DRUŠTVO
Haračlije i dobrotvori

Gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša precijenio je svoju moć. Njegov plan da kasu glavnog grada Crne Gore popuni visokim naknadama za korišćenje opštinskih puteva doživio je krah. U toj namjeri ispriječili su mu se i partijski drugovi. Sve to može biti i marketinški potez uoči oktobarskih izbora, ali kada se zna da je javna tajna da Mugoša nije previše omiljen u vrhovima DPS-a onda slučaj sa naknadama za puteve može biti i nagovještaj konačnog obuzdavanja gradonačelnikove dugogodišnje samovolje, ali i produbljivanja raskola u jačoj vladajućoj stranci.
Uprava lokalnih javnih prihoda Glavnog grada poslala je sredinom jula vlasnicima komercijalnih objekata – rješenja po kojima umjesto dosadašnjih 150 eura moraju da u opštinsku kasu uplate čak i po nekoliko puta veće naknade ako njihov objekat ,,izlazi na ulicu u naselju”. Za to im je dat rok od deset dana. U suprotnom – prinudna naplata.
Objašnjeno je da je visina naknade utvrđena zavisno od kategorije puta pored kojeg se obavlja djelatnost. Propisano je da vlasnici benzinskih pumpi, koje „izlaze” na ulicu u naselju, treba da plate godišnju naknadu od 2900 eura, a vlasnici hotela i motela 900 eura. U slučaju da djelatnost obavlja zahvaljujući pristupu lokalnom putu, vlasnik benzinske pumpe obavezan je da plati 1900 eura, motela i hotela 700 eura, a restorana i drugih komercijalnih objekata 400 eura.
Oko povećanja tog nameta podigla se velika prašina.
Pobunio se i koalicioni partner DPS-a Socijaldemokratska partija. Predsjednik Kluba odbornika te stranke u Skupštini Glavnog grada Đorđe Suhih najavio je da će tražiti da naknada za korišćenje opštinskih puteva bude deset do dvadeset odsto manja od prošlogodišnjeg iznosa.
,,Smanjenje naknade obezbijediće da u uslovima krize lokalna samouprava pomogne malom i srednjem biznisu, a ne da visokim nametima uzima ‘harač’ preduzetnicima koji ionako teško posluju zbog poremećaja na tržištu”, objasnio je Suhih.
U Uniji poslodavaca Crne Gore tvrde da im se usijao telefon od poziva njihovih članova, ali i svih onih koji u Podgorici imaju neki lokal i sada moraju da plate enormne namete. I Unija je zatražila preispitivanje odluke o uvođenju novih naknada.
,,U ekonomskom trenutku koji karakterišu otežani uslovi poslovanja više je nego očigledno da je to prekomjeran teret za poslodavce i primjer daljeg opterećenja za mikro i mala preduzeća”, smatraju u Uniji.
U Uniji tvrde da su komunalne naknade za korišćenje puteva značajna biznis barijera koju treba eliminisati. Pokušavali su, kažu, da nadležnima i ranije skrenu pažnju na taj problem.
„Rezultat zalaganja UPCG je da, počev od 30. jula 2010. godine, prema Zakonu o unaprjeđenju poslovnog ambijenta, visinu naknade za opštinske puteve utvrđuju nadležni organi lokalne samouprave – uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore”, tvrde u Uniji poslodavaca.
No, kažu u UPCG, i nakon toga su u većini jedinica lokalnih samouprava na snazi bile odluke za koje nije obezbijeđena prethodna saglasnost Vlade, te da su oni još sredinom prošle godine na to upozoravali. „Time je dovedena u pitanje ustavnost i zakonitost takvih odluka”, objašnjavaju u Uniji povodom samovolje pojedinih opština, navodeći da o tome ubjedljivo „svjedoče” i odluke Ustavnog suda Crne Gore.
Čelnici Glavnog grada nisu imali sluha ni za ekonomsku krizu koja je dovela brojne male privrednike na rub egzistencije. Mnogi već razmišljaju o gašenju svojih biznisa. Time se gube radna mjesta i novac koji sada plaćaju državi i opštini po osnovu raznih poreza i doprinosa, smanjuje se kvalitet i raznolikost ponude… Obeshrabruju se i oni koji tek razmišljaju o sopstvenom biznisu. Građani se dodatno guraju u socijalnu zavisnost od zajedničkog budžeta, od socijalnih primanja, i ka traženju, na sve moguće načine, a najčešće preko partijskih veza, posla u državnoj i opštinskima administracijama. Nije isključeno da to vlast smišljeno radi da bi povećala broj onih koji zavise od njene milosti. Uz sve to, dizanjem biznis barijera i enorman rast nameta dodatno i vrlo snažno guraju one koji posluju legalno u – sivu ekonomiju, od koje društvo, opet, ima višestruku štetu.
Nije ih interesovala ni deklarativna odluka da se spremno ide ka Evropskoj unijii. U preporukama iz Evropskog akta o malom biznisu, upozoravaju u UPCG, stoji da se mora prepoznati poseban značaj i uloga malih i srednjih preduzeća u ekonomiji EU. Dokumenta EU upozoravaju da mali biznis ne treba pretjerano opterećivati izdacima u koje, nesumnjivo, spadaju i naknade iza kojih stoji gradonačelnik Miomir Mugoša.
U Uniji poslodavaca objašnjavaju da se takvom odlukom Glavnog grada naknade povećavaju za komercijalne objekte za preko 350 odsto, a povećanje je još drastičnije kada privredni subjekt posluje na više adresa u Podgorici. Ta obaveza umnožava mu se prema broju lokacija, a to znači da se za, na primjer, deset objekata može kretati i do 7.000 eura. U sadašnjim otežanim uslovima poslovanja više je nego očigledno da to predstavlja prevelik teret za poslodavce.
Prema riječima Đorđa Suhiha, ,,koalicija Mugoše-Narodne stranke-Demokratske srpske stranke nije zainteresovana za dugoročan i stabilan razvoj preduzetništva, jer njihova ekonomska logika vizije razvoja traje samo onoliko koliko je potrebno da smisle koji dio gradskog zemljišta i kome da prodaju, obično ispod cijene i van očiju javnosti”.
Ovakve odluke će, tvrdi, negativno uticati i na pozicioniranje Podgorice i Crne Gore u brojnim relevantnim međunarodnim izvještajima koji se odnose na poslovni ambijent.
,,Preko ove odluke Mugoša je krenuo da kupi harač pred izbore. Treba zastrašiti, ucijeniti, pa vladati. Treba reketirati privrednike, jer nije lako platiti 7.000 aktivista koji su na terenu. Treba dati jednokratne novčane pomoći i socijalne pakete obespravljenoj raji koja dolazi pred vrata DPS-a moleći za pomoć. Ona im je potrebna kad treba očuvati vlast, koju će braniti po svaku cijenu, i u poređenju sa tim potpuno je nevažno stimulisanje preduzetništva… Samo je bitno održati se na vlasti. A to je sad mnogo teže, jer nema velikodušnih Šarića, Kalića, Keljmendija i ostalih vlasti omiljenih kriminalaca koji su prljavim novcem pomagali DPSDP simbiozu”, rekla je šefica Kluba odbornika Pokreta za promjene Branka Bošnjak, komentarišući odluku o novim nametima.
Po njenom mišljenju licemjerno je da se isti oni koji su grčevito branili Mugošinu odluku sada prave dobrotvori.
Nakon burnih reakcija, oglasio se i Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj Glavnog grada. Najavio je da će ,,prihvatajući inicijativu Kluba odbornika Demokratske partije socijalista i sugestiju zamjenika gradonačelnika” izmijeniti odluku. Pokazalo se da je visina naknade svojevrsna biznis barijera, posebno za preduzetnike koji obavljaju komercijalnu djelatnost u manjim objektima i manjem obimu, saopšteno je sa te adrese.
Branka Bošnjak sumnja da će se sjednica Skupštine Glavnog grada, na kojoj će se raspravljati o smanjenju naknada, održati prije izbora. Ona je u izjavi za Vijesti kazala da je vrlo simptomatično što je Miomir Mugoša ,,zanijemio” ovih dana.
,,Da li je ovo uvod u njegov politički kraj na mjestu gradonačelnika i predstavljanje novog budućeg gradonačelnika, a sadašnjeg zamjenika Vučelića, koji se eto drznuo da kaže da ne valja i da treba preispitati nešto što je Mugoša donio. Očigledno će ova jesen biti vruća… Čudne se stvari događaju”, kazala je Bošnjak.
SNP je pozvao gradonačelnika Mugošu da podnese ostavku jer će tako, kako tvrde, na određeni način ,,preduprijediti namjeru svoje partije čiji je funkcioner da ona to učini prije nego što bi on eventualno podnio ostavku”.
Pozicija gradonačelnika Miomira Mugoša je prilično oslabljena nakon raznoraznih afera u kojima je njegovo ime bilo noseće. I istraživanja javnog mnjenja pokazala su da mu rejting nije zavidan. Ni u svom DPS-u nije baš omiljena osoba, posebno u krugu sadašnjeg i bivšeg premijera. Zbog pokušaja da zavede novi harač dobio je nove negativne poene. Ko zna sa kakvom kamatom.
Zamjenik protiv gradonačelnika
Zamjenik gradonačelnika Glavnog grada Vladan Vučelić inicirao je hitno preispitivanje Odluke o naknadama za korišćenje opštinskih puteva na teritoriji Podgorice.
– I pored činjenice da je odlukom, koja je donijeta u skladu sa Pravilnikom Ministarstva saobraćaja i pomorstva, smanjeno osam naknada, ipak se može konstatovati da određivanje visine godišnje naknade za korišćenje komercijalnih objekata kojima je omogućen pristup sa opštinskog puta predstavlja nerealno opterećenje i biznis barijeru u ovom trenutku, saopštio je Vučelić.
Upućeni kažu da Vučelić pripada struji DPS-a koja nastoji da obuzda samovolju Miomira Mugoše, pa je za to iskorišćeno i miniranje odluke o visokom nametu pirivatnicima.
Marijana BOJANIĆ
Komentari
DRUŠTVO
TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak
Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.
,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.
Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.
Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.
U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.
Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.
Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu
Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu. To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).
Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.
“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.
Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.
Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.
“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.
Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.
Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.
Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.
Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.
Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.
Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.
Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.
U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.
Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.
U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.
Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.
Patoanatomski otpad
Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.
,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.
,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
-
Izdvojeno4 dana
ZORAN MIĆANOVIĆ, NIKŠIĆKA HRONIKA ISPRIČANA ULJEM NA PLATNU: Kad misliš počinjati
-
DRUŠTVO1 sedmica
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava
-
Izdvojeno1 sedmica
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?
-
Izdvojeno4 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali
-
FOKUS3 sedmice
NADMOĆ MAFIJE: Tunel usred mraka
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Rupa pravde
-
Izdvojeno4 sedmice
IZBOR DIREKTORA AGENCIJE ZA CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO: Reference iz DPS-a i Beograda važnije od struke
-
INTERVJU3 sedmice
DR BILJANA ĐORĐEVIĆ, DOCENTKINJA NA FPN-U I NARODNA POSLANICA U SKUPŠTINI SRBIJE: Afere u Srbiji teško da mogu biti okidač radikalnih promjena