Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rasprodaja bez kraja

Objavljeno prije

na

Kinezi, Turci, Grci, Francuzi, Azerbejdžanci, Italijani, Egipćani – ko sluša najave Vlade o privatizaciji crnogorskih preduzeća, lako stekne utisak da su strani investitori sa sve četiri strane svijeta pohrlili u Crnu Goru u silnoj želji da kupuju ovdašnje firme. Slučajno, investitori su posebno zainteresovani za kupovinu crnogorskih firmi pred izbore. Ove sedmice su aktivirana tri stara posla. Iz Vlade je najavljeno da će biti raspisan tender za privatizaciju Instituta dr Simo Milošević iz Igala, podgoričkog Novog duvanskog kombinata, a obavijestili su i da napreduju pregovori oko prodaje državne Pobjede.

Privatizacija te tri kompanije traje deceniju. Vladini planovi privatizacije za ovu i 2002. godinu gotovo su identični, a većina preduzeća koje je trebalo prodati tada i danas su na vladinom spisku kompanija koje čekaju privatizaciju. Neke od tih firmi evo deceniju čekaju da ih usreći uspješni i odgovorni investitor. Pojedine su nakon neuspješnih pokušaja privatizacije, a pošto su uspješno opljačkane, opet vraćene na vladin spisak želja. Ima i onih koje se uništavaju postepeno, dio po dio, hotel po hotel.

Privatizacija Instituta dr Simo Milošević planirana je vladinim dokumentima još 2002. godine. Prvi tender raspisan je šest godina kasnije, u aprilu 2008. godine a propao je pošto je austrijska kompanija Kriostof menadžment odustala od kupovine. Posljednji tender za prodaju propao je lani sredinom februara, jer nije bilo zainteresovanih investitora.

Sada se kako potencijalni partner pominje francuska kompanija Viši. Prethodno je ministar finansija Milorad Katnić o privatizaciji Instituta pregovarao sa srpskim biznismenom Miodragom Kostićem.

,,Kao kolektiv smo umorni od hronične, višegodišnje izloženosti ‘privatizacionoj tezgi’. Skoro deset godina smo u nekim privatizacionim procesima, a do epiloga nikako da dođe”, požalio se početkom godine Branislav Radojičić, izvršni direktor Instituta

Hoće li konačno, nakon skoro deset godina nezakonitog poslovanja, biti privatizovana državna novina, još se ne zna. Iz Vlade su saopštili da su se načelno dogovorili sa bosanskim Dnevnim avazom Fahrudina Radončića i da bi ta kompanija trebalo da preuzme Pobjedu. No, dogovori između Vlade i Radončića, bliskog prijatelja bivšeg premijera Mila Đukanovića već su nekoliko puta ,,propadali”. Hoće li najsvježiji dogovor potrajati tek do izbora, još nije sigurno. Radončić je u međuvremenu predložen za ministra bezbjednosti BiH, pa je zbog te funkcije kazao da će se povući iz medijskog posla.

Decenija nije bila dovoljna ni da se iznađe srećno rješenje za Duvanski kombinat (DKP) a. Vlada sada raspisuje tender za dokapitalizaciju, odnosno izgradnju nove fabrike cigareta. Prošle godine, Vlada je formirala tzv. Novi duvanski kombinat. No, i stari i novi kombinat poslovali su ove godine sa gubicima. Prethodni tender za izgradnju nove fabrike cigareta u Crnoj Gori je propao jer nijedna od tri kompanije koje su otkupile tendersku dokumentaciju nije poslala investicionu ponudu.

Najozbiljniji kandidat za strateško partnerstvo sa Vladom i izgradnju nove fabrike cigareta bilo je preduzeće Neksan, u vlasništvu nikšićkog biznismena Miodraga Dake Davidovića. On je pojasnio da je odustao od posla jer je veličina fabrike predimenzionirana.

Duvanski kombinat takođe se nalazio na listi preduzeća obuhvaćenih planom privatizacije za 2002. godinu. Baš kao i HTP Ulcinjska rivijera i HTP Budvanska rivijera, čija je privatizacija planirana za ovu godinu.

Ulcinjska rivijera je do sada privatizovana tako što su tokom stečaja u koji je zapala prodavani dijelovi njenih nekretnina.

Stečaj u Ulcinjskoj rivijeri uveden je krajem aprila 2004. godine na zahtjev ulcinjske Elektrodistribucije zbog duga za struju u iznosu od oko 230.000 eura. Stvarni dug prelazio je tada 12 miliona eura. Iako je ova ulcinjska kompanije vratila cjelokupan dug, ostala je u stečaju, a njena imovina je krčmljena.

Sada se vodi istraga povodom privatizacije hotela Otrant, a mediji su pisali da su tim povodom u policiji, u odjeljenju za privredni kriminalitet, saslušani nekadašnji ministar turizma Predrag Nenezić i bivši ministar ekonomije Branko Vujović koji su bili u komisiji za prodaju tog hotela. Oni su potvrdili da su saslušani ali ne kao optuženi već kao svjedoci.

Prošle godine propao je tender za prodaju 63,52 odsto akcija HTP Ulcinjska rivijera, jer nije dostavljena nijedna ponuda. Iz opozicije su više puta tražili da Vlada prekine dosadašnji metod privatizacije Ulcinjske rivijere metodom prodaje imovine kroz stečaj do likvidacije. Najnovijim planom predviđa se prodaja većinskog paketa preko tendera.

Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ocijenili su nedavno da su rasparčavanje hotelskog preduzeća Ulcinjska rivijera, te nesposobnost Vlade da na adekvatan način valorizuje prostor Velike plaže i Ade Bojane, marginalizovali Ulcinj i udaljili ga od zdravih investicija i otvaranja novih radnih mjesta. ,,Vlada je građanima Ulcinja dovela ‘strateške investitore’ koji su umjesto ulaganja rušili hotele, otpuštali i šikanirali radnike, uvodili preduzeća u stečaj, rasparčavali njihovu imovinu i izvlačili profit, a da niko u Vladi nije snosio odgovornost za loše privatizacione ugovore i da nema istraga. Niko nije završio u zatvoru zbog činjenice da je Ulcinj danas uprkos ogromnom investicionom potencijalu, najsiromašnija opština na Jadranu”.

Ove godine planirana je, po ko zna koji put, i privatizacija Budvanske rivijere, a ministar turizma Predrag Sekulić saopštio je da nije isključeno da će biti privatizovani hoteli Sveti Stefan i Miločer, što je novina, iako Vlada to nije razmatrala.

Stručnjaci su upozoravali da ne treba prodavati ni Kontejnerski terminal. Privatizacija Luke Bar planirana je još 2003. godine. Vladini zvaničnici pominjali su kao strateške partnere za privatizaciju Luke i Kontejnerskih terminala Itallijane, Kineze, Srbe, Engleze, Francuze…. Ništa.

Kompanija koja se u nedogled pljačka, pa opet pri(h)vatizuje definitivno je Kombinat aluminijuma, koji se opet našao na spisku onih koje treba udomiti.

Samo nekoliko kompanija koje su trebale biti privatizovane prije deset godina ,,uspješno” su rashodovane. Telekom, HTP Boka, Gornji Ibar… Visoku korupcija prilikom privatizacije Telekoma dokazali su američki pravosudni organi. HTP Boku preuzela je Vektra. Umjesto obećanih ulaganja, Vektra je pošla u ogromne dugove i stečaj. Nekretnine HTP Boka date su kao garancija za ogromne kredite koje je Dragan Brković, još jedan Đukanovićevićev prijatelj, podigao na taj račun. Drama Gornjeg Ibra okončana je katancem na fabrici, a stotine radnika je ostavljeno bez posla. MANS je nedavno od tužilaštvu zatražio da ispita kako je u 29 kompanija sjevera neopravdano uvođen stečaj, kako bi se njihova imovina prodala u bescjenje.

Spisak kompanija koje su nestale u decenijama depees vladavine još je duži. Onima koje su ostavili bez posla, pred izbore, opet nude radna mjesta. Oni znaju kako.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo