Povežite se sa nama

MONITORING

GODINA VLADE DUŠKA MARKOVIĆA – SAMOHVALE I VELIKA OBEĆANJA: Već je bilo bolje

Objavljeno prije

6 godina

na

milo-djukanovic

Minulih dana, obilazeći po partijskom zadatku sela i zaseoke Cetinja, Tuzi, Mojkovca i Petnjice, grupica partijskih aktivista banula je i u dom starca za kojega su im skrenuli pažnju da na daleko nema ravnoga po stečenom životnom iskustvu i iskazanoj mudrosti. Mladost ko mladost, radoznala i prepuna nade u ljepše sjutra, pred mudraca tresnu pitanje: Kaži đede – kad će biti bolje? Čiča se bogme zamisli, ili zadrijema, tek tišina potraja…

Za to vrijeme puk je u velikom gradu, a sve su varošice i gradovi u Crnoj Gori veliki, sa dužnom pažnjom analizirao ono što je Duško Marković izrekao u razgovoru za Pogled, časopis Inženjerske komore Crne Gore. Marković nije mudrac, ali je predsjednik Vlade, koja ovih dana obilježava godišnjicu postojanja, pa sumira učinjeno, kritikuje zatečeno, najavljuje veće i bolje (godišnjica je, u ove predizborne dane, zgodna prilika za dodatnu samohvalu).

„Najbolji dani za Crnu Goru tek predstoje”, poručio je premijer Marković, „dosadašnji rezultati Vlade daju za pravo da vjerujemo da se mnogo brže možemo primaći životnom standardu najrazvijenijih zemalja Evrope”. Pa još dodaje: „Svaka Vlada i svaki premijer žele za svoju državu da urade velike stvari”.

Mnogo brže? U odnosu na šta?

Ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović nekada je najavljivao, pozivajući se na vladin Program pristupanja EU, da ćemo do 2018. „da završimo sve obaveze i budemo interno spremni za članstvo”. Potom su ciljevi postali skromniji. Ali jednako nerealni i neostvarivi. ,,Imajući u vidu obim i kompleksnost obaveza u okviru pojedinih pregovaračkih poglavlja, cijenim da je realno očekivati da sva poglavlja otvorimo do kraja 2017”. Novi cilj, ili nova šarena laža, glasi – sva poglavlja će biti otvorena do kraja naredne godine. Otvorena. O kraju pristupnih pregovora još ne smije ni da se razmišlja.

„Olako licitiranje sa nerealnim rokovima podiže očekivanja, dok istovremeni izostanak rezultata posljedično dovodi do razočarenja. Usled toga ne treba da čudi sve veći pad podrške procesu pristupanja, što dovodi u pitanje i legitimitet procesa”, kazala je nedavno za Vijesti koordinatorka programa CGO za evropske integracije Ana Vujošević.

Činjenice, međutim, nijesu dovoljne da pokvare optimizam vladinih zvaničnika. Predstavljajući prijedlog budžeta koji je, u poslednji čas, prošle nedjelje upućen Skupštini, potpredsjednik Vlade Milutin Simović je potencirao odomaćenu tvrdnju da je Crna Gora tokom ove godine bila zemlja sa najbržim rastom BDP u Evropi. I Marković se pohvalio kako Crna Gora ima „realni rast” među najvećim na kontinetu – pa to pritvrdio podatkom da je rast BDP za prvih šest mjeseci ove godine 4,2 odsto.

Razni ljudi – razni podaci. Prema brojkama koje kruže po regionu, Albanija, Bugarska i Rumunija imaju veći rast BDP u tri kvartala ove godine u odnosu na Crnu Goru. Sve i da ne gledamo u tuđa dvorišta, mada nas ovdašnja vlast prečesto nagovara na tako nešto, rast BDP od tri, četiri ili pet odsto nije dovoljan da se u prvoj polovini ovog vijeka primaknemo standardu razvijenih zemalja Zapadne Evrope. Sve pod uslovom da one zastanu u mjestu, čekajući na nas. A neće.

,,Sasvim otvoreno mogu da vam saopštim da je takvom rezultatu umnogome doprinijelo i članstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu, jer smo u prethodnih pet mjeseci I te kako osjetili pojačano interesovanje stranih investitora i veće povjerenje međunarodnih finansijskih institucija”, kaže premijer sasvim otvoreno, „to je naravno rezultat našeg posvećenog rada, ali dobrim dijelom i povjerenja i sigurnosti koje nam je u njihovim očima donijelo članstvo u NATO”.

Moramo razumjeti premijera – učlanjenje u NATO je, uz gradnju dionice autoputa Gornje Mrke – Mateševo, rijetko ispunjeno obećanje aktuelnih vlasti. Ako u ispunjena obećanja ne svrstamo i ukidanje naknade za majke troje i više djece, u čemu je Vlada imala očekivanu pomoć Ustavnog suda. Na drugoj strani: ne znamo šta će biti sa drugim blokom Termoelektrane u Pljevljima; Ne znamo ko će gazdovati Rudnikom uglja; Ne znamo po kome modelu, kojoj cijeni i kada će se konačno završiti partnerstvo Vlade i A2A u Elektroprivredi; Ne znamo ko su poreski dužnici i kada će, odnosno da li će, izmiriti svoj dug prema državnom budžetu; Kada će proraditi Novi duvanski kombinat; Kada će se okončati stečajni postupak u Kombinatu aluminijuma; Šta će biti sa Montenegroerlajnsom; Kome smo obećali aerodrome; A kome šume…

Previše je nepoznanica u crnogorskim ekonomskim stranputicama koje kreira DPS vlast. Zato, valjda, Vlada nije uspjela da pronađe kreditore spremne da nam pozajme novac planiran ovogodišnjim Zakonom o budžetu. Pa su u pomoć pozvali Svjetsku banku i domaće tržište novca. Podižući i onako previsoke kamate u ovdašnjim bankama. Javna je tajna: Vlada Crne Gore se zadužuje uz kamate po kojima, u Hrvatskoj ili Srbiji, mladi bračni par ne želi da uzme stambeni kredit.

Prema predloženom budžetu za narednu godinu, Vlada će na ime otplate prispjelog duga potrošiti nešto manje od 180 miliona eura. Važan je podatak – na ime otplate glavnice domaćim zajmodavcima otići će 50, a stranim 100 miliona eura. Odnos je, dakle, 1:2. I to potvrđuje crnogorsku nekonkurentnost na međunarodnom tržištu kapitala. Premijer Marković i njegovi saradnici vole da se pohvale kako su agencije za ocjenu kreditnog rejtinga ljetos popravile naš status (dugoročni izgledi promijenjeni iz negativnih u stabilne). Jednako, međutim, vole da prešute da je, i pored toga, naš kreditni rejting danas niži nego što je bio u prvoj polovini prošle godine. Pošto bi onda morali da se pozabave i razlozima tog pada. A to nijesu Edi, Paja i Sinđa.

Uglavnom, u pomenutom predlogu budžeta, na strani jedan, stoji da će uz otplatu glavnice domaćim i stranim kreditorima, na ime „otplate obaveza iz prethodnog perioda” (kao da svi dugovi nijesu obaveze iz prethodnog perioda) otići više od 28 miliona eura. Nećete pogriješiti ako protumačite da je taj iznos, zapravo, cijena povjerenja domaćih i stranih kreditora u ekonomsku politiku DPS i njenih političkih/poslovnih saveznika.

Crna Gora je, možda to nijeste znali, regionalni šampion u rastu cijena. Od početka godine do kraja septembra, prema zvaničnim podacima, inflacija u Crnoj Gori dostigla je 2,9 odsto. Sličan rezultat bilježe samo Srbija i Albanija. Ali one, za razliku od nas, troše dinare i leke, a ne eure. Pa time naš uspjeh dobija na značaju.

S tim u vezi je i sledeći podatak: Crna Gora je jedina zemlja u regionu (od Hrvatske do Bugarske i od Ruminije do Albanije) u kojoj je vrijednost prosječne zarade, u realnom odnosu sa rastom cijena, bila manja nego godinu ranije. I pored toga što nominalno, zapošljeni stanovnici Crne Gore imaju prosječnu platu manju samo od stanovnika Hrvatske i Bugarske (Rumuni su nam bili za petama i preteći će nas krajem ove ili početkom naredne godine, što ne treba da čudi imajući u vidu da je BDP po stanovniku u Rumuniji za približno polovinu veći nego u Crnoj Gori) jedini smo čija kupovna moć – opada.

Ostaje da se nadamo da predstojeće povećanje stope PDV sa 19 na 21 odsto neće dodatno uticati na rast cijena i pad standarda.

Marković se, što mu ne treba zamjeriti, na sav glas hvali kako je u vrijeme njegove vladavine broj zapošljenih porastao za skoro sedam hiljada. „Prosječan broj zaposlenih u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je preko 183 hiljade, što je blizu sedam hiljada zaposlenih osoba više nego u istom periodu 2016. godine”, ponosan je premijer. Pa zaboravi da pomene – veću stopu nezaposlenosti imaju samo Makedonija i Bosna i Hercegovina (zbog nedostatka vjerodostojnih podataka Kosovo nije uključeno u navedena poređenja).

,,Porast zaposlenosti doveo je i do rasta standarda koji se ogleda u rastu zarada”, ubjeđuje nas premijer Marković. Pa vi birajte – da li da vjerujete sebi i svom novčaniku ili premijeru u njegovim medijskim eksponentima. U svakom slučaju, čestitamo!

Nakon poduže pauze mudri starac podiže glavu, otvori oči i, odlučno, odgovori na postavljeno pitanje. „Već je bilo bolje”. Pa vi sami procijenite đe smo. I đe idemo.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE PORUKE TOKOM KAMPANJE: Ne možete potrošiti koliko mi možemo obećati

Objavljeno prije

2 dana

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Političari znaju kome se obraćaju kada obećavaju brda i doline nakon ovonedjeljnih izbora. Onima koji neće pitati gdje će ovdašnji poslodavci naći još oko milijardu eura godišnje (1.000.000.000) da bi isplaćivali prosječne plate koje ovih dana oni najavljuju

 

Ili mi nijesmo svikli na ovakve predizborne kampanje, ili su ključni politički akteri malo pretjerali tek, teško se nositi sa svim prosperitetom i blagostanjem koje nam obećavaju, a ostati vezan za zemlju.

Minimalna zarada porašće sa 450 na 700 eura (preko 50 odsto). Minimalna penzija sa 250 na 450 (80 odsto). Radni dan biće kraći (sedam sati). To u ime Evrope sad obećava njen lider i kandidat za premijera Milojko Spajić.

Ne zaostaje mnogo ni DPS pod komandom Danijela Živkovića. Budu li se oni pitali, nakon što započnu investicioni ciklus težak milijardu eura (odakle, kako, zašto baš milijardu…?) bruto zarade biće uvećane za 50 odsto. Penzije sljedstveno tome (minimalna penzija 350 eura) pa još dvocifren postotak preko.

Može li ljepše? Kad pročitate predizborni program PzP-a vidite da može. Tamo Nebojša Medojević i njegovi „garantuju“ da će „učiniti da Crna Gora bude uspješna zemlja Evropske unije, sa prosječnom platom iznad 1.000  eura, prosječnim penzijama iznad 700 eura, punim angažovanjem radno sposobnih građana i iskorijenjenim siromaštvom”.

Vozićemo se novim i dobrim putevima. Dva autoputa i dvije brze ceste obećava Evropa sad, do 2030. Sa juga na sjever Bar-Boljare. Sa zapada na istok Jadransko jonski autoput. Duž primorja brza cesta od Ulcinja do Herceg Novog i granice sa Hrvatskom. Duž sjevera brza cesta od granice Bosne i Hercegovine, preko Pljevalja do Bijelog Polja. Stare ideje za nova obećanja. Stare su i cijene prema kojima realizacija ova četiri projekta koštaju blizu četiri milijarde. Skoro pa četiri petine prošlogodišnjeg BDP-a, umalo pa dva ovogodišnja budžeta ili onoliko koliko Crna Gora danas duguje domaćim i stranim zajmodavcima. Ne računajući dugove opština i državnih preduzeća.

Po novim cestama vozićemo nove automobile – električne. Njihovu nabavku, obećavaju, subvencioniraće budući predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti iz koalicije Demokrate-URA Alekse Bečića i Dritana Abazovića. Pomagaće i nabavku solarnih panela za proizvodnju električne energije. A njih će, makar najsrećniji među nama (ili vlastima najbliži), ugrađivati na krovove novih stanova, kupljenih od države po cijeni troškova izgradnje na besplatnom (državnom) placu. Toliko od URA. Uz najavu da će uvećane plate u javnom sektoru i dalje rasti. Ima se, može se. Baš kao i penzije, socijalna davanja, jednokratne pomoći za socijalno ugrožene…

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORUKA MINISTARSTVA PROSVJETE MATURANTIMA I OSTALIMA: Varanje se isplati

Objavljeno prije

2 dana

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Sistem je opet pokazao  da pravda i podržava varanje i prepisivanje. Po onoj staroj, ko je vama kriv što se nište snašli

 

Lopovi, lopovi orilo se u petak ispred zgrade Ministarsva prosvjete u kojoj je smješten i ispitni centar iz grla nezadovoljnih maturanata i roditelja. Oni su protestovali nakon što je Komisija za ocjenjivanje utvrdila da je njih 553 prepisivalo na maturskom izpitu iz CSBH jezika.

,,Mi smo tog dana ni krivi ni dužni bili kao taoci. Skandirali su, ulazili, lupali. Došla je i policija, a jedna je majka rekla – Sram vas bilo, uzimate budućnost mog djeteta”, priča za Monitor jedan od članova Komisije za ocjenjivanje. Kaže da su se osjećali užasno, da su se nakon drame oko maturskog ispita, koja još traje, mnogi članovi komisije razboljeli. ,,Radiš posao kako valja i kako pravila nalažu i doživiš sve ovo. Da te osuđuju, skandiraju, da smo kao taoci zatvoreni u sali, da se bojimo za bezbjednost… Duže od mjesec dana niko nam iz Ministarstva prosvjete nije odgovarao, a na kraju su svi bili spremni da svale krivicu na nas. Niko nije stao iza nas, niko nam se nije obratio”.

Ono što niko ne osporava je nedvosmislen nalaz komisije da je preko 500 maturanata prepisivalo. Što i nije neka novina, s obzirom da  maturske ispite godinama unazad prati ta priča. ,,Imamo slučajeve da su direktori tokom testiranja šetali učionicama i govorili nastavnicima da pomažu učenicima kako bi škola imala što bolje rezultate. Mi jednom moramo da kažemo stop prepisivanju. Uvijek ga je bilo, ali sada moramo da ga svedemo na najmanju moguću mjeru”, izjavio je nedavno predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Novo je što se taj način ,,polaganja” mature omasovio – tužilaštvo je formiralo predmet zbog „curenja“ testova na eksternom ispitu za polumaturante u aprilu. A ispit je ponovljen 26. maja. Tokom aprila javnost se upoznala i sa prepisivanjem testova iz maternjeg jezika putem vajber grupe Druženje.

Komisija je ocjenjivala maturske radove od 15. aprila do 23. maja 2023, a da nema mjesta ljutnji na njih obrazložili su i time da su testove ocjenjivali pod šiframa, ne znajući ni školu, ni opštinu, kao ni ime učenika.

Da su učenici, koji su prepisivali, ocjenjeni nulom i članovi Komisije su saznali u petak 2. juna kada je bio dan za prigovore. ,,Ko je ocijenio djecu sa nulom? Znam koje smo ocjene mi dali. Mi nule nismo upisali”, rekla je Milica Stanković, članica Komisije, gostujući na TV Vijesti. I u Ministarstvu prosvjete tvrde da su zaprepašteni tom odlukom.

U opštem rasulu oko maturskog ispita, desio se eksces jer su članovi Komisije stali iza svog rada. Punudili su đacima, da bi mogli da se upišu na fakultete, da vanredno polažu 13. juna.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović je nakon razgovora sa đacima i roditeljima zanemario stav struke i zatražio da se testovi ponovo pregledaju. Iz Komisije su odgovorili da to nije u skladu sa zakonom i ostali ka stavu da đaci treba vanredno da polažu.

Uslijedila je čistka – Vlada je ovlastila ministra prosvjete da smijeni direktoricu Ispitnog centra Crne Gore Draganu Dmitrović. Na telefonskoj sjednici smijenjen je i Upravni odbor Ispitnog centra, koji čine predsjednica Valentina Radulović Šćepanović i članovi Momir Radulović, Ana Savićević, Dragana Nenadović i Milica Lekić. Dragana Nenadović je razriješena i sa dužnosti glavnog ocjenjivača.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

FUNKCIONERSKA KAMPANJA: Iskočili iz DPS šinjela

Objavljeno prije

2 dana

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Sva ona presjecanja vrpci, predizborna obećanja, zapošljavanja, lažna obećanja, koje su ismijavali i kritikovali za vrijeme vladavine DPS-a, tokom ove kampanje, vlasti su prihvatile  kao obilježje svoje politike

 

Posljednji dan maja, premijer Dritan Abazović sa podgoričkim i rukovodstvom Opštine Tuzi, otvara dio bulevara Podgorica -Tuzi. Sve liči na scene kada su dio istog bulevara 2019. otvarali tadašnji predsjednik države Milo Đukanović i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković.

Na optužbe da je otvaranje već viđena predstava i dio predizborne kampanje, Abazović odgovara da Vlada ima agendu, da nije mogla da zna kada će se raspisati izbori… Potrefilo se tako, baš kao što se i DPS- godinama namještalo, otvaranje u predizborni vakat.

,,Funkcionerska kampanja koju DPS toliko vodi je zapravo pokazala sav njihov očaj”, poručivali su iz Abazovićeve stranke u avgustu 2020. Sada su sve to zaboravili, pa potpredsjednik URE i ministar Goran Đurović, par dana prije izbora, kao Vladin predstavlja ukradeni program Stan za sve.  Da se nema granica  jasno je bilo kada su novi trajekt krstili predizbornim imenom Ruka pravde.

Sva ona presjecanja vrpci, predizborna obećanja, zapošljavanja, lažna obećanja, koje su ismijavali i kritikovali za vrijeme vladavine DPS-a, tokom ove kampanje prihvatili su kao obilježje svoje politike.

I ostali koalicioni partneri u vlasti nalaze svoje načine predizborne promocije na istom tragu. Tako je krajem maja ministar pravde Marko Kovač sa rukovodstvom Opštine Nikšić usaglasio da Vlada donira Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 220.000 eura za rekonstrukciju Saborne crkve Sv.Vasilija Ostroškog u Nikšiću. SPC-u kao nedostaje novca pa svako malo mora država da je pripomogne, a posebno u predizbornom vremenu.

Kad od DPS politike ne prezaju oni koji su se borili protiv nje, što je ne bi baštinili i oni koji su bivšoj vlasti godinama bili saradnici. Tako su za potrebe Ministarstva kapitalnih investicija, na čijem čelu je Ervin Ibrahimović, krajem maja, raspisani oglasi za čak šest direktora direktorata. Oglas se raspisuje dvije sedmice prije vanrednih parlamentarnih izbora, a rukovodioci se biraju na mandat od pet godina. Usput su raspisani i konkursi za pomoćnika direktora Uprave policije (Sektor za finansijsko-obavještajne poslove) i 16 oglasa za Upravu za gazdovanje šumama (za čuvare šuma, referente i portire)… Iz Vlade i od premijera opet objašnjenja koja vrijeđaju inteligenciju da to sa izborima nema baš nikakve veze.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo