Učestalo otkrivanje tovara marihaune, odnosno skanka, na prelazima iz Albanije u Crnu Goru, govore o tome da rat koji je policija ove susjedne države vodila s mafijom i proizvodjačima droge nije dao potpune rezultate.
Iako je od Evropske unije uslovljena da pooštri kontrolu proizvodnje marihuane, ova susjedna zemlja i dalje je najveći snabdjevač evropskog tržišta ovom vrstom narkotika, a Crna Gora jedno od najvažnijih odredišta preko koje vode tranzitni putevi.
Nedavno su novinari Balkanske istraživačke mreže (BIRN) otkrili da su se proizvođači marihuane u Albaniji pred policijom samo povukli u više planinske predjele u blizini Skadra i kroz ispovijest jednog mladog Albanca saznali na koje načine prozvodnja marihuane opstaje.
Taj dvadesetjednogodišnji mladić objasnio je da se veliki broj njegovih vršnjaka bavi uzgojem konoplje na dobro skrivenim poljima u planinama, ali i da uspjeh tog posla zavisi od veza s korpumpiranim policajcima koji ih na vrijeme obavještavaju o akcijama koje se vode u njihovom kraju.
,,Više mladih ljudi ovdje u planinama, kao i ja, radi na plantažema kana-bisa nego što ih ima dolje, u gradu (Skadru). Isplati se jedino ako imaš nekoga u policiji da te obavještava o akcijama u kraju. Ako uspijem da odgajim 2.000 biljaka, njemu pripada 200″, kazao je taj mladić, objašnjavajući da korumpiranom policajcu to može donijeti prihod od nekoliko desetina hiljada eura.
To je, kako piše BIRN, temelj industrije čija se vrijednost mjeri milijarda-ma dolara, a koja je za posljednjih 25 godina učinila Albaniju jednom od vodećih proizvođača kanabisa.
Rat s narkomafijom u Albaniji samo je naizgled dao rezultate, jer novinarska istraživanja na tom terenu govore da se odgajivači nijesu uplašili, samo su se povukli u udaljenije planinske predjele.
,,U zatvoru završavaju samo oni koji nemaju prijatelje u policiji ili držav-noj administraciji”, izjavila je Jana Arsovska, ekspert za kriminal na Balkanu i vanredna profesorica na Kriminalističkom koledžu u Njujorku.
Nova socijalistička vlada Edija Rame povela je rat s uzgajivačima kanabisa nakon pobjede na izborima 2013. godine. Tako je u akcijama, o kojima je Monitor ranije pisao, tokom 2014. policija zaplijenila preko 101 tone marihuane, više nego u prethodnih devet godina. Uništeno je više od pola miliona biljaka.
Sljedeće godine taj broj je porastao na 800.000, a prema tvrdnjama poli-cije, za prvih devet mjeseci 2016. uništeno ih je čak 2,1 milion.
Ipak, kako se pokazuje, taj rat sa mafijom koji je počeo u Lazaretu nije dobijen, jer je dvije godine kasnije, samo desetak ,,piona” iz ogromne kriminalne organizacije industrijskih razmjera završilo u zatvoru, dok su šefovi uspjeli da umaknu.
Mediji su u septembru ove godine prenijeli izjavu ambasadora SAD u Ti-rani Donalda Lua, koji je pred grupom studenata novinarstva izjavio da i sadašnja i prethodna vlada imaju problema sa trgovinom drogom, dok su neki političari profitirali od svojih veza sa narko-bosovima.,,Znamo da među njima ima parlamentarnih poslanika i gradonačelnika, kao i da su neki od kandidata za funkciju gradonačelnika bili osuđivani za trgovi-nu drogom u zemljama Evropske unije”, podsjetio je BIRN na ambasadorovu izjavu.
Monitorov dobro obaviješteni izvor kaže da se proizvodnja marihuane u velikoj mjeri preselila na granicu između Albanije i Crne Gore, u zabačeno planinsko selo Hoti, odakle se jednim dijelom preko Skadarskog jezera lako prenosi kroz našu državu.
Prema njegovim riječima, droga iz Albanije putuje preko nekoliko standardnih i ustaljenih švercerskih pravaca. Jedan od njih vodi od Drača i Valone, morem do Italije. Drugi pravac vodi od Valone do Šibenika, odakle brodovima produžava za Veneciju.
,,Treći put ide preko Crne Gore. Osim preko Skadarskog jezera, vrijedni tovari ulaze preko Božaja, odnosno Sukobina, a zatim, na Debeli brijeg i dalje. Kod prenosa droge većinom se koriste automobili sa prepravljenim dnom, a droga se skriva i u krovnom tapacirungu, kao i u instrument tabli. Većina kurira su mladi albanski bračni parovi, mada je bilo slučajeva da i stariji ljudi za dobru naknadu prenose skank”, priča naš dobro obaviješteni izvor.
O kakvim razmjerama proizvodnje i šverca droge se radi, govore i podaci koje je objavila američka agencija AP. Prema ovoj ageniciji, albansko selo Lazarat nosi epitet ,,fabrike marihuane” sa godišnjom proizvodnjom od oko 900 tona kanabisa i ,,izvozom” narkotika u tržišnoj vrijednosti od nevjerovatnih četiri i po milijarde eura. To je čak polovina bruto društvenog proizvoda Albanije.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, globalna vrijednost ilegalne trgovine marihuane iznosi 140 milijardi dolara.
Monitorov izvor podsjeća da je Meksiko najveći proizvođač marihuane za tržište Sjedinjenih Američkih Država. Tome u prilog govore i podaci o postojanju više podzemnih tunela na granici ove dvije države. Posljednji podzemni tunel dužine četiristo metara, koji je spajao dva ilegalna magacina s jedne i druge strane granice, otkriven je prije par godina, i tada je odjednom zaplijenjeno 17 tona marihuane.
Koliko je trgovina ovom drogom na Balkanu isplativa govore podaci da je balkansko tržište narkoticima posljednje dvije decenije zatrpano albanskom „travom”. Ona u Albaniji košta 2.000 eura po kilogramu, a samo na siromašnim tršištima u ovom regionu, u Skoplju, Podgorici, Beogradu, Sarajevu i Zagrebu prodaje se za 5.000 eura po kilogramu.
Monitorov policijski izvor otkrio je da skank u Albaniji rade četiri mafijaška klana.
,,To su porodice Kula, Abazi, Borci i Brokaj. Dok se Abazi bave samo skankom, ostali klanovi usput rade i druge poslove. Klan Kula uz narkotike na tržište Italije švercuje i oružje. Klan Borci osim skanka drži na jugu Italije primat u organizovanju lanca prostitucije. Članovi klana Brokaj bivši su političari i članovi albanske obavještajne agencije Sigurimi. Oni kontrolišu sjedište crne berze u Švajcarskoj, u Bernu i Bazelu. Zanimljivo je da imaju i zaštitni znak na svojim pakovanjima skanka. To je slika kamile, po čemu je droga porodice Brokaj poznata pod nazivom kamila skank”, priča ovaj dobro obaviješteni izvor.
U svjetlu finansijskih podataka o poslovima sa marihuanom i skankom koji imaju industrijske razmjere, jasno je da svoj interes lako pronalaze i crnogorske kriminalne grupe. Prekogranična kriminalna bratstva opstaju čak i pod velikim pritiscima EU da se proizvodnja i šverc ove droge zaustave ili podvedu pod kontrolu.
Neko je ranije izjavio da se švercom pune budžeti balkanskih država. To obračun sa kriminalom čini težim. Albanija i dalje snabdijeva osamdeset odsto tržišta zapadne Evrope ovom drogom. Velikim dijelom putevima koji vode preko Crne Gore.
Tufik SOFTIĆ
HORIZONTI3 sedmice
FOKUS3 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice