Povežite se sa nama

MONITORING

LOKALNI IZBORI: Generalna proba

Objavljeno prije

na

Crvena lokva, biračko mjesto u Mojkovcu ima pet birača. Svi su izašli na posljednje parlamentarne izbore i glasali – četvoro za DPS, jedan za SDP. Kuća Milosava Mićunovića u opštini Nikšić još je jedno od najmanjih biračkih mjesta u Crnoj Gori. Tamo je upisano sedam birača, na posljednje parlamentarne izbore izašlo je njih četvoro. Rezultat – tri za DPS, jedan za Demokratski front. Na biračkom mjestu OŠ u Jelovom panju, opština Pljevlja, od 11 upisanih glasalo je šestoro ljudi, jedan glas je bio nevažeći. Rezultat: četiri Front, jedan DPS.

I kad bi izbori bili organizovani na samo jednom od tih biračkih mjesta, vlast bi pričala, ne o lokalnom putu ili vodovodu, nego o evroatlanskom putu Crne Gore i odbrani rezultata referenduma. Tako, iz izbora u izbore, uči predsjednik DPS-a Milo Đukanović i još nijesu svi naučili pa mora da ponavlja.

U razgovoru na TV Pink M, objasno je kako je atmosfera za predstojeće izbore na Cetinju u Mojkovcu, Petnjici i Tuzima slična kao što je bila za vrijeme parlamentarnih izbora 2016. godine. Kad bi, kaže, ,,oni” došli na vlast poništili bi “sve što smo postigli na evroatlanskom putu” i, vraćajući se unazad, poništili bi i odluku o crnogorskoj nezavisnosti.

Tako može, a, sva je prilika i hoće, još sto godina. Što bi se reklo.

Ispucalo se šta se imalo, lokalni izbori u četiri mjesta su u nedjelju, 26. novembra. Zanimljivo je da su nekako ispravno multinacionalno raspoređeni. Na Cetinju živi preko 90 odsto Crnogoraca, u Mojkovcu ima više od 35 odsto Srba, u Petnijici žive pretežno Bošnjaci, u Tuzima Albanci. Za sve njih, naravno, vlast ima odgovarajuću priču, u nedjelju će se vidjeti je li upalilo i ovoga puta.

Monitorovi izvori iz prijestonice kažu da DPS ne očekuje izbore sa sigurnim izgledima za uspjeh. A neuspjeh je sve osim apsolutne vlasti, kakvu su dobili na prethodnim lokalnim izborima. Imali su 19 odborničkih mjesta. Socijaldemokratska partija i Pozitivna po pet, Građanski front tri i SNP jedan odbornički mandat.

Na posljednim parlamentarnim izborima na Cetinju nije bila velika izlaznost. Od oko 14 hiljada birača, četiri hiljade nijesu glasali. Nevažećih listića bilo je 321. Za DPS je glasalo 4.886, za SDP 1.275, za koaliciju Ključ – Demos-SNP-URA – 1.201, Demokrate – 1020, DF 750, SD 367 i Pozitivnu 380. To znači da je prije godinu DPS imao značajnu premoć – sa satelitima je prikupio oko 5.600 glasova. Sabrano, opozicione parije su imale oko 4.200. Iako opozicioni optimisti sa terena javljaju kako su SDP i URA u usponu, dok se Demokrate uzdaju u svoju – od vrata do vrata više puta – kampanju, zalihu glasova koje ima vlast nije lako dostići. Uostalom, Cetinje je kao uporište DPS-a palo jedan jedini put, 2002 kada je lokalnu vlast osvojio Liberalni savez Crne Gore.

Čak se na Čevo, da progovori koju o protivnicima države, popeo šef DPS-a Milo Đukanović, ali ga je, ipak, u kampanji zasjenila poslanica njegove partije Ana Nikolić. Ona je poručila mladim ljudima da, ako je smetnja za njihovo zaposlenje partijska knjižica, uzmu knjižicu DPS-a i problem će biti riješen. Ne može jednostavnije.

Opoziciji nije bilo teško da nabroji neispunjena obećanja sa prethodnih izbora: Izgradnja žičare, fabrika čokolade, fabrika kožne galanterije i sladoleda , fabrika za preradu ribe, pogon za izradu solarnih panela, adaptacija Cetinjske pećine i izmještanje ikone Bogorodice Filermose. I još onaj projekat sa Marinom Abramović u bivšem Obodu i koješta još.

Obistinile su se prognoze da će gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović biti meta kritika zbog porodične veze sa familijom Marović. Stvar je ukusa, ali mogao se dovoljno Bogdanović kritikovati i da Demokrate nijesu napravile skeč u kojem Svetozar Marović traži zeta i govori mu da su milioni na sigurnom.

Vlast je priredila svečano otvaranje početka radova na gradskom stadionu. Kako je krenulo, presijecaće vrpcu ili bacati lopatu zemlje ili smisliti neki simboličan čin i kad urade kakvu studiju lokacije ili donesu akcioni plan.

Ako bi birači u Mojkovcu na lokalnim izborima glasali kao na prošlogodišnjim parlamentarnim, DPS bi izgubio vlast u tom gradu.

DPS je lani osvojio 2.647, Socijaldemokrate 141 glas. Demokratski front imao je 1.560 glasova, koalicija Ključ 985, Demokrate 302, SDP 91. Sabrano, opozicione partije imale su 150 glasova više od vladajućih.

Na prošlim lokalnim izborima DPS je u Mojkovcu sa 17 mandata osvojila apsolutnu vlast, ostali akteri bili su raspoređeni tako da ih nije moguće porediti sa onima koji učestvuju na ovim izborima. Koalicija Demokratski front, SNP i Demokratska srpska stranka nastupili su zajedno i dobili 11 mandata, nezavisna lista Ivan Ašanin imala je dva, a SDP jedan mandat.

Sada se, sa velikom vjerovatnoćom, može očekivati uspjeh Demokrata u Mojkovcu. Demos, jedan od činilaca koalicije Ključ na izbore ne izlazi, SNP je u nekom neodređenom stanju, URA u Mojkovcu teško da je bila glavni stub te koalicije. Tako da veliki broj od 985 njihovih glasova čeka Demokrate gotovo na pladnju.

Za uprotrebu državne finkcije u partijske svrhe u rodnom mjestu, logično, bio je zadužen premijer Duško Marković. Pored toga što je dva puta za deset dana bio u zvaničnoj posjeti rodnom mjestu, premijer nije preskočio ni da naloži primjenu ,,rada na terenu” po kojem je poznat iz vremena dok je bio šef Udbe. Ovoga puta su se sudarili sa terenskom kampanjom Demokrata iz čega su se izrodila dva incidenta.

Vlast se u kampanji hvalila kako je Mojkovac najmanje zadužena opština, opozicija je upozoravala na nezaposlenost i iseljavanje.

,,Na Birou za evidenciju nezaposlenih vlada nezapamćena gužva – u njoj je i stotinak sa fakultetskim diplomama. Mortalitet je duplo veći od nataliteta. Tri osnovne škole, svaka sa područnim odjeljenjima, već nekoliko godina ‘dijele’ jedva dva odjeljenja prvaka. Iseljavanje se nastavlja. Odlaze mladi. I stari bi ali im godine i posustala snaga ne dozvoljavaju”, kazao je nosilac liste ,,SDP Da živi Mojkovac” Božidar Batko Nedović.

U Petnjici je na parlamentarnim izborima 2016. glasalo jedva nešto više od polovine upisanih birača. Od 6.324 upisana birača, glasalo je njih 3.289. DPS je dobio 1.993 glasa, Bošnjačka stranka 596, SDP 262, Socijaldemokrate 234, Ključ 63, Pozitivna i Bošnjačka demokratska zajednica po 45.

Na prethodnim lokalnim izborima DPS je dobio 15 odborničkih mjesta. SDP-u je pripalo 11, Bošnjačkoj stranci četiri i SNP-u jedan mandat. Očigledno, u tom kraju SDP plaća visoku cijenu zbog odvajanja od DPS-a.

,,Nemam dilemu da će na predstojećim lokalnim izborima 26. novembra Bihorci mudro, kao i uvijek, umjeti da prepoznaju kvalitet DPS kao partije koja je najbolja garancija za dalji napredak ovog kraja, kao i da neće pružiti nikakvu šansu onim partijama koje nikad nijesu željele dobro Crnoj Gori, posebno Petnjici”, poručio je Milo Đukanović. Malo je ogovarao bivše koalicione partnere tvrdnjom da SDP stoji uz bok Demokratskom frontu. Oštre međusobne optužbe razmijenjene su između bivših partijskih drugova – SDP-a i Socijaldemokrata.

Adnan Muhović, nosilac liste Bošnjačke stranke, tvrdi da bez te partije neće biti nove vlasti u Petnjici. Pokazali su, kazao je Pobjedi, da su izuzetno autonomni, i da se ne ponašaju u koaliciji kao što se ponašaju Socijaldemokrate. Spavaš li mirno, Ivane Brajoviću, takoreći.

Đukanovića, ko je dobre volje, može zamisliti i kao vilu za kojom kud prolazi sve procvjeta i zazeleni. Prošao je kroz selo Bor, kad eto ti konkursa u kojem kompanija Euro Bor, koja će praviti peškire, traži deset radnika u proizvodnji, pet na pakovanju, poslovođu, kafe kuvaricu, dva radnika na održavanju, vozača i jednog administrativnog radnika.

Na posljednjim lokalnim izborima u gradskoj opštini Tuzi DSP je nadmoćno pobijedio protivnike. Uoči ovih izbora, po ko zna koji put govorilo se o saradnji albanskih partija i, po ko zna koji put dogovor je propao.

Četiri opštine na četiri strane izvjesno će poslužiti kao dobar pokazatelj onoga što se može očekivati u seriji izbora tokom narednog proljeća. Nešto kao mala generalna proba. Možda šapnu i Đukanoviću koliko tačno puk pati za njim.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo