Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Haračlije i dobrotvori

Objavljeno prije

na

Gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša precijenio je svoju moć. Njegov plan da kasu glavnog grada Crne Gore popuni visokim naknadama za korišćenje opštinskih puteva doživio je krah. U toj namjeri ispriječili su mu se i partijski drugovi. Sve to može biti i marketinški potez uoči oktobarskih izbora, ali kada se zna da je javna tajna da Mugoša nije previše omiljen u vrhovima DPS-a onda slučaj sa naknadama za puteve može biti i nagovještaj konačnog obuzdavanja gradonačelnikove dugogodišnje samovolje, ali i produbljivanja raskola u jačoj vladajućoj stranci.

Uprava lokalnih javnih prihoda Glavnog grada poslala je sredinom jula vlasnicima komercijalnih objekata – rješenja po kojima umjesto dosadašnjih 150 eura moraju da u opštinsku kasu uplate čak i po nekoliko puta veće naknade ako njihov objekat ,,izlazi na ulicu u naselju”. Za to im je dat rok od deset dana. U suprotnom – prinudna naplata.

Objašnjeno je da je visina naknade utvrđena zavisno od kategorije puta pored kojeg se obavlja djelatnost. Propisano je da vlasnici benzinskih pumpi, koje „izlaze” na ulicu u naselju, treba da plate godišnju naknadu od 2900 eura, a vlasnici hotela i motela 900 eura. U slučaju da djelatnost obavlja zahvaljujući pristupu lokalnom putu, vlasnik benzinske pumpe obavezan je da plati 1900 eura, motela i hotela 700 eura, a restorana i drugih komercijalnih objekata 400 eura.

Oko povećanja tog nameta podigla se velika prašina.

Pobunio se i koalicioni partner DPS-a Socijaldemokratska partija. Predsjednik Kluba odbornika te stranke u Skupštini Glavnog grada Đorđe Suhih najavio je da će tražiti da naknada za korišćenje opštinskih puteva bude deset do dvadeset odsto manja od prošlogodišnjeg iznosa.

,,Smanjenje naknade obezbijediće da u uslovima krize lokalna samouprava pomogne malom i srednjem biznisu, a ne da visokim nametima uzima ‘harač’ preduzetnicima koji ionako teško posluju zbog poremećaja na tržištu”, objasnio je Suhih.

U Uniji poslodavaca Crne Gore tvrde da im se usijao telefon od poziva njihovih članova, ali i svih onih koji u Podgorici imaju neki lokal i sada moraju da plate enormne namete. I Unija je zatražila preispitivanje odluke o uvođenju novih naknada.

,,U ekonomskom trenutku koji karakterišu otežani uslovi poslovanja više je nego očigledno da je to prekomjeran teret za poslodavce i primjer daljeg opterećenja za mikro i mala preduzeća”, smatraju u Uniji.

U Uniji tvrde da su komunalne naknade za korišćenje puteva značajna biznis barijera koju treba eliminisati. Pokušavali su, kažu, da nadležnima i ranije skrenu pažnju na taj problem.

„Rezultat zalaganja UPCG je da, počev od 30. jula 2010. godine, prema Zakonu o unaprjeđenju poslovnog ambijenta, visinu naknade za opštinske puteve utvrđuju nadležni organi lokalne samouprave – uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore”, tvrde u Uniji poslodavaca.

No, kažu u UPCG, i nakon toga su u većini jedinica lokalnih samouprava na snazi bile odluke za koje nije obezbijeđena prethodna saglasnost Vlade, te da su oni još sredinom prošle godine na to upozoravali. „Time je dovedena u pitanje ustavnost i zakonitost takvih odluka”, objašnjavaju u Uniji povodom samovolje pojedinih opština, navodeći da o tome ubjedljivo „svjedoče” i odluke Ustavnog suda Crne Gore.

Čelnici Glavnog grada nisu imali sluha ni za ekonomsku krizu koja je dovela brojne male privrednike na rub egzistencije. Mnogi već razmišljaju o gašenju svojih biznisa. Time se gube radna mjesta i novac koji sada plaćaju državi i opštini po osnovu raznih poreza i doprinosa, smanjuje se kvalitet i raznolikost ponude… Obeshrabruju se i oni koji tek razmišljaju o sopstvenom biznisu. Građani se dodatno guraju u socijalnu zavisnost od zajedničkog budžeta, od socijalnih primanja, i ka traženju, na sve moguće načine, a najčešće preko partijskih veza, posla u državnoj i opštinskima administracijama. Nije isključeno da to vlast smišljeno radi da bi povećala broj onih koji zavise od njene milosti. Uz sve to, dizanjem biznis barijera i enorman rast nameta dodatno i vrlo snažno guraju one koji posluju legalno u – sivu ekonomiju, od koje društvo, opet, ima višestruku štetu.

Nije ih interesovala ni deklarativna odluka da se spremno ide ka Evropskoj unijii. U preporukama iz Evropskog akta o malom biznisu, upozoravaju u UPCG, stoji da se mora prepoznati poseban značaj i uloga malih i srednjih preduzeća u ekonomiji EU. Dokumenta EU upozoravaju da mali biznis ne treba pretjerano opterećivati izdacima u koje, nesumnjivo, spadaju i naknade iza kojih stoji gradonačelnik Miomir Mugoša.

U Uniji poslodavaca objašnjavaju da se takvom odlukom Glavnog grada naknade povećavaju za komercijalne objekte za preko 350 odsto, a povećanje je još drastičnije kada privredni subjekt posluje na više adresa u Podgorici. Ta obaveza umnožava mu se prema broju lokacija, a to znači da se za, na primjer, deset objekata može kretati i do 7.000 eura. U sadašnjim otežanim uslovima poslovanja više je nego očigledno da to predstavlja prevelik teret za poslodavce.

Prema riječima Đorđa Suhiha, ,,koalicija Mugoše-Narodne stranke-Demokratske srpske stranke nije zainteresovana za dugoročan i stabilan razvoj preduzetništva, jer njihova ekonomska logika vizije razvoja traje samo onoliko koliko je potrebno da smisle koji dio gradskog zemljišta i kome da prodaju, obično ispod cijene i van očiju javnosti”.

Ovakve odluke će, tvrdi, negativno uticati i na pozicioniranje Podgorice i Crne Gore u brojnim relevantnim međunarodnim izvještajima koji se odnose na poslovni ambijent.

,,Preko ove odluke Mugoša je krenuo da kupi harač pred izbore. Treba zastrašiti, ucijeniti, pa vladati. Treba reketirati privrednike, jer nije lako platiti 7.000 aktivista koji su na terenu. Treba dati jednokratne novčane pomoći i socijalne pakete obespravljenoj raji koja dolazi pred vrata DPS-a moleći za pomoć. Ona im je potrebna kad treba očuvati vlast, koju će braniti po svaku cijenu, i u poređenju sa tim potpuno je nevažno stimulisanje preduzetništva… Samo je bitno održati se na vlasti. A to je sad mnogo teže, jer nema velikodušnih Šarića, Kalića, Keljmendija i ostalih vlasti omiljenih kriminalaca koji su prljavim novcem pomagali DPSDP simbiozu”, rekla je šefica Kluba odbornika Pokreta za promjene Branka Bošnjak, komentarišući odluku o novim nametima.

Po njenom mišljenju licemjerno je da se isti oni koji su grčevito branili Mugošinu odluku sada prave dobrotvori.

Nakon burnih reakcija, oglasio se i Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj Glavnog grada. Najavio je da će ,,prihvatajući inicijativu Kluba odbornika Demokratske partije socijalista i sugestiju zamjenika gradonačelnika” izmijeniti odluku. Pokazalo se da je visina naknade svojevrsna biznis barijera, posebno za preduzetnike koji obavljaju komercijalnu djelatnost u manjim objektima i manjem obimu, saopšteno je sa te adrese.

Branka Bošnjak sumnja da će se sjednica Skupštine Glavnog grada, na kojoj će se raspravljati o smanjenju naknada, održati prije izbora. Ona je u izjavi za Vijesti kazala da je vrlo simptomatično što je Miomir Mugoša ,,zanijemio” ovih dana.

,,Da li je ovo uvod u njegov politički kraj na mjestu gradonačelnika i predstavljanje novog budućeg gradonačelnika, a sadašnjeg zamjenika Vučelića, koji se eto drznuo da kaže da ne valja i da treba preispitati nešto što je Mugoša donio. Očigledno će ova jesen biti vruća… Čudne se stvari događaju”, kazala je Bošnjak.

SNP je pozvao gradonačelnika Mugošu da podnese ostavku jer će tako, kako tvrde, na određeni način ,,preduprijediti namjeru svoje partije čiji je funkcioner da ona to učini prije nego što bi on eventualno podnio ostavku”.

Pozicija gradonačelnika Miomira Mugoša je prilično oslabljena nakon raznoraznih afera u kojima je njegovo ime bilo noseće. I istraživanja javnog mnjenja pokazala su da mu rejting nije zavidan. Ni u svom DPS-u nije baš omiljena osoba, posebno u krugu sadašnjeg i bivšeg premijera. Zbog pokušaja da zavede novi harač dobio je nove negativne poene. Ko zna sa kakvom kamatom.

Zamjenik protiv gradonačelnika

Zamjenik gradonačelnika Glavnog grada Vladan Vučelić inicirao je hitno preispitivanje Odluke o naknadama za korišćenje opštinskih puteva na teritoriji Podgorice.

– I pored činjenice da je odlukom, koja je donijeta u skladu sa Pravilnikom Ministarstva saobraćaja i pomorstva, smanjeno osam naknada, ipak se može konstatovati da određivanje visine godišnje naknade za korišćenje komercijalnih objekata kojima je omogućen pristup sa opštinskog puta predstavlja nerealno opterećenje i biznis barijeru u ovom trenutku, saopštio je Vučelić.

Upućeni kažu da Vučelić pripada struji DPS-a koja nastoji da obuzda samovolju Miomira Mugoše, pa je za to iskorišćeno i miniranje odluke o visokom nametu pirivatnicima.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo