koristi se ni starija metoda – mikrofilmovanja dokumenata. Iz Arhiva objašnjavaju da je ,,mikrofilmovanje građe rađeno ranijih godina, a sada se više ne radi”. Tako korisnici imaju jedinstveno iskustvo da im se na uvid daju originalni dokumenti, a na njihovoj je savjesti hoće li i u kakvom stanju vratiti uzetu građu. Da ne govorimo o značajnim dokumentima koji zbog nepostojanja informacionog sistema nijesu dosupni široj javnosti.

Da ovakav način vođenja Arhiva nije primjeren vremenu, primijećeno je još 1999. godine. Konstatovano je tada da nedostaju dokumenta iz najstarijih fondova.

Direktor DACG Rajko Kalezić, je tokom 2000, na jednoj od sjednica Savjeta za praćenje realizacije Projekta za informacioni sistem kazao ,,da je tokom redovne djelatnosti konstatovano da nedostaju dokumenta iz najstarijih fondova”.

Da propada građa i iz novijeg vremena dokaz je Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Jugooceanije Kotor iz maja prošle godine. Apostrofira se značaj te arhivske građe za Crnu Goru, za pomorski saobraćaj i privredu… U izvještaju se zatim konstatuje da je građa Jugooceanije faktički uništena! Posebno se ističe da je najstarija građa koja se nalazila na brdu Vrmac, period od 1955. do 1988. totalno uništena i od nje nije ništa ostalo.

Da bi se uveo red formiran je Savjet za praćenje realizacije projekta za Informacioni sistem u Državnom arhivu CG. U Savjetu su bili mr Miodrag Ivanović, dr Vujica Lazović, Branislav Radulović i Borivoje Marić, u pregovorima sa tadašnjim direktorom DACG Rajkom Kalezićem i ostalim članovima uprave ove institucije od strane Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) učestvovali su Stevan Šćepanović i Radovan Rutešić.

U zapisnicima sa sjednica Savjeta, u koje je Monitor imao uvid, navodi se da se posao realizacije informacionog sistema u DACG povjeren PMF-u i Republičkom sekretarijatu za razvoj. Tada je prihvaćen predlog Vujice Lazovića da se posao odradi direktnim ugovaranjem, bez raspisivanja tendera. Obrazloženo je da bi raspisivanje tendera oduzelo mnogo vremena!

Žurba je bila velika da se okonča ovaj značajan posao, pa je te godine tadašnji predsjednik Republike Milo Đukanović za ovu svrhu dodijelio DACG 163.000 maraka, a Budžetom je bilo predviđeno 300.000 eura za nabavku opreme.

PMF iz Podgorice bio je nosilac ovoga posla, koji su počeli da rade u jesen 1999. Za Monitor su iz PMF-a kazali da je pored njihovih stručnjaka i ljudi iz Državnog arhiva i Republičkog sekretarijata za razvoj, učestvovala i profesorica sa FON-a iz Beograda Dragana Bečejski-Vujaklija.

Idejni projekat je završen i prezentiran u decembru 1999. a glavni projekat završen i predat DACG početkom 2001. godine. Projekat je i nagrađen na Festivalu informatičkih dostignuća Infofest 2001, kao najbolji IT projekat u Crnoj Gori u toj godini.

Dekan PMF-a Predrag Miranović objašnjava za Monitor da je PMF izradio aplikaciju za zaštitu i upravljanje arhivskom građom DACG, dok je za nabavku i instalaciju računarske opreme i mreže bio nadležan Sekretarijat. On kaže da su se predajom aplikacije obaveze PMF-a prema DACG završile: ,,Koliko ja znam, oni nisu bili voljni da angažuju PMF za dalje održavanje tog Informacionog sistema iako im je to bilo ponuđeno i iako su to bila relativno mala sredstva”.

Miranović navodi da projekat informacionog sistema DACG iako dobro urađen nije ispunio očekivanja. ,,Programom zacrtana dinamika skeniranja i zaštite arhivske građe i kreiranja odgovarajuće baze podataka nije ispoštovana. Bez angažovanja stručnih ljudi koji će moći da odrade ovaj veoma ozbiljan i značajan posao za Crnu Goru to se nije moglo uraditi. Veliko je pitanje da li je bilo dovoljno upošljenih profesionalnih arhivara u Državnom arhivu? U cilju realizacije projekta bilo je predviđeno da se u Arhiv na Cetinju primi najmanje 5-6 fakultetski obrazovanih informatičara. Mislim da ni to nije urađeno. Ja stvarno ne znam koji su objektivni razlozi, ako ih ima, ali projekat nažalost i na veliku štetu Crne Gore nije realizovan onako kako je bilo zamišljeno”, zaključuje Miranović.

Sada u DACG moraju da opet krenu iz početka, ali taj početak zavisi od, kako kažu, opredijeljenih sredstava: ,,S’ obzirom da je sistem u početnoj fazi treba ga razvijati i obezbijediti što lakši, brži i efikasniji pristup građi, i omogućiti da sistemu može pristupiti što veći broj korisnika. Nakon opredijeljenih sredstava napravila bi se tehnička specifikacija, sprovela bi se javna nabavka, i izvršio odabir najpovoljnijeg ponuđača za nastavak digitalizacije građe”, navodi se u odgovoru Tomanovića.

Za sada, kažu u DACG, informacioni sistem funkcioniše u arhivskim odsjecima Budva, H. Novi, Kotor i Bar za arhivsku građu Katastarske knjige iz doba Austrougarske. Ovaj projekat je urađen preko privatne firme Arhimed iz Podgorice, a Crna Gora je jedna od 12 zemalja koja posjeduje ovaj arhivski materijal. Pomenuti arhivi su opterećeni zbog usluživanja velikog broja korisnika koje interesuje ova arhivska građa prvenstveno kao dokazni materijal za potrebe sudskih sporova oko imovine.

Istorijski arhiv Kotor, koji posjeduje najstariju sačuvanu arhivsku građu, jedini je koji je samostalno pokušao da napravi neke iskorake na ovom polju. ,,Mi smo preko NVO Notar Kotor pokrenuli više projekata vezano za implementaciju novih tehnologija u zaštiti i prezentaciji arhivske građe”, kaže za Monitor načelnica Istorijskog arhiva Kotor Snežana Pejović.

Ona ističe projekat – italijanski veb portal Archivum, na kome je prikaz arhivskog fonda Spisi vanrednog providura Mletačke republike u Kotoru, 1684-1814. ,,Portal je dvojezičan, posjeduje naučno-informativni aparat i uspjeli smo da digitalizujemo 21 fasciklu spisa od postojećih 208, ukupno 28.780 originala je u digitalnom formatu i dostupno on-line. Ovaj projekat je trebalo da podstakne Državni arhiv da odvoji sredstva za dalju digitalizaciju i eksportovanje na internet. Međutim, upravu DACG to uopšte ne interesuje i nije prihvatila niti da pomogne da se nađe rješenje za hosting”, kaže Pejović. Novca za održavanje portala više nema, objašnjava.

Vladu, odnosno Ministarstvo kulture, pitali smo koliko su do sada uložili novca u razvoj informacionog sistema DACG. Odgovor nismo dobili. Preciznu računicu poslali su nam iz Arhiva: za realizaciju informacionog sistema Arhis u periodu od 2000. do 2001. uplaćeno je 258.915 DM; za realizaciju informacionog sistema pod nazivom Arhinet sa Avicena Software d.o.o. – Split uplaćeno je 30.000 € u periodu 2007-2008; za projekat sa Arhimed d.o.o. – Podgorica uplaćeno je 34.000 € u periodu 2014-2016; za digitalizaciju arhivske građe od strane Državnog arhiva u toku 2015. godine utrošeno je 4.000€. Sve ukupno blizu 200.000 eura za nešto što ne funkcioniše.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beogradski Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. U trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između braće Šarić

 

 

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice objavila izvještaj o napretku Srbije za 2024. Zvanični primjerak izvještaja je lično uručio predsjedniku Aleksandru Vučiću šef Delegacije Evropske unije (EU) Emanuel Žiofre tek prije četiri dana. Ambasador Žiofre je počeo obraćanje izrazima saučešće porodicama 14 poginulih u nesreći u Novom Sadu 1. novembra. Nakon toga je pozvao srbijanske vlasti da “ubrzaju reforme sa pristupanjem EU”. Kada je riječ o stanju pravosuđa, izvještaj navodi da je “postignut određeni nivo pripremljenosti, i da je ostvaren ograničen napredak”, što je najniži oblik napretka prema metodologiji EK. Ukazuje se da je potrebno ojačati “nezavisnost, nepristranost i efikasnost” pravosudnog sistema.

Tragični događaj u Novom Sadu će zasijeniti vijest koja je objavljena samo dan ranije i koja bi u sređenom društvu bila drugačije primljena. Naime, Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. I sam Lukić je potvrdio smjenu.

Smjena se desila u trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda, sa čijeg čela je skrajnut sudija Lukić. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između narko bosa Darka Šarića i njegovog brata Duška u kojoj su dogovarali kako da utiču na ishod presude za krijumčarenje skoro šest tona kokaina. Mlađi brat Duško je zbog ovog nezgodnog i nekooperativnog sudije bio na sastanku u sjedištu Bezbedonosno – informativne agencije (BIA) sa načelikom operative Markom Parezanovićem (sa kodnim SKY imenima “Markus“ i “Markos“). Kod Markusa je došao na sastanak i Duško Milenković, predsjednik Apelacionog suda u Beogradu da bi vidjeli kako pomoći starijem Šariću da izađe iz zatvora.

Milenković, koji je nedavno potpisao smjenu Lukića, se tada (maj 2020.godine) požalio na sastanku u sjedištu državne bezbijednosti da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. U prepiskama se navodi “jedino on (Markus) može da ode kod Oskara” svemoćnog čovjeka u Srbiji a “Markus (je) od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa svemoćnim Oskarom javio “da je sve ok”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi  za uhljebljenje partijskih kadrova.  Nađe se tu i pokoji potomak ili član familije partijskih drugova i drugarica

 

 

Reakcije, uglavnom negativne, u javnosti je izazvala vijest da je, krajem proteklog mjeseca, Vlada imenovala Predraga Bulatovića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića.

Zogović je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP),a Bulatović  predsjednik Političkog savjeta te partije. Politički veteran Bulatović svakako će imati što da savjetuje svog dosta mlađeg partijskog kolegu. Što se tiče politike za infrastruku i razvoj nije baš sigurno.

Zogović nije jedini ministar koga savjetuju partijski drugovi i drugarice.  Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi upravo za uhljebljenje partijskih kadrova. Desi se i da budu bez mnogo radnog i partijskog iskustva.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić  okružio se sa najviše savjetnika, koji su pri tom  svi iz njegove partije.  

Njegova savjetnica Sandra Radević je Generalna sekretarka Demokrata. Završila je međunarodne odnose u Podgorici, bila zapošljena u MUP-u,  a savjetovala je Bečića i dok je bio predsjednik Skupštine.

Član Demokrata je i Bečićev savjetnik za digitalne medije Božidar Radinović. Radio je u IT sektoru Demokrata od 2016. godine, a od maja 2018. šef je tog sektora. Kadar Demokrata je i savjetnica Milica Kaluđerović, magistrica italijanskog jezika i književnosti.

Bečića savjetuju i stomatološkinja Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokrata i ekonomistkinja Marija Nikčević, šefica računovodstva Demokrata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo prosvjete namjeravalo je da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića, za potrebe novog studentskog doma. Tik do Đukanovićevog univerziteta, čiji bi ga studenti takođe koristili. Plan je zamalo i uspio. Ugovor o kupoprodaji je potpisan, ali je u zadnjem trenu, a nakon pitanja Monitora, Vlada donijela  odluku o poništenju tog posla

 

 

Zamalo se desilo. Ministarstvo prosvjete je imalo namjeru da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića za potrebe novog studentskog doma. Za studente državnog i privatnog, Đukanovićevog univerziteta. Ugovor o kupoprodaji je potpisan prethodne sedmice, ali je u zadnjem trenutku, a nakon pitanja Monitora o zakonitosti ove kupovine, Vlada donijela  odluku o poništenju tendera.

Da je Vlada je od kompanije Čelebić City kupila objekat  nedaleko od Univerziteta Donja Gorica (UDG), saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija  Anđela Jakšić-Stojanović na konferenciji za štampu koja je upriličena krajem septembra. Ona je tada kazala da je cijena objekta 6,3 miliona eura i da će u narednih deset do 15 dana  biti na raspolaganju za smještaj studenata.

Na tenderu koji je Ministarstvo prosvjete raspisalo za kupovinu novog studentskog doma, određena je vrijednost nabavke od 2.975.206 eura. Jedini ponuđač Čelebić City, ćerka firma kompanije Čelebić  nudi cijenu od 6.290.500 eura, koju Ministarstvo prihvata iako je duplo veća od one koju su propisali nabavkom. Na pitanje Monitora –  da li je time prekršen Zakon o javnim nabavkama, iz Ministarstva nijesmo dobili odgovore u roku koji smo tražili. Umjesto toga, stigla je vijest o poništavanju tendera. A odgovori su nam proslijeđeni dan kasnije, pred samo zaključenje broja.

Monitor je pitanja Ministarstvu poslao u srijedu u 9:46. Istog dana, u 16:33 h, na sajtu Crnogorske elektronske javne nabavke (CeJN) objavljena je  odluka o postupku poništenja javne nabavke. Koju je, tog dana, potpisala ministarka Jakšić-Stojanović.

U obrazloženju odluke se navodi da je Vlada, na sjednici 30. oktobra, usvojila  zaključak kojim van snage stavlja zaključak od 3. oktobra, kada se saglasila sa ovom kupovinom.

Zvanično obrazloženje za poništenje tendera prilično je konfuzno. Navodi se tačka  Zakona o javnim nabavkama u kojoj se pominju slučajevi koji su izuzeti od primjene ovog zakona – kupovina ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine.  Onda se konstatuje da ovu tačku zakona nije moguće pravilno primijeniti, pa su se stekli uslovi da se primijeni član koji daje uopšteno mogućnost razloga za poništenje javne nabavke, koji glasi – postoje drugi razlozi utvrđeni ovim zakonom.

U zadnji čas dostavljenim odgovorima, Ministarstvo prosvjete  ima dodatno objašnjenje: ,,Nadležni organi su u završnoj fazi postupka utvrdili da je kupovina nepokretnosti – novog studentskog doma  izuzeta iz Zakona o javnim nabavkama (Član 14 stav 1 tačka 1), te predmetna kupovina nije mogla biti izvršena primjenom pravila nabavki ovog Zakona”.

Prema pouzdanim Monitorovim izvorima, ministarka Jakšić-Stojanović je nakon potpisivanja spornog ugovora sa Čelebić City,  upozorena da se radi o neispravnoj, nezakonitoj kupovini, te da bi jedna od nadležnih institucija mogla reagovati.

Posebno sporna smatrala se odluka u dijelu cijene. Zakon o javnim nabavkama navodi da je, između ostalog, neispravna ponuda u kojoj visina ponuđene cijene prelazi procijenjenu vrijednost nabavke.

Eksperti sa kojima je Monitor razgovarao ukazuju i da je sporno i to što je obeshrabreno učešće drugih ponuđača, jer je cijena predviđena tenderom bila duplo manja od one prihvaćene.

Ministarstvo prosvjete se u odgovorima poziva na to da su u samom postupku, posebno napomenuli da se procijenjena vrijednost  (2.975.206)  odnosi na 2024. godinu, a da  u slučaju da ponuda pređe tu cifru „neće biti odbijena, već proslijeđena Vladi i Ministarstvu finansija na dalje odlučivanje“.

Tvrde i da su radili u cilju ostvarivanja konkurentnosti.

„U momentu raspisivanja poziva se nije mogla predvidjeti veličina i kapacitet objekta, te se tom napomenom uticalo na ostvarivanje konkurentnosti“, navode u odgovorima Monitoru. Napominju i da je prije odluke urađena procjena vrijednosti objekta od strane sudskog vještaka, i da je veća od vrijednosti ponude.

Priča je formalno počela u aprilu ove godine kada je Vlada zadužila Ministarstvo prosvjete da sprovede nabavku prostora  za novi studentski dom u najbržem mogućem roku.

Ministarstvo je ekspresno u julu raspisalo tender. Izjavu naručioca(Ministarstva) o nepostojanju sukoba interesa, potpisuju ministarka i članovi tenderske komisije.

Jedini ponuđač – Čelebić City dobija maksimalni broj bodova, između ostalog i za udaljenost budućeg doma od Plavog dvora u Svetozara Markovića 87 i I faze Novog studentskog doma  kod Tehničkih fakulteta. U prevodu najviša ocjena je data zato što se, kako se navodi u odluci Ministarstva, budući dom nalazi na 4.900 metara razdaljine od pomenutih lokacija!

Maksimalni broj bodova je dobijen i zato što je budući dom udaljen svega 190 metara od UDG.

Kako je objekat izgrađen 2020, komisija je cijenila da nije potrebno dodatno ulaganje osim proširenja i opremanja kuhinje, te manje prilagođavanje soba za osobe sa invaliditetom. Ipak, procijenjeno je da će to koštati dodatnih 100.000 eura. Ne navodi se na čiji račun.

Ponuđač je u ponudi naveo da će dom biti spreman u roku od 30 dana od donošenja odluke.

Komisija Ministarstva prosvjete je utvrdila da se radi o četvorospratnoj zgradi sa podrumom, na zemljištu od 2.947 kvadrata. Objekat posjeduje 230 mjesta za smještaj studenata, 109 dvokrevetnih i četiri trokrevetne sobe. Ukupna površina soba sa kupatilima je 2.618 kvadrata, a  zajedničkih prostorija 888 kvadrata.

Na sajtu CeJN postoje dvije odluke o prihvatanju ponude Čelebić City, jedna od 18. septembra, a druga od 17. oktobra, nakon što je Vlada 3. oktobra odobrila ovu transakciju.

Ministarka Jakšić-Stojanović  21. oktobra potpisuje ugovor o kupoprodaji sa izvršnom direktorkom Čelebić City Milenom Brajović. Monitor je imao uvid u ovaj ugovor.

U odluci Ministarstva o kupovini navedeno je da je Čelebić u obavezi da dostavi dokaz o pravu svojine i List nepokretnosti iz kojeg je jasno vidljivo da ne postoji pravna smetnja za zaključivanje ugovora o prodaji. Ukoliko su upisane hipoteke, ponuđač je u obavezi da dostavi izjavu kojom garantuje da će izvršiti brisanje svih zabilježbi. Čelebić se izjavom od 21. avgusta obavezao da će predati uredan List nepokretnosti u roku od 30 dana od Odluke o izboru najpovoljnije ponude.

Međutim, u potpisanom ugovoru navedeno je niz hipoteka na predmetnoj nepokretnosti.  Jedna, iz 2018., iznosi čak 3,6 miliona eura. Povjerilac je Investiciono razvojni fond (IRF), sa zabranom opterećenja, otuđenja i izdavanja u zakup bez saglasnosti povjerioca.

I za ostale hipoteke, ukupno četiri, povjerilac je IRF. Hipoteka je iz novembra 2021.  u iznosu od 970.000 eura, sa rokom otplate 36 mjeseci, grejs period šest mjeseci. Jedna od hipoteka je u visini od milion eura, sa rokom otplate do kraja januara 2026., dok na posljednjoj od tih hipoteka nema iznosa, odnosno ne navodi se u ugovoru o prodaji.

IRF  je 11. oktobra dao saglasnost kompaniji Čelebić City za zaključenje ugovora o kupoprodaji i Pismo namjere o brisanju hipoteke, koje potpisuje izvršni direktor Fonda Nikola Tripković. Pod uslovom da se dio tranše kupoprodajne cijene od milion eura uplati na račun Fonda u cilju umanjenja glavnice kredita iz 2018. Kao i da se iz prve tranše kupoprodajne cijene izmire dospjele a neizmirene obaveze po kreditima preduzeća Čelebić koja imaju izloženost kod Fonda – Čelebić City, Čelebić, C&S Energy. Navodi se i da je dio kredita koji se vodi na kompaniju Čelebić izmiren, ali da za njega još uvijek nije izvršeno brisanje hipoteke.

U potpisanom ugovoru se navodi da će Ministarstvo prosvjete platiti kompaniji Čelebić City 7,5 miliona eura (iznos sa uračunatim PDV-om). Dio od 3,6 miliona eura najkasnije u roku od sedam dana. I to tako što će milion eura biti uplaćeno IRF-u u cilju obaveza prema Čelebićevom kreditu iz 2018., a ostatak od 2,6 miliona na račun Čelebić City. Ostatak novca od 3,9 miliona, kompaniji je trebalo da se uplati najkasnije do kraja januara 2025.

Zanimljivo je da je notar kod koga je potpisan ovaj ugovor upozorio kupca, Ministarstvo prosvjete, na dostupne mjere osiguranja u svrhu obezbjeđenja svojih prava, mjere upisa zabilježbe i ugovornom kaznom za kašnjenje prodavca u realizaciji obaveza. U ugovoru se navodi da  Ministarstvo prosvjete ,,izričito izjavljuje da ne želii ugovaranje takvih mjera obezbjeđenja”, te da pristaje na sve rizike i posljedice u vezi sa tim.

U odgovorima koje su dostavili Monitoru, iz Ministarstva ukazuju da je uobičajeno da je u svakom postupku prometa nepokretnosti obaveza prodavca  da prije primopredaje objekta isti oslobodi opterećenja i hipoteka. „U konkretnom postupku ponuđač je izjavom garantovao da će prije potpisivanja ugovora dostaviti dokaz izdat od strane zajmodavca kojim će se garantovati uklanjanje predmetne hipoteke, što je i učinjeno”, tvrde.

Posljednje naše pitanje upućeno ministarstvu bilo je – Budući studentski dom nalazi se neposredno pored UDG, dok je od državnih univerziteta udaljen pet kilometara. Da li se na ovaj način obezbjeđuje smještaj za studente privatnog univerziteta, čiji su vlasnici Čelebić, Milo Đukanović, Dragan K. Vukčević i Veselin Vukotić, a na kojem je ministarka prosvjete vandredna profesorica, dekanka jednog od fakulteta i direktorica studijskog programa?

,,Naglašavamo da ministarka Jakšić-Stojanović nijednim postupkom u svom dosadašnjem radu na čelu Ministarstva nije favorizovala UDG, ali ni druge univerzitete ili visokoškolske institucije u Crnoj Gori. U tom smislu, ni data aluzija u postavljenom pitanju nema činjenično uporište, pa je ne bismo dodatno komentarisali”, odgovorili su iz Ministarstva prosvjete.

Poništeni tender govori dovoljno.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo