Povežite se sa nama

MONITORING

LOKALNI IZBORI: Generalna proba

Objavljeno prije

na

Crvena lokva, biračko mjesto u Mojkovcu ima pet birača. Svi su izašli na posljednje parlamentarne izbore i glasali – četvoro za DPS, jedan za SDP. Kuća Milosava Mićunovića u opštini Nikšić još je jedno od najmanjih biračkih mjesta u Crnoj Gori. Tamo je upisano sedam birača, na posljednje parlamentarne izbore izašlo je njih četvoro. Rezultat – tri za DPS, jedan za Demokratski front. Na biračkom mjestu OŠ u Jelovom panju, opština Pljevlja, od 11 upisanih glasalo je šestoro ljudi, jedan glas je bio nevažeći. Rezultat: četiri Front, jedan DPS.

I kad bi izbori bili organizovani na samo jednom od tih biračkih mjesta, vlast bi pričala, ne o lokalnom putu ili vodovodu, nego o evroatlanskom putu Crne Gore i odbrani rezultata referenduma. Tako, iz izbora u izbore, uči predsjednik DPS-a Milo Đukanović i još nijesu svi naučili pa mora da ponavlja.

U razgovoru na TV Pink M, objasno je kako je atmosfera za predstojeće izbore na Cetinju u Mojkovcu, Petnjici i Tuzima slična kao što je bila za vrijeme parlamentarnih izbora 2016. godine. Kad bi, kaže, ,,oni” došli na vlast poništili bi “sve što smo postigli na evroatlanskom putu” i, vraćajući se unazad, poništili bi i odluku o crnogorskoj nezavisnosti.

Tako može, a, sva je prilika i hoće, još sto godina. Što bi se reklo.

Ispucalo se šta se imalo, lokalni izbori u četiri mjesta su u nedjelju, 26. novembra. Zanimljivo je da su nekako ispravno multinacionalno raspoređeni. Na Cetinju živi preko 90 odsto Crnogoraca, u Mojkovcu ima više od 35 odsto Srba, u Petnijici žive pretežno Bošnjaci, u Tuzima Albanci. Za sve njih, naravno, vlast ima odgovarajuću priču, u nedjelju će se vidjeti je li upalilo i ovoga puta.

Monitorovi izvori iz prijestonice kažu da DPS ne očekuje izbore sa sigurnim izgledima za uspjeh. A neuspjeh je sve osim apsolutne vlasti, kakvu su dobili na prethodnim lokalnim izborima. Imali su 19 odborničkih mjesta. Socijaldemokratska partija i Pozitivna po pet, Građanski front tri i SNP jedan odbornički mandat.

Na posljednim parlamentarnim izborima na Cetinju nije bila velika izlaznost. Od oko 14 hiljada birača, četiri hiljade nijesu glasali. Nevažećih listića bilo je 321. Za DPS je glasalo 4.886, za SDP 1.275, za koaliciju Ključ – Demos-SNP-URA – 1.201, Demokrate – 1020, DF 750, SD 367 i Pozitivnu 380. To znači da je prije godinu DPS imao značajnu premoć – sa satelitima je prikupio oko 5.600 glasova. Sabrano, opozicione parije su imale oko 4.200. Iako opozicioni optimisti sa terena javljaju kako su SDP i URA u usponu, dok se Demokrate uzdaju u svoju – od vrata do vrata više puta – kampanju, zalihu glasova koje ima vlast nije lako dostići. Uostalom, Cetinje je kao uporište DPS-a palo jedan jedini put, 2002 kada je lokalnu vlast osvojio Liberalni savez Crne Gore.

Čak se na Čevo, da progovori koju o protivnicima države, popeo šef DPS-a Milo Đukanović, ali ga je, ipak, u kampanji zasjenila poslanica njegove partije Ana Nikolić. Ona je poručila mladim ljudima da, ako je smetnja za njihovo zaposlenje partijska knjižica, uzmu knjižicu DPS-a i problem će biti riješen. Ne može jednostavnije.

Opoziciji nije bilo teško da nabroji neispunjena obećanja sa prethodnih izbora: Izgradnja žičare, fabrika čokolade, fabrika kožne galanterije i sladoleda , fabrika za preradu ribe, pogon za izradu solarnih panela, adaptacija Cetinjske pećine i izmještanje ikone Bogorodice Filermose. I još onaj projekat sa Marinom Abramović u bivšem Obodu i koješta još.

Obistinile su se prognoze da će gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović biti meta kritika zbog porodične veze sa familijom Marović. Stvar je ukusa, ali mogao se dovoljno Bogdanović kritikovati i da Demokrate nijesu napravile skeč u kojem Svetozar Marović traži zeta i govori mu da su milioni na sigurnom.

Vlast je priredila svečano otvaranje početka radova na gradskom stadionu. Kako je krenulo, presijecaće vrpcu ili bacati lopatu zemlje ili smisliti neki simboličan čin i kad urade kakvu studiju lokacije ili donesu akcioni plan.

Ako bi birači u Mojkovcu na lokalnim izborima glasali kao na prošlogodišnjim parlamentarnim, DPS bi izgubio vlast u tom gradu.

DPS je lani osvojio 2.647, Socijaldemokrate 141 glas. Demokratski front imao je 1.560 glasova, koalicija Ključ 985, Demokrate 302, SDP 91. Sabrano, opozicione partije imale su 150 glasova više od vladajućih.

Na prošlim lokalnim izborima DPS je u Mojkovcu sa 17 mandata osvojila apsolutnu vlast, ostali akteri bili su raspoređeni tako da ih nije moguće porediti sa onima koji učestvuju na ovim izborima. Koalicija Demokratski front, SNP i Demokratska srpska stranka nastupili su zajedno i dobili 11 mandata, nezavisna lista Ivan Ašanin imala je dva, a SDP jedan mandat.

Sada se, sa velikom vjerovatnoćom, može očekivati uspjeh Demokrata u Mojkovcu. Demos, jedan od činilaca koalicije Ključ na izbore ne izlazi, SNP je u nekom neodređenom stanju, URA u Mojkovcu teško da je bila glavni stub te koalicije. Tako da veliki broj od 985 njihovih glasova čeka Demokrate gotovo na pladnju.

Za uprotrebu državne finkcije u partijske svrhe u rodnom mjestu, logično, bio je zadužen premijer Duško Marković. Pored toga što je dva puta za deset dana bio u zvaničnoj posjeti rodnom mjestu, premijer nije preskočio ni da naloži primjenu ,,rada na terenu” po kojem je poznat iz vremena dok je bio šef Udbe. Ovoga puta su se sudarili sa terenskom kampanjom Demokrata iz čega su se izrodila dva incidenta.

Vlast se u kampanji hvalila kako je Mojkovac najmanje zadužena opština, opozicija je upozoravala na nezaposlenost i iseljavanje.

,,Na Birou za evidenciju nezaposlenih vlada nezapamćena gužva – u njoj je i stotinak sa fakultetskim diplomama. Mortalitet je duplo veći od nataliteta. Tri osnovne škole, svaka sa područnim odjeljenjima, već nekoliko godina ‘dijele’ jedva dva odjeljenja prvaka. Iseljavanje se nastavlja. Odlaze mladi. I stari bi ali im godine i posustala snaga ne dozvoljavaju”, kazao je nosilac liste ,,SDP Da živi Mojkovac” Božidar Batko Nedović.

U Petnjici je na parlamentarnim izborima 2016. glasalo jedva nešto više od polovine upisanih birača. Od 6.324 upisana birača, glasalo je njih 3.289. DPS je dobio 1.993 glasa, Bošnjačka stranka 596, SDP 262, Socijaldemokrate 234, Ključ 63, Pozitivna i Bošnjačka demokratska zajednica po 45.

Na prethodnim lokalnim izborima DPS je dobio 15 odborničkih mjesta. SDP-u je pripalo 11, Bošnjačkoj stranci četiri i SNP-u jedan mandat. Očigledno, u tom kraju SDP plaća visoku cijenu zbog odvajanja od DPS-a.

,,Nemam dilemu da će na predstojećim lokalnim izborima 26. novembra Bihorci mudro, kao i uvijek, umjeti da prepoznaju kvalitet DPS kao partije koja je najbolja garancija za dalji napredak ovog kraja, kao i da neće pružiti nikakvu šansu onim partijama koje nikad nijesu željele dobro Crnoj Gori, posebno Petnjici”, poručio je Milo Đukanović. Malo je ogovarao bivše koalicione partnere tvrdnjom da SDP stoji uz bok Demokratskom frontu. Oštre međusobne optužbe razmijenjene su između bivših partijskih drugova – SDP-a i Socijaldemokrata.

Adnan Muhović, nosilac liste Bošnjačke stranke, tvrdi da bez te partije neće biti nove vlasti u Petnjici. Pokazali su, kazao je Pobjedi, da su izuzetno autonomni, i da se ne ponašaju u koaliciji kao što se ponašaju Socijaldemokrate. Spavaš li mirno, Ivane Brajoviću, takoreći.

Đukanovića, ko je dobre volje, može zamisliti i kao vilu za kojom kud prolazi sve procvjeta i zazeleni. Prošao je kroz selo Bor, kad eto ti konkursa u kojem kompanija Euro Bor, koja će praviti peškire, traži deset radnika u proizvodnji, pet na pakovanju, poslovođu, kafe kuvaricu, dva radnika na održavanju, vozača i jednog administrativnog radnika.

Na posljednjim lokalnim izborima u gradskoj opštini Tuzi DSP je nadmoćno pobijedio protivnike. Uoči ovih izbora, po ko zna koji put govorilo se o saradnji albanskih partija i, po ko zna koji put dogovor je propao.

Četiri opštine na četiri strane izvjesno će poslužiti kao dobar pokazatelj onoga što se može očekivati u seriji izbora tokom narednog proljeća. Nešto kao mala generalna proba. Možda šapnu i Đukanoviću koliko tačno puk pati za njim.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo