Povežite se sa nama

MONITORING

CRNOGORSKO-KINESKI ODNOSI – NOVAC I POLITIKA: Na putu svile

Objavljeno prije

na

Ponekad, toliko smo veliki da nam se i milijarde (dolara) priviđaju.

Tek što je izborno veselje za zeru splasnulo, kad profesionalne patriote dobiše novi razlog za slavlje. Podrazumijeva se, uz pomoć patriotskih medija. „Kina će obezbijediti tri milijarde dolara za razvoj zemalja centralne i istočne Evrope (CEE), a najveći kolač dobila je Crna Gora – milijardu i dvjesta miliona dolara”, uhvatio je muštuluk paravladin portal CDM (zvanični vlasnik je Petros Statis). Navodeći detalje. „To je kazao kineski premijer Li Keqiang na samitu 16 plus jedan u Budimpešti, kome prisustvuje i crnogorski premijer Duško Marković”.

Euforiju nijesu pomutili ni suzdržani komentari premijera Markovića nakon samita u Budimpešti, gdje mu je društvo pravio ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković. Predsjednik Vlade je šesti samit Kine i 16 država centralne i istočne Evrope (Mehanizam 16 + 1) ocijenio uspješnim, a dogovoreno značajnim. „Crna Gora je u okviru tog Mehanizma imala i ima značajne benefite”, prenio je CDM Markovićevu izjavu.

Ubrzo se ispostavilo kako od najavljenog kolača (čitaj zajma pod prilično specifičnim uslovima) za sada nema ništa. Rezultat crnogorske delegacije u Budimpešti ogleda se, uglavnom, u najavama buduće saradnje.

Iz Službe za odnose sa javnošću Vlade CG stiže uvjeravanje da su „tokom Samita potpisani brojni bilateralni sporazumi”. Konkretno je pomenut samo jedan, potencijalni posao: „Inovaciono preduzetnički centar Tehnopolis iz Nikšića i kineska kompanija ChinaBaodingRuiFuDeInvestment, koja je već uspješno investirala u osnivanje privatne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori – Kina Medika – potpisale su Memorandum o razumijevanju, sa ciljem realizacije projekta sadnje i prerade kineskog ljekovitog bilja u Crnoj Gori i na ostalim povezanim projektima”.

Sadnja i prerada kineskog ljekovitog bilja u Crnoj Gori!? Moglo bi to biti zanimljivo. Kad već nema domaćeg bilja koje bi se moglo preraditi. Po pelim idemo u Albaniju.

Iz Vlade ubjeđuju kako je na sastanku sa kineskim premijerom i privrednicima „zaključeno da projekat autoputa napreduje odlično, da su i dinamika radova i ostvareni rezultati izvanredni i da su i Vlada i kompanija CCCC i njena kćerka kompanija CRBC zainteresovane da nastave saradnju po modelu javno-privatnog partnerstva”. Jednogodišnje kašnjenje se ne spominje van kuće. Konačno, u saopštenju stoji i kako je „crnogorska strana na sastanku istakla zainteresovanost da sa Kinom razmotri i izgradnju obilaznice oko Tivta i mosta preko Veriga”.

Makar u vladinim saopštenjima, na ovogodišnjem samitu nije pominjana gradnja nove termoelektrane u Pljevljima, hidroelektrana na Morači, kupovina/zakup Luke Bar…

Poređenja bi mogla pomoći da lakše cijenimo (ne)uspijeh crnogorske delegacije na samitu na kome su, uz Kinu, učestvovale i delegacije: Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Estonije, Hrvatske, Letonije, Litvanije, Mađarske, Makedonije, Poljske, Rumunije, Slovačke, Slovenije i Srbije (abecednim redom). Srbija se sa Memoranduma 16 + 1 vratila sa ugovorima za gradnju dionice autoputa Preljina – Požega, toplovoda Obrenovac – Novi Beograd, fabrike za prečišćavanje vode i brze pruge Beograd – Budimpešta (samo ovaj projekat vrijedan je 2,9 milijardi dolara).

Kada pominjemo tu prugu, važno je pomenuti da su pregovorima o njenoj gradnji prisustvovali – Makedonci. To pokazuje tendenciju da se tom dionicom, preko Skoplja, sa centralnom i zapadnom Evropom poveže grčka luka Pirej. Koja je odnedavno u vlasništvu kineske državne kompanije Cosco. Ako znamo – a znamo – da Kinezi naveliko ulaze i u vlasničku strukturu hrvatskih trgovačkih luka, nameće se pitanje budućnosti Luke Bar. Koja bi mogla stradati kao kolateralna šteta političko-interesnih nadgornjavanja u Baru i Podgorici. No, to nije kineski problem.

Crna Gora je sa Kinezima zaključila dva velika kreditna aranžmana: za izgradnju prve dionice autoputa i četiri trgovačka broda (dva za Barsku i dva za Crnogorsku plovidbu). Oba su zaključena prema važećem modelu – Kinezi daju novac i uzmu posao (njihovim firmama pripada makar 60 odsto ugovorenih radova). Teško je tu govoriti o bilo kakvim investicijama. To bi bili klasični kreditni aranžmani da nije činjenica da kreditor u realizaciji ugovorenih poslova zadržava povlašćenu ulogu. I to je razlog što je pomenuta pruga Beograd-Budimpešta privukla pozornost Evropske komisije (EK) zbg mogućih kršenja propisa EU o konkurenciji, pošto Mađarska nije raspisala tender za izvođače projekta, dok je Srbija radove na svojoj teritoriji ugovorila direktnom pogodbom – sa kineskim kompanijama. Kao što smo i mi uradili na autoputu.

Obećani novac je u regionu bio važniji od principa. Podaci međunarodnih organizacija pokazuju da Srbija, koja sa Kinom ima „sveobuhvatno strateško partnerstvo” očekuje oko 1,9 milijardi dolara investicija u infrastrutkru (kredita, da ne bude zabune). Mađarskoj je, mimo pomenute pruge, obećana 1,5 milijardi dolara. Možda i zbog iskazanog ,,visokog nivoa međusobnog povjerenja”. I Češka je sa Kinom potpisala sporazume vrijedne tri milijarde dolara, pa je prošle godine ustvrdio kako je ona ,,kapija za Kinu u EU”.

Gdje je u cijeloj priči interes Kine?

Analitičari navode da za to postoje makar tri dobra razloga. Peking želi da oživi drevni put svile preko centralne Azije, Irana, Turske i Balkana – do tržišta Zapadne Evrope. Tako bi se dostava roba sa istoka na zapad skratila sa današnjih (u prosjeku) 36 dana brodskim kontejnerima na desetak dana putovanja teretnim vozom. Otud kineske investicije u magistralnu, pretežno međudržavnu, saobraćajnu infrastrukturu. Drugi razlog leži u činjenci da pojedine balkanske zemlje nemaju carinska i tarifna ograničenja pri trgovini sa EU kakva ima Kina. Konačno, nadnice u Kini rastu pa je cijena radne snage na Balkanu sve interesantnija i kineskim proizvođačima (posebno uz manje troškove transporta i uštedu na carinama).

,,Nije probem Kine što Srbija nudi jeftinu radnu snagu, možda i mogućnost neplaćanja poreza, slabu zaštitu radničkih prava i druge privilegije”, rekla je nedavno profesorka FPN-a Dragana Mitrović, koja je i direktor Instituta za azijske studije u Beogradu ističući da je srpska radna snaga već jeftinija nego kineska u pojedinim delovima te zemlje: ,,U kineskom petogodišnjem planu predviđeno je da se niz industrijskih preduzeća iz obasti cementa, stakla, čelika … presele i zbog zastarelih tehnologija i zbog toga što zagađuju atmosferu”. Možemo li se prepoznati u ovom citatu?

Ili nam je važan samo obećani novac. Koji će zajmodavcu vraćati naša djeca i unuci. Uz gratis mogućnost da nam kineski novac bude izgovor za odugovlačenje onog dijela pregovora sa EU koji bi mogao loše uticati na ovdašnje monopole i vlastodržačke navike. Nalik na nedavne najave predsjednika DPS Mila Đukanovića koji je nedavno u Budvi ukazao na „alternative” koje Balkanu nude Rusija, Kina i Turska: „Čini mi se da EU nije registrovala te okolnosti, jer ne radi dovoljno na atraktivnosti svoje politike za zemlje Zapadnog Balkana…”.

Zato, valjda, i nudimo jeftinu zemlju i još jeftiniju radnu snagu. To je mjera našeg uspijeha.

Evropski strah od Istoka

U EU raste strah od uticaja Kine u državama članicama u kojima kineske investicije imaju strateški značaj. Ovoj temi veću pažnju posvetio je i hrvatski Jutarnji list. „Kao primjer se često spominje Grčka, kojoj su kineske investicije bile važne u vrijeme finansijske krize i od strane EU nametnutih mjera štednje”, pisao je Jutarnji početkom septembra. „Neke evropske diplomate kažu kako je Grčka, ali i neke druge članice, u nekoliko navrata bila protiv stavova EU kojima je trebalo osuditi Kinu zbog stanja ljudskih prava ili agresivnog ponašanja. Moguće je da Kina takve usluge od tih država nije direktno tražila, ali je moguće da su se te države same osjetile obaveznim da stanu na stranu Kine i time spriječe EU da o nekom važnom pitanju govori jednoglasno.”

Rezultat uticaja Pekinga u regiji, prema analizi Fejnenšel tajmsa, mogao se vidjeti u reakciji EU na međunarodnu sudsku odluku da Kina nema osnova za polaganje prava na oblasti u Južnom kineskom moru. „Poslije trodnevnih teških razgovora, opozicija, uglavnom Mađarska i Grčka, uspjele su toliko da ublaže saopštenje da Kina uopšte nije direktno pomenuta”.

Mogući problemi nijesu samo političke već i ekonomske prirode. Često citirani evropski portal Politico objavio je, nakon proljetošnjeg samita EU-Kina, kako su tri najveće članice EU (Njemačka, Francuska i Italija) od Evropske komisije (EK) zahtijevale da razotri mehanizme kontrole stranih investicija u EU, posebno u slučaju kada dolazi do preuzimanja „ključnih preduzeća” od strane kompanija iz „trećih zemalja”.

„Dok treće države zadržavaju prepreke za direktne investicije od strane evropskih preduzeća, ili dopuštaju takve investicije samo pod određenim diskriminatorskim uslovima, u isto se vrijeme evropske kompanije preuzimaju kao dio industrijskih strategija drugih država, a to znači da ne postoje jednaki uslovi za sve”, stoji u pismu upućenom EK. Potom se dodaje kako su uslovi poslovanja „još manje jednaki kada su takve investicije direktno ili indirektno subvencionisane od strane državnih tijela”. Iako se u pismu ne pominje nijedna od prozvanih „trećih zemalja” (onih koje nijesu članice EU) iz Politica smatraju kako je jasno „da se to odnosi ponajprije na Kinu”. I dodaju: „međutim, odnosi se i na Rusiju”.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo