Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Duboko je nafta

Objavljeno prije

na

Istraživanje nafte i gasa u našoj zemlji moglo bi ponovo krenuti 2014. godine. Jer, crnogorska Vlada je objavila da će u septembru biti raspisan tender koji će biti otvoren devet mjeseci. Navodi se, takođe, da će se u ponudi za istraživanje naći površina od 3.100 kvadratnih kilometara. „Za sada imamo interesovanje dvadesetak kompanija iz Amerike, Velike Britanije, Rusije, Italije, Francuske, Grčke, Norveške. Ali, kada raspišemo tender i uputimo pismo s tenderskom procedurom na adrese 200 kompanija koje smo odabrali, onda možemo govoriti o ozbiljnijem interesovanju”, rekao je pomoćnik ministra ekonomije Vladan Dubljević.

Već je isplanirano da će država od naftnih kompanija ubirati 70 odsto njihovog profita na godišnjem nivou kroz unaprijed definisane naknade i poreze. Veći prihodi se, inače, očekuju za pet godina, oko 2017, kada, uostalom, stiže na naplatu i najveći broj kredita kojima je ova vlast u prethodnih nekoliko, a posebno u ovoj godini, izdašno zadužila Crnu Goru i sve njezine stanovnike.

Raspisivanje ovog tendera olakšano je činjenicom što je grčki Helenik petroleum, koji je pod sumnjivim okolnostima, a s blagoslovom tadašnjeg američkog ambasadora u Beogradu Vilijema Montgomerija, kupio kotorski Jugopetrol, izgubio koncesije za istražne radove u crnogorskom podmorju. Ulaganje najmanje 200 miliona eura u ove radove Grcima se nije isplatilo, jer su oni maksimalno iskoristili monopolsku poziciju koju imaju na crnogorskom tržištu.

,,Jugopetrol je prodat uoči parlamentarnih izbora 2002. godine za 65 miliona eura, a danas se pokazuje da je to bila loša odluka, jer niti država ima veću korist, niti građani plaćaju podnošljivu cijenu goriva”, ocijenili su iz MANS-a.

Prema Strategiji razvoja energetike, koja se bazira na geološkim procjenama, rezerve nafte u crnogorskom podmorju procijenjene su na sedam milijardi barela, dok se rezerve prirodnog gasa procjenjuju na čak 425 milijardi kubnih metara. A treba imati u vidu da i nafta i gas, zbog tektonskih i geoloških uticaja mogu nestati s ovih prostora. Indikativno je svakako da u Strategiji razvoja energetike nema ni slova o mogućnosti da nafte ima i na sjeveru države. Upravo na prostoru koji su bili zainteresovani da istražuju Rusi. U Gazpromu, koji je kupio Naftnu industriju Srbije, odlično znaju da Crna Gora, BiH i Albanija imaju veoma slične geološke karakteristike. U Albaniji se izvorišta nafte na kopnu već eksploatišu, a u Bosni postoje ozbiljni planovi ruskih kompanija za eksploataciju. Vrijednost četiri nalazišta nafte u toj zemlji procjenjuju se na 27 milijardi dolara, pa Rusi smatraju da i u Crnoj Gori, možda, mogu doći do naftne žile. Još je to izvjesnije na jugu. U albanskom podmorju nedavno su otkrivene velike naslage koje bi toj zemlji mogle donijeti milijardu barela crnog zlata. Prema ugovoru koji vlada u Tirani ima sa stranim kompanijama koje istražuju naftu u toj zemlji, država zarađuje deset odsto od ukupne proizvodnje i 50 odsto od prodaje nafte, ako su operacije korišćenja uspješne.

U periodu od 1950-1991. godine u Crnoj Gori je izvedeno 17 istražnih bušotina, a u svima njima je praktično utvrđena pojava gasa i nafte. Najznačajnija naftonosna potencijalnost utvrđena je kod „antiklinalne strukture Ulcinj”, čija je površina 150 kvadratnih kilometara i u podmorju Boke Kotorske. Šezdesetih godina uveliko se tragalo za naftom na kopnu Crne Gore (Buljarica, Grahovo, Crmnica), ali tadašnja tehnologija nije omogućavala dublji prodor u utrobu zemlje, koji bi dao rezultate. Na bušotini koja je bila označena kao Južni Jadran 3, a nalazila se u moru sjeverozapadno od Budve, nafta je potekla, ali je nije bilo u komercijalnim količinama, tako da eksploatacija nije ni počela. Udružene jugoslovenske naftne kompanije osamdesetih su godina prošlog stoljeća postavile četvrtu bušotinu južno od Ulcinja, ali nafta nije pronađena. Jugopetrol i novosadski Naftagas osamdesetih su godina bušili u Valdanosu kod Ulcinja do dubine od 5.309 metara. Na tu bušotinu stavljen je čep, a često se u blizini mogu vidjeti velike naftne mrlje.

U jednom elaboratu Helenik petroleuma navodi se da se ,,u ulcinjskom bloku nalazi potencijalnih desetak nalazišta prirodnog gasa”. Krajem 2006. godine čelnici američke kompanije Foster Viler predložili su Vladi Crne Gore gradnju rafinerije kod Ulcinja. Tu bi se, kako su saopštili, prerađivala uvezena, ali i nafta eventualno pronađena u podmorju južnog Jadrana. Preradom sirove nafte dobijali bi se svi derivati, od benzina do običnog petroleja. Cijela investicija iznosila je 1,5 milijardu eura, a zapošljavala bi 350 ljudi. Sve je, međutim, ostalo samo na planovima, a ni Ulcinjani ni Crnogorci nijesu postali šeici. Tih su godina oni očekivali da im, navodno, dođu pravi šeici iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i kupe Veliku plažu kako bi tu izgradili novi Dubai. Od njih su ostale samo kompjuterske animacije s neboderima na pijesku!

Iako je daleko mogućnost da se do nafte ubrzo dođe, stručnjaci upozoravaju da Crna Gora kao ekološka država mora veoma voditi računa o zaštiti prostora.

,,Istraživanje i eksploatacija nafte i gasa obuhvata niz tehnoloških procesa, koji, izmaknu li kontroli mogu da predstavljaju veliku opasnost po životnu sredinu”, kaže geolog dr Dušan Dragović. On ističe da prilikom objavljivanja tendera, odnosno sklapanja koncesionih ugovora za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa u podmorju Crne Gore, životna sredina, odnosno održivi razvoj treba da dobije adekvatno mjesto.

,,U ovom momentu, bez kompleksne analize, teško je dati odgovor da li je istraživanje i eksploatacija nafte i gasa na Crnogorskom primorju alternativa turizma na tom području”, zaključuje Dragović.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo