Povežite se sa nama

MONITORING

GODINA VLADE DUŠKA MARKOVIĆA – SAMOHVALE I VELIKA OBEĆANJA: Već je bilo bolje

Objavljeno prije

na

milo-djukanovic

Minulih dana, obilazeći po partijskom zadatku sela i zaseoke Cetinja, Tuzi, Mojkovca i Petnjice, grupica partijskih aktivista banula je i u dom starca za kojega su im skrenuli pažnju da na daleko nema ravnoga po stečenom životnom iskustvu i iskazanoj mudrosti. Mladost ko mladost, radoznala i prepuna nade u ljepše sjutra, pred mudraca tresnu pitanje: Kaži đede – kad će biti bolje? Čiča se bogme zamisli, ili zadrijema, tek tišina potraja…

Za to vrijeme puk je u velikom gradu, a sve su varošice i gradovi u Crnoj Gori veliki, sa dužnom pažnjom analizirao ono što je Duško Marković izrekao u razgovoru za Pogled, časopis Inženjerske komore Crne Gore. Marković nije mudrac, ali je predsjednik Vlade, koja ovih dana obilježava godišnjicu postojanja, pa sumira učinjeno, kritikuje zatečeno, najavljuje veće i bolje (godišnjica je, u ove predizborne dane, zgodna prilika za dodatnu samohvalu).

„Najbolji dani za Crnu Goru tek predstoje”, poručio je premijer Marković, „dosadašnji rezultati Vlade daju za pravo da vjerujemo da se mnogo brže možemo primaći životnom standardu najrazvijenijih zemalja Evrope”. Pa još dodaje: „Svaka Vlada i svaki premijer žele za svoju državu da urade velike stvari”.

Mnogo brže? U odnosu na šta?

Ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović nekada je najavljivao, pozivajući se na vladin Program pristupanja EU, da ćemo do 2018. „da završimo sve obaveze i budemo interno spremni za članstvo”. Potom su ciljevi postali skromniji. Ali jednako nerealni i neostvarivi. ,,Imajući u vidu obim i kompleksnost obaveza u okviru pojedinih pregovaračkih poglavlja, cijenim da je realno očekivati da sva poglavlja otvorimo do kraja 2017”. Novi cilj, ili nova šarena laža, glasi – sva poglavlja će biti otvorena do kraja naredne godine. Otvorena. O kraju pristupnih pregovora još ne smije ni da se razmišlja.

„Olako licitiranje sa nerealnim rokovima podiže očekivanja, dok istovremeni izostanak rezultata posljedično dovodi do razočarenja. Usled toga ne treba da čudi sve veći pad podrške procesu pristupanja, što dovodi u pitanje i legitimitet procesa”, kazala je nedavno za Vijesti koordinatorka programa CGO za evropske integracije Ana Vujošević.

Činjenice, međutim, nijesu dovoljne da pokvare optimizam vladinih zvaničnika. Predstavljajući prijedlog budžeta koji je, u poslednji čas, prošle nedjelje upućen Skupštini, potpredsjednik Vlade Milutin Simović je potencirao odomaćenu tvrdnju da je Crna Gora tokom ove godine bila zemlja sa najbržim rastom BDP u Evropi. I Marković se pohvalio kako Crna Gora ima „realni rast” među najvećim na kontinetu – pa to pritvrdio podatkom da je rast BDP za prvih šest mjeseci ove godine 4,2 odsto.

Razni ljudi – razni podaci. Prema brojkama koje kruže po regionu, Albanija, Bugarska i Rumunija imaju veći rast BDP u tri kvartala ove godine u odnosu na Crnu Goru. Sve i da ne gledamo u tuđa dvorišta, mada nas ovdašnja vlast prečesto nagovara na tako nešto, rast BDP od tri, četiri ili pet odsto nije dovoljan da se u prvoj polovini ovog vijeka primaknemo standardu razvijenih zemalja Zapadne Evrope. Sve pod uslovom da one zastanu u mjestu, čekajući na nas. A neće.

,,Sasvim otvoreno mogu da vam saopštim da je takvom rezultatu umnogome doprinijelo i članstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu, jer smo u prethodnih pet mjeseci I te kako osjetili pojačano interesovanje stranih investitora i veće povjerenje međunarodnih finansijskih institucija”, kaže premijer sasvim otvoreno, „to je naravno rezultat našeg posvećenog rada, ali dobrim dijelom i povjerenja i sigurnosti koje nam je u njihovim očima donijelo članstvo u NATO”.

Moramo razumjeti premijera – učlanjenje u NATO je, uz gradnju dionice autoputa Gornje Mrke – Mateševo, rijetko ispunjeno obećanje aktuelnih vlasti. Ako u ispunjena obećanja ne svrstamo i ukidanje naknade za majke troje i više djece, u čemu je Vlada imala očekivanu pomoć Ustavnog suda. Na drugoj strani: ne znamo šta će biti sa drugim blokom Termoelektrane u Pljevljima; Ne znamo ko će gazdovati Rudnikom uglja; Ne znamo po kome modelu, kojoj cijeni i kada će se konačno završiti partnerstvo Vlade i A2A u Elektroprivredi; Ne znamo ko su poreski dužnici i kada će, odnosno da li će, izmiriti svoj dug prema državnom budžetu; Kada će proraditi Novi duvanski kombinat; Kada će se okončati stečajni postupak u Kombinatu aluminijuma; Šta će biti sa Montenegroerlajnsom; Kome smo obećali aerodrome; A kome šume…

Previše je nepoznanica u crnogorskim ekonomskim stranputicama koje kreira DPS vlast. Zato, valjda, Vlada nije uspjela da pronađe kreditore spremne da nam pozajme novac planiran ovogodišnjim Zakonom o budžetu. Pa su u pomoć pozvali Svjetsku banku i domaće tržište novca. Podižući i onako previsoke kamate u ovdašnjim bankama. Javna je tajna: Vlada Crne Gore se zadužuje uz kamate po kojima, u Hrvatskoj ili Srbiji, mladi bračni par ne želi da uzme stambeni kredit.

Prema predloženom budžetu za narednu godinu, Vlada će na ime otplate prispjelog duga potrošiti nešto manje od 180 miliona eura. Važan je podatak – na ime otplate glavnice domaćim zajmodavcima otići će 50, a stranim 100 miliona eura. Odnos je, dakle, 1:2. I to potvrđuje crnogorsku nekonkurentnost na međunarodnom tržištu kapitala. Premijer Marković i njegovi saradnici vole da se pohvale kako su agencije za ocjenu kreditnog rejtinga ljetos popravile naš status (dugoročni izgledi promijenjeni iz negativnih u stabilne). Jednako, međutim, vole da prešute da je, i pored toga, naš kreditni rejting danas niži nego što je bio u prvoj polovini prošle godine. Pošto bi onda morali da se pozabave i razlozima tog pada. A to nijesu Edi, Paja i Sinđa.

Uglavnom, u pomenutom predlogu budžeta, na strani jedan, stoji da će uz otplatu glavnice domaćim i stranim kreditorima, na ime „otplate obaveza iz prethodnog perioda” (kao da svi dugovi nijesu obaveze iz prethodnog perioda) otići više od 28 miliona eura. Nećete pogriješiti ako protumačite da je taj iznos, zapravo, cijena povjerenja domaćih i stranih kreditora u ekonomsku politiku DPS i njenih političkih/poslovnih saveznika.

Crna Gora je, možda to nijeste znali, regionalni šampion u rastu cijena. Od početka godine do kraja septembra, prema zvaničnim podacima, inflacija u Crnoj Gori dostigla je 2,9 odsto. Sličan rezultat bilježe samo Srbija i Albanija. Ali one, za razliku od nas, troše dinare i leke, a ne eure. Pa time naš uspjeh dobija na značaju.

S tim u vezi je i sledeći podatak: Crna Gora je jedina zemlja u regionu (od Hrvatske do Bugarske i od Ruminije do Albanije) u kojoj je vrijednost prosječne zarade, u realnom odnosu sa rastom cijena, bila manja nego godinu ranije. I pored toga što nominalno, zapošljeni stanovnici Crne Gore imaju prosječnu platu manju samo od stanovnika Hrvatske i Bugarske (Rumuni su nam bili za petama i preteći će nas krajem ove ili početkom naredne godine, što ne treba da čudi imajući u vidu da je BDP po stanovniku u Rumuniji za približno polovinu veći nego u Crnoj Gori) jedini smo čija kupovna moć – opada.

Ostaje da se nadamo da predstojeće povećanje stope PDV sa 19 na 21 odsto neće dodatno uticati na rast cijena i pad standarda.

Marković se, što mu ne treba zamjeriti, na sav glas hvali kako je u vrijeme njegove vladavine broj zapošljenih porastao za skoro sedam hiljada. „Prosječan broj zaposlenih u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je preko 183 hiljade, što je blizu sedam hiljada zaposlenih osoba više nego u istom periodu 2016. godine”, ponosan je premijer. Pa zaboravi da pomene – veću stopu nezaposlenosti imaju samo Makedonija i Bosna i Hercegovina (zbog nedostatka vjerodostojnih podataka Kosovo nije uključeno u navedena poređenja).

,,Porast zaposlenosti doveo je i do rasta standarda koji se ogleda u rastu zarada”, ubjeđuje nas premijer Marković. Pa vi birajte – da li da vjerujete sebi i svom novčaniku ili premijeru u njegovim medijskim eksponentima. U svakom slučaju, čestitamo!

Nakon poduže pauze mudri starac podiže glavu, otvori oči i, odlučno, odgovori na postavljeno pitanje. „Već je bilo bolje”. Pa vi sami procijenite đe smo. I đe idemo.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo