Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Haračlije i dobrotvori

Objavljeno prije

12 godina

na

mugi

Gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša precijenio je svoju moć. Njegov plan da kasu glavnog grada Crne Gore popuni visokim naknadama za korišćenje opštinskih puteva doživio je krah. U toj namjeri ispriječili su mu se i partijski drugovi. Sve to može biti i marketinški potez uoči oktobarskih izbora, ali kada se zna da je javna tajna da Mugoša nije previše omiljen u vrhovima DPS-a onda slučaj sa naknadama za puteve može biti i nagovještaj konačnog obuzdavanja gradonačelnikove dugogodišnje samovolje, ali i produbljivanja raskola u jačoj vladajućoj stranci.

Uprava lokalnih javnih prihoda Glavnog grada poslala je sredinom jula vlasnicima komercijalnih objekata – rješenja po kojima umjesto dosadašnjih 150 eura moraju da u opštinsku kasu uplate čak i po nekoliko puta veće naknade ako njihov objekat ,,izlazi na ulicu u naselju”. Za to im je dat rok od deset dana. U suprotnom – prinudna naplata.

Objašnjeno je da je visina naknade utvrđena zavisno od kategorije puta pored kojeg se obavlja djelatnost. Propisano je da vlasnici benzinskih pumpi, koje „izlaze” na ulicu u naselju, treba da plate godišnju naknadu od 2900 eura, a vlasnici hotela i motela 900 eura. U slučaju da djelatnost obavlja zahvaljujući pristupu lokalnom putu, vlasnik benzinske pumpe obavezan je da plati 1900 eura, motela i hotela 700 eura, a restorana i drugih komercijalnih objekata 400 eura.

Oko povećanja tog nameta podigla se velika prašina.

Pobunio se i koalicioni partner DPS-a Socijaldemokratska partija. Predsjednik Kluba odbornika te stranke u Skupštini Glavnog grada Đorđe Suhih najavio je da će tražiti da naknada za korišćenje opštinskih puteva bude deset do dvadeset odsto manja od prošlogodišnjeg iznosa.

,,Smanjenje naknade obezbijediće da u uslovima krize lokalna samouprava pomogne malom i srednjem biznisu, a ne da visokim nametima uzima ‘harač’ preduzetnicima koji ionako teško posluju zbog poremećaja na tržištu”, objasnio je Suhih.

U Uniji poslodavaca Crne Gore tvrde da im se usijao telefon od poziva njihovih članova, ali i svih onih koji u Podgorici imaju neki lokal i sada moraju da plate enormne namete. I Unija je zatražila preispitivanje odluke o uvođenju novih naknada.

,,U ekonomskom trenutku koji karakterišu otežani uslovi poslovanja više je nego očigledno da je to prekomjeran teret za poslodavce i primjer daljeg opterećenja za mikro i mala preduzeća”, smatraju u Uniji.

U Uniji tvrde da su komunalne naknade za korišćenje puteva značajna biznis barijera koju treba eliminisati. Pokušavali su, kažu, da nadležnima i ranije skrenu pažnju na taj problem.

„Rezultat zalaganja UPCG je da, počev od 30. jula 2010. godine, prema Zakonu o unaprjeđenju poslovnog ambijenta, visinu naknade za opštinske puteve utvrđuju nadležni organi lokalne samouprave – uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore”, tvrde u Uniji poslodavaca.

No, kažu u UPCG, i nakon toga su u većini jedinica lokalnih samouprava na snazi bile odluke za koje nije obezbijeđena prethodna saglasnost Vlade, te da su oni još sredinom prošle godine na to upozoravali. „Time je dovedena u pitanje ustavnost i zakonitost takvih odluka”, objašnjavaju u Uniji povodom samovolje pojedinih opština, navodeći da o tome ubjedljivo „svjedoče” i odluke Ustavnog suda Crne Gore.

Čelnici Glavnog grada nisu imali sluha ni za ekonomsku krizu koja je dovela brojne male privrednike na rub egzistencije. Mnogi već razmišljaju o gašenju svojih biznisa. Time se gube radna mjesta i novac koji sada plaćaju državi i opštini po osnovu raznih poreza i doprinosa, smanjuje se kvalitet i raznolikost ponude… Obeshrabruju se i oni koji tek razmišljaju o sopstvenom biznisu. Građani se dodatno guraju u socijalnu zavisnost od zajedničkog budžeta, od socijalnih primanja, i ka traženju, na sve moguće načine, a najčešće preko partijskih veza, posla u državnoj i opštinskima administracijama. Nije isključeno da to vlast smišljeno radi da bi povećala broj onih koji zavise od njene milosti. Uz sve to, dizanjem biznis barijera i enorman rast nameta dodatno i vrlo snažno guraju one koji posluju legalno u – sivu ekonomiju, od koje društvo, opet, ima višestruku štetu.

Nije ih interesovala ni deklarativna odluka da se spremno ide ka Evropskoj unijii. U preporukama iz Evropskog akta o malom biznisu, upozoravaju u UPCG, stoji da se mora prepoznati poseban značaj i uloga malih i srednjih preduzeća u ekonomiji EU. Dokumenta EU upozoravaju da mali biznis ne treba pretjerano opterećivati izdacima u koje, nesumnjivo, spadaju i naknade iza kojih stoji gradonačelnik Miomir Mugoša.

U Uniji poslodavaca objašnjavaju da se takvom odlukom Glavnog grada naknade povećavaju za komercijalne objekte za preko 350 odsto, a povećanje je još drastičnije kada privredni subjekt posluje na više adresa u Podgorici. Ta obaveza umnožava mu se prema broju lokacija, a to znači da se za, na primjer, deset objekata može kretati i do 7.000 eura. U sadašnjim otežanim uslovima poslovanja više je nego očigledno da to predstavlja prevelik teret za poslodavce.

Prema riječima Đorđa Suhiha, ,,koalicija Mugoše-Narodne stranke-Demokratske srpske stranke nije zainteresovana za dugoročan i stabilan razvoj preduzetništva, jer njihova ekonomska logika vizije razvoja traje samo onoliko koliko je potrebno da smisle koji dio gradskog zemljišta i kome da prodaju, obično ispod cijene i van očiju javnosti”.

Ovakve odluke će, tvrdi, negativno uticati i na pozicioniranje Podgorice i Crne Gore u brojnim relevantnim međunarodnim izvještajima koji se odnose na poslovni ambijent.

,,Preko ove odluke Mugoša je krenuo da kupi harač pred izbore. Treba zastrašiti, ucijeniti, pa vladati. Treba reketirati privrednike, jer nije lako platiti 7.000 aktivista koji su na terenu. Treba dati jednokratne novčane pomoći i socijalne pakete obespravljenoj raji koja dolazi pred vrata DPS-a moleći za pomoć. Ona im je potrebna kad treba očuvati vlast, koju će braniti po svaku cijenu, i u poređenju sa tim potpuno je nevažno stimulisanje preduzetništva… Samo je bitno održati se na vlasti. A to je sad mnogo teže, jer nema velikodušnih Šarića, Kalića, Keljmendija i ostalih vlasti omiljenih kriminalaca koji su prljavim novcem pomagali DPSDP simbiozu”, rekla je šefica Kluba odbornika Pokreta za promjene Branka Bošnjak, komentarišući odluku o novim nametima.

Po njenom mišljenju licemjerno je da se isti oni koji su grčevito branili Mugošinu odluku sada prave dobrotvori.

Nakon burnih reakcija, oglasio se i Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj Glavnog grada. Najavio je da će ,,prihvatajući inicijativu Kluba odbornika Demokratske partije socijalista i sugestiju zamjenika gradonačelnika” izmijeniti odluku. Pokazalo se da je visina naknade svojevrsna biznis barijera, posebno za preduzetnike koji obavljaju komercijalnu djelatnost u manjim objektima i manjem obimu, saopšteno je sa te adrese.

Branka Bošnjak sumnja da će se sjednica Skupštine Glavnog grada, na kojoj će se raspravljati o smanjenju naknada, održati prije izbora. Ona je u izjavi za Vijesti kazala da je vrlo simptomatično što je Miomir Mugoša ,,zanijemio” ovih dana.

,,Da li je ovo uvod u njegov politički kraj na mjestu gradonačelnika i predstavljanje novog budućeg gradonačelnika, a sadašnjeg zamjenika Vučelića, koji se eto drznuo da kaže da ne valja i da treba preispitati nešto što je Mugoša donio. Očigledno će ova jesen biti vruća… Čudne se stvari događaju”, kazala je Bošnjak.

SNP je pozvao gradonačelnika Mugošu da podnese ostavku jer će tako, kako tvrde, na određeni način ,,preduprijediti namjeru svoje partije čiji je funkcioner da ona to učini prije nego što bi on eventualno podnio ostavku”.

Pozicija gradonačelnika Miomira Mugoša je prilično oslabljena nakon raznoraznih afera u kojima je njegovo ime bilo noseće. I istraživanja javnog mnjenja pokazala su da mu rejting nije zavidan. Ni u svom DPS-u nije baš omiljena osoba, posebno u krugu sadašnjeg i bivšeg premijera. Zbog pokušaja da zavede novi harač dobio je nove negativne poene. Ko zna sa kakvom kamatom.

Zamjenik protiv gradonačelnika

Zamjenik gradonačelnika Glavnog grada Vladan Vučelić inicirao je hitno preispitivanje Odluke o naknadama za korišćenje opštinskih puteva na teritoriji Podgorice.

– I pored činjenice da je odlukom, koja je donijeta u skladu sa Pravilnikom Ministarstva saobraćaja i pomorstva, smanjeno osam naknada, ipak se može konstatovati da određivanje visine godišnje naknade za korišćenje komercijalnih objekata kojima je omogućen pristup sa opštinskog puta predstavlja nerealno opterećenje i biznis barijeru u ovom trenutku, saopštio je Vučelić.

Upućeni kažu da Vučelić pripada struji DPS-a koja nastoji da obuzda samovolju Miomira Mugoše, pa je za to iskorišćeno i miniranje odluke o visokom nametu pirivatnicima.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

1 sedmica

na

10 Maja, 2024

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo