Povežite se sa nama

MONITORING

NESTANAK NACIONALNOG BLAGA IZ NARODNOG MUZEJA: Pohara uz amin odgovornih

Objavljeno prije

na

Preko 2.900 muzejskih predmeta, koja imaju spomenički karakter i upisani su kao kulturno dobro u Registar kulturnih dobara, nedostaje iz Narodnog muzeja Crne Gore.

Taj manjak konstatovan je još 2013. godine i sve do sada nije ništa urađeno da se otkrije što je bilo sa tim kulturnim dobrima. Prošle godine je, tokom procesa Revalorizacije kulturnih dobara, potvrđeno da ti predmeti nedostaju. Zbog toga je Aleksandar Berkuljan, dugogodišnji muzejski radnik, sredinom prošlog mjeseca, Osnovnom javnom tužilaštvu na Cetinju, podnio krivičnu prijavu protiv lica u Narodnom muzeju CG i Ministarstvu kulture koja su svojim ,,činjenjenjem ili nečinjenjem” odgovorna za ovakvo stanje.

Najviši je manjak u Istorjskom muzeju – preko 1.700 predmeta, što i nije toliko čudo ako se zna da ovaj muzej još nema inventarnu knjigu niti bilo kakvu regularnu evidenciju. Iz Biljarde nedostaje 21 komad Njegoševog originalnog namještaja, dok u Umjetničkom muzeju razlika u zbirci slika iz 1962, od kada datira Registar kulturnih dobara, do danas iznosi preko 200 jedinica…

U krivičnoj prijavi Berkuljan upozorava ,,da osim u slučajevima iz 1997. i 1998. godine, odgovrne službe i pojedinci u Narodnom muzeju, nakon saznanja o nestanku predmeta nijesu pokrenuli niti jednu službenu radnju na koju ih Zakon obavezuje”.

Da podsjetimo, početkom 1998. su sa Cetinja nestale litografija Marka Šagla (Revolucija), dvije litografije Pabla Pikasa (Majka s djetetom i Golub mira), serigrafija Salvadora Dalija i ulje na platnu Renata Gutuza.

Policija je pronašla dvojicu počionioca, od kojih je jedan bio radnik obezbjeđenja Narodnog muzeja. Osuđeni su na tri i po godine zatvora. U seoskoj kući u kojoj su krili ukradene slike pronađene su i slike Konavka Vlaha Bukovca i slika italijanske slikarke Ane Doti.

Berkuljan u prijavi upozorava da se odavno zna da je Narodni muzej decenijama bio meta pohara. Za to postoje i pisani tragovi kao što je obraćanje nekadašanjeg direktora Narodnog muzeja Crne Gore Rista Dragićevića crnogorskoj vladi, u kom postavlja pitanje otuđenja preko 900 predmeta.

Znakovito je da su, na primjer, slike iz Umjetničkog muzeja često davane na revers i nijesu vraćane. Nestanak u najvećem broju slučajeva, tvrdi Berkuljan, nikada niko nije prijavio nadležnim organima.

Do sada je registrovano samo par pljački. Kao što je slučaj iz 1997. kada su iz muzeja nestale slike Vlaha Bukovca, slično je i sa ranijim nestankom dvije slike Petra Počeka, nestanak je prijavljen ali slikama se izgubio svaki trag.

No, od prijavljenih pljački nacionalnog blaga ispada da se višestruko teža pohara desila zbog nefunkcionisanja i neodgovornosti rukovodioca u samom sistemu zaštite.

Prije par godina, tadašnji savjetnik u Ministarstvu kulture, arheolog Predrag Malbaša, izjavio je da je 1987. godine zahvaljujući delegatskom pitanju Gojka Kilibarde u crnogorskoj Skupštini, javnost u Crnoj Gori bila upoznata da je iz ,,Muzeja Cetinje” otuđeno 4640 predmeta, čija se vrijednost nije mogla utvrditi zbog nepostojanja dokumentacije. ,,Najveći dio predmeta otuđen je u vremenu okupacije austrougarske vlasti, zatim u periodu od prisajedinjenja sa Srbijom do 1926. godine, kada je osnovan Državni Muzej na Cetinju. Dio predmeta nestao je tokom italijanske okupacije i Drugog svjetskog rata, a jedan dio predmeta, nakon oslobođenja, ustupan je na revers državnim organima ili čak i poklanjan značajnim domaćim i stranim ličnostima tog vremena”, kazao je Malbaša.

Ispada da je posljednjih 30 godina za spomenike kulture bilo pogubno poput minulih okupacija. Stručnjaci odavno upozoravaju da se ovome ne treba čuditi jer u cetinjskim muzejima još uvijek ne postoji evidencija i katalogizacija umjetničkih djela, te da nikada nije završen primopredajni popis između starih i novih direktora Narodnog muzeja.

Krađa umjetničkih djela se smatra jednom od najunosnijih profesija u svijetu kriminala. Međutim, dok se u inostranstvu do vrijednih umjetnina dolazi kriminalnim ,,remek djelima”, kod nas je proteklih decenija to išlo mnogo lakše. O tome svjedoči i manjak u crnogorskim muzejima, ali i krađe koje su proteklih godina zabilježene u muzejima u Kučima, Baru, Nikšiću, manastirima, katedralama…

Posebna specijalnost lovaca na blago i nebriga nadležnih vidljiva je u crnogorskom podmorju koje je opustošeno pregalaštvom domaćih i stranih ronilaca ,,arheologa”.

Ne treba zaboraviti da je krađa umjetnina bila i ,,državni posao” – tokom ,,oslobađanja” Dubrovnika. Slike i ostale dragocjenosti odnosile su se iz hotela, kuća, a ni crkve u Konavlima nijesu bile pošteđene. Nakon rata Hrvatska je od Crne Gore potraživala preko 3.000 umjetničkih djela. Većina njih je vraćena do 2008. ali se za nekima još traga na nelegalnom tržištu jer po zvaničnim podacima otuđenih kulturnih dobara iz Dubrovačke regije nema u crnogorskim kulturnim ustanovama.

Koliko našeg nacionalnog blaga nedostaje iz Narodnog muzeja nadležni tek treba da utvrde. ,,Pošto je problem mnogo veći od nadležnosti i kapaciteta Narodnog muzeja, a očigledno i Ministarstva kulture, njegovo rješavanje podrazumijeva hitnost, jer u suprotnom svaka dalja aktivnost ove institucije gubi smisao”, zaključuje se u krivičnoj prijavi Berkuljana. Za sada nadležni nijesu pokazivali ni zainteresovanost, a kamoli hitnost.

Odnos prema nacionalnom blagu

Umjetnine iz Crne Gore krase brojne svjetske muzeje. Jedna od najdragocjenijih je podgorička čaša koja je je 1873. iskopana u Duklji. Čašu je prvo otkupio francuski konzul u Skadru, da bi preko Sarajeva i Pariza, završila u Ermitražu. Numizmatička zbirka Ashmolen muzeja u Oksfordu sadrži 52 primjerka novca iz risanske kovnice. Miroslavljevo jevanđelje je spomenik neprocjenjive vrijednosti, nastao krajem 12. vijeka, na prostoru Crne Gore, dio je postavke Narodnog muzeja u Beogradu. Srednjevjekovni spomenik Ilovačka krmčija ili Novokanon, koja je nastala na Prevlaci u Manastiru Svetog Mihaila, nalazi se u Sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu. Prof. dr Božidar Šekularac, istoričar prije par godina za Pobjedu je ispričao: ,,Za vrijeme Drugog svjetskog rata kada je došlo do obračuna između partizana i četnika, iznešene su knjige iz Manastira Morače i spaljivane su. Tada je čuveni Peko Dapčević u svoju torbicu, sa te gomile, uzeo Oktoih Crnojevića i sačuvao, da bi ga poslije rata vratio manastiru”. Odiseja čuvene ikone Bogorodice Filermose završena je u Crnoj Gori. Međutim, sedmi, središnji, najkrupniji dragi kamen iz ogrlice sa ikone ukraden je u periodu od marta 1953. do januara 1978. u vreme dok je ta svetinja čuvana u trezoru crnogorske Službe DB.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beogradski Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. U trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između braće Šarić

 

 

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice objavila izvještaj o napretku Srbije za 2024. Zvanični primjerak izvještaja je lično uručio predsjedniku Aleksandru Vučiću šef Delegacije Evropske unije (EU) Emanuel Žiofre tek prije četiri dana. Ambasador Žiofre je počeo obraćanje izrazima saučešće porodicama 14 poginulih u nesreći u Novom Sadu 1. novembra. Nakon toga je pozvao srbijanske vlasti da “ubrzaju reforme sa pristupanjem EU”. Kada je riječ o stanju pravosuđa, izvještaj navodi da je “postignut određeni nivo pripremljenosti, i da je ostvaren ograničen napredak”, što je najniži oblik napretka prema metodologiji EK. Ukazuje se da je potrebno ojačati “nezavisnost, nepristranost i efikasnost” pravosudnog sistema.

Tragični događaj u Novom Sadu će zasijeniti vijest koja je objavljena samo dan ranije i koja bi u sređenom društvu bila drugačije primljena. Naime, Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. I sam Lukić je potvrdio smjenu.

Smjena se desila u trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda, sa čijeg čela je skrajnut sudija Lukić. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između narko bosa Darka Šarića i njegovog brata Duška u kojoj su dogovarali kako da utiču na ishod presude za krijumčarenje skoro šest tona kokaina. Mlađi brat Duško je zbog ovog nezgodnog i nekooperativnog sudije bio na sastanku u sjedištu Bezbedonosno – informativne agencije (BIA) sa načelikom operative Markom Parezanovićem (sa kodnim SKY imenima “Markus“ i “Markos“). Kod Markusa je došao na sastanak i Duško Milenković, predsjednik Apelacionog suda u Beogradu da bi vidjeli kako pomoći starijem Šariću da izađe iz zatvora.

Milenković, koji je nedavno potpisao smjenu Lukića, se tada (maj 2020.godine) požalio na sastanku u sjedištu državne bezbijednosti da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. U prepiskama se navodi “jedino on (Markus) može da ode kod Oskara” svemoćnog čovjeka u Srbiji a “Markus (je) od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa svemoćnim Oskarom javio “da je sve ok”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi  za uhljebljenje partijskih kadrova.  Nađe se tu i pokoji potomak ili član familije partijskih drugova i drugarica

 

 

Reakcije, uglavnom negativne, u javnosti je izazvala vijest da je, krajem proteklog mjeseca, Vlada imenovala Predraga Bulatovića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića.

Zogović je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP),a Bulatović  predsjednik Političkog savjeta te partije. Politički veteran Bulatović svakako će imati što da savjetuje svog dosta mlađeg partijskog kolegu. Što se tiče politike za infrastruku i razvoj nije baš sigurno.

Zogović nije jedini ministar koga savjetuju partijski drugovi i drugarice.  Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi upravo za uhljebljenje partijskih kadrova. Desi se i da budu bez mnogo radnog i partijskog iskustva.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić  okružio se sa najviše savjetnika, koji su pri tom  svi iz njegove partije.  

Njegova savjetnica Sandra Radević je Generalna sekretarka Demokrata. Završila je međunarodne odnose u Podgorici, bila zapošljena u MUP-u,  a savjetovala je Bečića i dok je bio predsjednik Skupštine.

Član Demokrata je i Bečićev savjetnik za digitalne medije Božidar Radinović. Radio je u IT sektoru Demokrata od 2016. godine, a od maja 2018. šef je tog sektora. Kadar Demokrata je i savjetnica Milica Kaluđerović, magistrica italijanskog jezika i književnosti.

Bečića savjetuju i stomatološkinja Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokrata i ekonomistkinja Marija Nikčević, šefica računovodstva Demokrata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo prosvjete namjeravalo je da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića, za potrebe novog studentskog doma. Tik do Đukanovićevog univerziteta, čiji bi ga studenti takođe koristili. Plan je zamalo i uspio. Ugovor o kupoprodaji je potpisan, ali je u zadnjem trenu, a nakon pitanja Monitora, Vlada donijela  odluku o poništenju tog posla

 

 

Zamalo se desilo. Ministarstvo prosvjete je imalo namjeru da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića za potrebe novog studentskog doma. Za studente državnog i privatnog, Đukanovićevog univerziteta. Ugovor o kupoprodaji je potpisan prethodne sedmice, ali je u zadnjem trenutku, a nakon pitanja Monitora o zakonitosti ove kupovine, Vlada donijela  odluku o poništenju tendera.

Da je Vlada je od kompanije Čelebić City kupila objekat  nedaleko od Univerziteta Donja Gorica (UDG), saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija  Anđela Jakšić-Stojanović na konferenciji za štampu koja je upriličena krajem septembra. Ona je tada kazala da je cijena objekta 6,3 miliona eura i da će u narednih deset do 15 dana  biti na raspolaganju za smještaj studenata.

Na tenderu koji je Ministarstvo prosvjete raspisalo za kupovinu novog studentskog doma, određena je vrijednost nabavke od 2.975.206 eura. Jedini ponuđač Čelebić City, ćerka firma kompanije Čelebić  nudi cijenu od 6.290.500 eura, koju Ministarstvo prihvata iako je duplo veća od one koju su propisali nabavkom. Na pitanje Monitora –  da li je time prekršen Zakon o javnim nabavkama, iz Ministarstva nijesmo dobili odgovore u roku koji smo tražili. Umjesto toga, stigla je vijest o poništavanju tendera. A odgovori su nam proslijeđeni dan kasnije, pred samo zaključenje broja.

Monitor je pitanja Ministarstvu poslao u srijedu u 9:46. Istog dana, u 16:33 h, na sajtu Crnogorske elektronske javne nabavke (CeJN) objavljena je  odluka o postupku poništenja javne nabavke. Koju je, tog dana, potpisala ministarka Jakšić-Stojanović.

U obrazloženju odluke se navodi da je Vlada, na sjednici 30. oktobra, usvojila  zaključak kojim van snage stavlja zaključak od 3. oktobra, kada se saglasila sa ovom kupovinom.

Zvanično obrazloženje za poništenje tendera prilično je konfuzno. Navodi se tačka  Zakona o javnim nabavkama u kojoj se pominju slučajevi koji su izuzeti od primjene ovog zakona – kupovina ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine.  Onda se konstatuje da ovu tačku zakona nije moguće pravilno primijeniti, pa su se stekli uslovi da se primijeni član koji daje uopšteno mogućnost razloga za poništenje javne nabavke, koji glasi – postoje drugi razlozi utvrđeni ovim zakonom.

U zadnji čas dostavljenim odgovorima, Ministarstvo prosvjete  ima dodatno objašnjenje: ,,Nadležni organi su u završnoj fazi postupka utvrdili da je kupovina nepokretnosti – novog studentskog doma  izuzeta iz Zakona o javnim nabavkama (Član 14 stav 1 tačka 1), te predmetna kupovina nije mogla biti izvršena primjenom pravila nabavki ovog Zakona”.

Prema pouzdanim Monitorovim izvorima, ministarka Jakšić-Stojanović je nakon potpisivanja spornog ugovora sa Čelebić City,  upozorena da se radi o neispravnoj, nezakonitoj kupovini, te da bi jedna od nadležnih institucija mogla reagovati.

Posebno sporna smatrala se odluka u dijelu cijene. Zakon o javnim nabavkama navodi da je, između ostalog, neispravna ponuda u kojoj visina ponuđene cijene prelazi procijenjenu vrijednost nabavke.

Eksperti sa kojima je Monitor razgovarao ukazuju i da je sporno i to što je obeshrabreno učešće drugih ponuđača, jer je cijena predviđena tenderom bila duplo manja od one prihvaćene.

Ministarstvo prosvjete se u odgovorima poziva na to da su u samom postupku, posebno napomenuli da se procijenjena vrijednost  (2.975.206)  odnosi na 2024. godinu, a da  u slučaju da ponuda pređe tu cifru „neće biti odbijena, već proslijeđena Vladi i Ministarstvu finansija na dalje odlučivanje“.

Tvrde i da su radili u cilju ostvarivanja konkurentnosti.

„U momentu raspisivanja poziva se nije mogla predvidjeti veličina i kapacitet objekta, te se tom napomenom uticalo na ostvarivanje konkurentnosti“, navode u odgovorima Monitoru. Napominju i da je prije odluke urađena procjena vrijednosti objekta od strane sudskog vještaka, i da je veća od vrijednosti ponude.

Priča je formalno počela u aprilu ove godine kada je Vlada zadužila Ministarstvo prosvjete da sprovede nabavku prostora  za novi studentski dom u najbržem mogućem roku.

Ministarstvo je ekspresno u julu raspisalo tender. Izjavu naručioca(Ministarstva) o nepostojanju sukoba interesa, potpisuju ministarka i članovi tenderske komisije.

Jedini ponuđač – Čelebić City dobija maksimalni broj bodova, između ostalog i za udaljenost budućeg doma od Plavog dvora u Svetozara Markovića 87 i I faze Novog studentskog doma  kod Tehničkih fakulteta. U prevodu najviša ocjena je data zato što se, kako se navodi u odluci Ministarstva, budući dom nalazi na 4.900 metara razdaljine od pomenutih lokacija!

Maksimalni broj bodova je dobijen i zato što je budući dom udaljen svega 190 metara od UDG.

Kako je objekat izgrađen 2020, komisija je cijenila da nije potrebno dodatno ulaganje osim proširenja i opremanja kuhinje, te manje prilagođavanje soba za osobe sa invaliditetom. Ipak, procijenjeno je da će to koštati dodatnih 100.000 eura. Ne navodi se na čiji račun.

Ponuđač je u ponudi naveo da će dom biti spreman u roku od 30 dana od donošenja odluke.

Komisija Ministarstva prosvjete je utvrdila da se radi o četvorospratnoj zgradi sa podrumom, na zemljištu od 2.947 kvadrata. Objekat posjeduje 230 mjesta za smještaj studenata, 109 dvokrevetnih i četiri trokrevetne sobe. Ukupna površina soba sa kupatilima je 2.618 kvadrata, a  zajedničkih prostorija 888 kvadrata.

Na sajtu CeJN postoje dvije odluke o prihvatanju ponude Čelebić City, jedna od 18. septembra, a druga od 17. oktobra, nakon što je Vlada 3. oktobra odobrila ovu transakciju.

Ministarka Jakšić-Stojanović  21. oktobra potpisuje ugovor o kupoprodaji sa izvršnom direktorkom Čelebić City Milenom Brajović. Monitor je imao uvid u ovaj ugovor.

U odluci Ministarstva o kupovini navedeno je da je Čelebić u obavezi da dostavi dokaz o pravu svojine i List nepokretnosti iz kojeg je jasno vidljivo da ne postoji pravna smetnja za zaključivanje ugovora o prodaji. Ukoliko su upisane hipoteke, ponuđač je u obavezi da dostavi izjavu kojom garantuje da će izvršiti brisanje svih zabilježbi. Čelebić se izjavom od 21. avgusta obavezao da će predati uredan List nepokretnosti u roku od 30 dana od Odluke o izboru najpovoljnije ponude.

Međutim, u potpisanom ugovoru navedeno je niz hipoteka na predmetnoj nepokretnosti.  Jedna, iz 2018., iznosi čak 3,6 miliona eura. Povjerilac je Investiciono razvojni fond (IRF), sa zabranom opterećenja, otuđenja i izdavanja u zakup bez saglasnosti povjerioca.

I za ostale hipoteke, ukupno četiri, povjerilac je IRF. Hipoteka je iz novembra 2021.  u iznosu od 970.000 eura, sa rokom otplate 36 mjeseci, grejs period šest mjeseci. Jedna od hipoteka je u visini od milion eura, sa rokom otplate do kraja januara 2026., dok na posljednjoj od tih hipoteka nema iznosa, odnosno ne navodi se u ugovoru o prodaji.

IRF  je 11. oktobra dao saglasnost kompaniji Čelebić City za zaključenje ugovora o kupoprodaji i Pismo namjere o brisanju hipoteke, koje potpisuje izvršni direktor Fonda Nikola Tripković. Pod uslovom da se dio tranše kupoprodajne cijene od milion eura uplati na račun Fonda u cilju umanjenja glavnice kredita iz 2018. Kao i da se iz prve tranše kupoprodajne cijene izmire dospjele a neizmirene obaveze po kreditima preduzeća Čelebić koja imaju izloženost kod Fonda – Čelebić City, Čelebić, C&S Energy. Navodi se i da je dio kredita koji se vodi na kompaniju Čelebić izmiren, ali da za njega još uvijek nije izvršeno brisanje hipoteke.

U potpisanom ugovoru se navodi da će Ministarstvo prosvjete platiti kompaniji Čelebić City 7,5 miliona eura (iznos sa uračunatim PDV-om). Dio od 3,6 miliona eura najkasnije u roku od sedam dana. I to tako što će milion eura biti uplaćeno IRF-u u cilju obaveza prema Čelebićevom kreditu iz 2018., a ostatak od 2,6 miliona na račun Čelebić City. Ostatak novca od 3,9 miliona, kompaniji je trebalo da se uplati najkasnije do kraja januara 2025.

Zanimljivo je da je notar kod koga je potpisan ovaj ugovor upozorio kupca, Ministarstvo prosvjete, na dostupne mjere osiguranja u svrhu obezbjeđenja svojih prava, mjere upisa zabilježbe i ugovornom kaznom za kašnjenje prodavca u realizaciji obaveza. U ugovoru se navodi da  Ministarstvo prosvjete ,,izričito izjavljuje da ne želii ugovaranje takvih mjera obezbjeđenja”, te da pristaje na sve rizike i posljedice u vezi sa tim.

U odgovorima koje su dostavili Monitoru, iz Ministarstva ukazuju da je uobičajeno da je u svakom postupku prometa nepokretnosti obaveza prodavca  da prije primopredaje objekta isti oslobodi opterećenja i hipoteka. „U konkretnom postupku ponuđač je izjavom garantovao da će prije potpisivanja ugovora dostaviti dokaz izdat od strane zajmodavca kojim će se garantovati uklanjanje predmetne hipoteke, što je i učinjeno”, tvrde.

Posljednje naše pitanje upućeno ministarstvu bilo je – Budući studentski dom nalazi se neposredno pored UDG, dok je od državnih univerziteta udaljen pet kilometara. Da li se na ovaj način obezbjeđuje smještaj za studente privatnog univerziteta, čiji su vlasnici Čelebić, Milo Đukanović, Dragan K. Vukčević i Veselin Vukotić, a na kojem je ministarka prosvjete vandredna profesorica, dekanka jednog od fakulteta i direktorica studijskog programa?

,,Naglašavamo da ministarka Jakšić-Stojanović nijednim postupkom u svom dosadašnjem radu na čelu Ministarstva nije favorizovala UDG, ali ni druge univerzitete ili visokoškolske institucije u Crnoj Gori. U tom smislu, ni data aluzija u postavljenom pitanju nema činjenično uporište, pa je ne bismo dodatno komentarisali”, odgovorili su iz Ministarstva prosvjete.

Poništeni tender govori dovoljno.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo