Dok su izraelski tenkovi i trupe napredovali ka samom srcu Gaza sitija i povećavali turobne cifre uništenja, zaključen je dogovor o prvoj fazi mira između Izraela i uprave u Gazi predvođene Hamasom. Naravno, vijest je slavodobitno objavio Donald Tramp na svojoj mreži Truth Social. Lideri arapskih zemalja, Turske, i EU, podržali su postizanje sporazuma. Nakon parafiranja prve faze mirovnog plana, veliki je izazov održati ga u životu
Dvije mučne godine su za nama. Protekli utorak donio je drugu godišnjicu napada Hamasa na Izrael koji je iskorišćen kao povod za izraelsko uništavanje Gaze koje će najveći dio svijeta, sa zakašnjenjem, obilježiti pečatom genocida.
Rat je počeo kada su borci iz Gaze izveli iznenadni napad na Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubijajući, prema procjenama, oko 1.200 ljudi, civila i vojnika. Sa sobom su odveli 251 taoca u Gazu. Izraelski lideri obećali su razornu ofanzivu kako bi uništili Hamas i oslobodili taoce.
U četvrtak ujutro, dok su izraelski tenkovi i trupe napredovali ka samom srcu Gaza sitija i povećavali turobne cifre uništenja, zaključen je dogovor o prvoj fazi mira između Izraela i uprave u Gazi predvođene Hamasom.
Suve brojke ne mogu obuhvatiti razmjere užasa kroz koji do današnjeg dana prolazi Gaza. U izrelskim napadima ugašeno je više od 67000 života, 170.000 je ranjenih, a njih više od 40.000 ima trajne tjelesne posljedice, navodi Svjetska zdravstvena organizacija. Život 2,1 miliona Palestinaca koji žive na toj teritoriji je potpuno promijenjen. Prema podacima UN-ovog Satelitskog centra, najmanje 102.067 zgrada je uništeno. Ne samo javne, obrazovne, zdravstvene institucije već i građevine kolektivnog stanovanja – nečiji domovi.
Usred neprekidnog nasilja i bombardovanja, humanitarni i zdravstveni zvaničnici UN-a upozoravaju da djeca plaćaju najtežu cijenu — desetine hiljada je ubijeno, osakaćeno ili teško pothranjeno. Predstavnik UNICEF-a Rikardo Pires izjavio je da je neproporcionalni odgovor Izraela ostavio djecu da predugo pate u tijelu i duhu. Prema podacima ove organizacije 64.000 djece je ubijeno ili ranjeno od oktobra 2023. — jedno dijete svakih 17 minuta. Među njima više od hiljadu beba. Mnoga djeca su traumatizovana, siročad i više puta raseljavana.
„Potreba za prekidom vatre nikada nije bila hitnija. Od subote ujutro, najmanje 14 djece je, prema izvještajima, ubijeno dok se snažno bombardovanje i granatiranje Gaze od strane Izraela nastavlja, javili su iz UNICEF-a.
Od svakih deset ljudi, jedan je ubijen ili ranjen u izraelskom napadu. Ostalih devet je raseljeno. Najmanje troje nije jelo danima. Od deset zgrada koje su stajale u Gazi prije rata, osam je oštećeno ili sravnjeno sa zemljom. Od deset domova, devet je uništeno. Od deset hektara obradive zemlje, osam je razoreno. Više od 2.000 ljudi koji su pokušavali doći do hrane ubijeno je, kazuju podaci Ministarstva zdravlja Gaze.
Koliko su napadi na zdravstvene ustanove, ograničavanje uvoza medicinskih zaliha i komplikovani proces podjele ono malo humanitarne pomoći koja stigne do Gaze oštetili preopterećene ostatke bolnica ne može se sa sigurnošću tvrditi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od 36 bolnica u Gazi, samo 14 djelimično funkcioniše, od čega nijedna na sjeveru. Od 176 primarnih zdravstvenih centara, aktivno je samo 62.
Mediji prenose da je ovaj rat najsmrtonosniji sukob za novinare, zdravstvene radnike i osoblje UN-a u istoriji. To su tvrdnje Komiteta za zaštitu novinara i Ujedinjenih nacija.
Porodice su primorane da se sele svakih nekoliko mjeseci kako bi izbjegle nove izraelske ofanzive. Mnogi su raseljeni više puta. Prenatrpana i neuslovna šatorska naselja prekrivaju veliki dio juga Gaze.
Izraelska vojska sada drži pod kontrolom gotovo cijelu teritoriju Gaze, potiskujući većinu palestinskog stanovništva u mali pojas duž južne obale. Pod izraelskom kontrolom, teren je preobražen, cijele četvrti Gaza sitija i sela uz granicu sravnjeni su, izgrađeni su novi putevi i vojni punktovi.
Izrael je, prema riječima stručnjaka i organizacija za ljudska prava, namjerno u Gazi koristio politiku izgladnjivanja. Svaka odluka vlasti dodatno je stezala obruč dok glad nije postala neizbježna. Nakon mjeseci upozorenja humanitarnih organizacija, svjetska institucija za praćenje kriza sa hranom objavila je u avgustu da je Gaza siti zvanično ušao u stanje gladi.
Prema nalazima švajcarske organizacije Euro-Med Human Rights Monitor, izraelska politika blokiranja svega što je potrebno za preživljavanje dokazuje da je namjera Izraela da izgladni Gazu i ubije još više Palestinaca. „Glad u Gazi se razlikuje od drugih po tome što nije posljedica prirodnih katastrofa ili ekonomskog kolapsa“ rekao je predsjednik ove organizacije Remi Abdu i dodao da je ona rezultat politike koja koristi hranu i vodu kao oružje rata i alat genocida.
Portparol Kancelarije UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), Jens Laerke, rekao je da je od oktobra 2023. za ulazak u Gazu više od 8.000 humanitarnih misija zahtijevalo odobrenje Izraela, a skoro polovina je bila odbijena, odložena ili ometana. Koliko je humanitarna pomoć ključna za Gazu u jesan 2025. godine može nam otkriti i jedan stariji podatak. Do 2023. godine, četiri od pet Palestinaca u Gazi zavisilo je od humanitarne pomoći, nezaposlenost mladih iznosila je 67 odsto, a bolesti povezane s neuhranjenošću bile su široko rasprostranjene. A onda su uslijedile godine razaranja.
U septembru je nezavisna međunarodna komisija UN-a zaključila da je Izrael počinio četiri od pet genocidnih djela definisanih Konvencijom o genocidu iz 1948. godine: masovna ubistva, nanošenje teških tjelesnih i mentalnih povreda, namjerno stvaranje uslova za uništenje naroda i sprječavanje rađanja. Komisija je zaključila da: „Država Izrael snosi odgovornost za neuspjeh da spriječi genocid, za njegovo sprovođenje i za nekažnjavanje počinilaca“. U saopštenju od 16. septembra, UN je zatražio da Izrael prekine politiku izgladnjivanja, ukine opsadu i omogući neometan pristup humanitarnoj pomoći i osoblju UN-a.
Dvije godine od napada na Izrael i užasnog stradanja Gaze svijet obilježava humanitarnim akcijama, koncertima, skupovima, panel diskusijama… I protestima. Protesta je bilo i u srcu Izraela. Hiljade ljudi okupile su se u južnom Izraelu u utorak kako bi oplakale svoje poginule, u sedmici obilježavanja dvije godine od napada Hamasa. Da je ova zemlja podijeljena po ovom pitanju govori i činjenica da je glavni komemorativni događaj u Tel Avivu, koji su organizovale porodice žrtava, bio odvojen od ceremonije koju će vlada održati naredne sedmice. Ova podjela odražava duboko neslaganje u vezi s vođstvom premijera Benjamina Netanjahua, kojeg mnogi krive za neuspjeh da obezbijedi prekid vatre koji bi omogućio oslobađanje preostalih talaca. Naravno tu je i krajnja desnica koja traži dalje satiranje Palestine.
Masovni građanski protesti su naveli neke vlade zapadnoevropskih država da počnu odustajati od bezrezervne podrške zvaničnom Izraelu, uprkos očiglednosti masovnih zločina.
Pravičan mir još je daleko. Svejedno, svijet je odahnuo zbog vijesti da su se Izrael i Hamas u Egiptu složili oko početne faze mirovnog plana. To bi trebalo da donese obustavu neprijateljstva u razorenoj enklavi. Naravno, vijest je slavodobitno objavio Donald Tramp na svojoj mreži Truth Social. „ Svi taoci koji se drže u Gazi uskoro će biti oslobođeni. Izrael će povući trupe do dogovorene linije kao prvi korak ka snažnom, trajnom i vječnom miru“ , napisao je američki predsjednik.
Hamas je u četvrtak saopštio da je prihvatio prijedlog američkog predsjednika i potvrdio da sporazum uključuje izraelsko povlačenje iz enklave i razmjenu talaca za zatvorenike. Dvadeset talaca za koje se vjeruje da su još živi mogli bi biti oslobođeni već ovog vikenda, dok izvori navode da bi 1.700 palestinskih zatvorenika trebalo da bude pušteno iz izraelskih zatvora u roku od 72 sata od potpisivanja sporazuma, koje se očekuje u četvrtak dok ovaj broj Monitora ide u štampu.
I Hamas se obratio posrednicima i američkom predsjedniku, s pozivom da Tramp i države garanti sporazuma, kao i sve arapske, islamske i međunarodne strane prinude okupacionu vladu da u potpunosti sprovede obaveze iz sporazuma i spriječe je da izbjegne ili odloži sprovođenje dogovorenog. Druga po veličini oružana grupa u Gazi Palestinski Islamski Džihad saopštila je da je dogovor o prekidu vatre rezultat ogromnih žrtava u Gazi, a ne poklon od bilo koga. Istovremeno priznaju međunarodne napore koji su omogućili dogovor, prenosi Al Džazira.
„Ovo je diplomatski uspjeh i nacionalna i moralna pobjeda za Državu Izrael… Od početka sam jasno rekao: nećemo se odmarati dok se svi naši taoci ne vrate i dok svi naši ciljevi ne budu postignuti“, rekao je izraelski premijer. Izraelski bezbjednosni kabinet se u četvrtak sastaje da odobri oslobađanje palestinskih zatvorenika i, uprkos protivljenju krajnje desnih članova vladajuće koalicije, malo je vjerovatno da će odbiti ovaj sporazum. Netanjahu je ovo ocijenio kao veliki dan za Izrael. Objavio je i da će Izrael uz Božju pomoć, nastaviti da ostvaruje sve svoje ciljeve i širi mir sa susjedima.
Jedan od posrednika, premijer Katara potvrdio je da je postignut dogovor, dok je portparol katarskog ministarstva Majed al-Ansari napisao na X-u da će detalji biti objavljeni kasnije.
I predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan je izrazio veliko zadovoljstvo. „Izražavam iskrenu zahvalnost predsjedniku SAD-a, koji je pokazao potrebnu političku volju da ohrabri izraelsku vladu da pristane na prekid vatre, kao i našim bratskim državama Kataru i Egiptu na njihovoj značajnoj podršci u postizanju sporazuma“. Dodao je da će Turska pažljivo pratiti strogo sprovođenje sporazuma. „Isto tako, nastavićemo našu borbu sve dok u Palestini ne bude uspostavljena nezavisna, suverena i teritorijalno jedinstvena država Palestina, zasnovana na granicama iz 1967. godine, sa Istočnim Jerusalimom kao glavnim gradom“, napomenuo je predsjednik Turske.
Šefica diplomatije EU Kaja Kallas kazala je da će EU učiniti sve da podrži sprovođenje plana te da je ovo značajan proboj i stvarna šansa za okončanje rata i oslobađanje svih zarobljenika. Situaciju je okarakterisala velikim diplomatskim uspjehom. Britanski premijer Keir Starmer je naglasio da dogovor o prvoj fazi plana za Gazu mora biti sproveden u potpunosti, bez odlaganja i uz trenutno ukidanje svih ograničenja za isporuku humanitarne pomoći Gazi.
Generalni sekretar UN-a António Guterres napisao je u saopštenju: „Cijenim diplomatske napore SAD, Katara, Egipta i Turske u postizanju ovog prijeko potrebnog proboja“, usput je upozorio da mir mora biti osiguran, a borbe zaustaviti jednom zauvijek. On će podržati punu implementaciju sporazuma, pojačati isporuku kontinuirane i principijelne humanitarne pomoći te unaprijediti napore na obnovi Gaze“. Zaključio je da ulog nikad nije bio veći.
Mnogi detalji dogovora postignutog nakon trodnevnih indirektnih pregovora u Šarm el Šeiku ostaju nejasni, a izazovi u sprovođenju su ogromni. Ako su pregovarači uspjeli da premoste razlike između Hamasa i Izraela oko prve faze Trampovog plana, ostaje neizvjesno da li je postignut napredak po zahtjevnijim pitanjima.
Rat u Gazi proširio se regionom, izazvavši sukobe u Libanu, Jemenu i Iranu. Regionalni lideri sada se suočavaju sa pitanjem ko će obezbijediti trupe za mirovnu misiju i ko će platiti obnovu Gaze, koja će trajati decenijama.
Prije postizanja dogovora, londonski Gardijan podsjetio je da je od 2024. godine kružilo više verzija mirovnih planova: američko-izraelska iz Vilson Centra, prijedlog Rand korporacije, principi Ujedinjenih Arapskih Emirata i plan Egipta. Saudijsko-francuska verzija ih je objedinjavala u tzv. Njujoršku deklaraciju, koju je usvojila konferencija UN-a u julu, a potvrdila Generalna skupština u septembru, uz glasove protiv Izraela i SAD.
Američki pregovarači Stiv Vitkof i Džered Kušner su bili u Šarm el-Šeiku. Plan je bio da ostanu tamo dok se dogovor ne postigne. Najviši Netanjahuov savjetnik Ron Dermer takođe je učestvovao u razgovorima. U Egipat je u srijedu stigao i katarski premijer i ministar vanjskih poslova šeik Mohamed bin Abdulrahman bin Jasim Al Thani.
Da se nešto značajno sprema potvrdio je egipatski predsednik Abdel-Fatah el-Sisi kada je u srijedu izjavio da je dobio veoma ohrabrujuće poruke od posrednika u pregovorima.
Nakon parafiranja prve faze mirovnog plana, veliki je izazov održati ga u životu.
Dragan LUČIĆ
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU3 sedmice
FOKUS4 sedmice
SVIJET4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FELJTON4 sedmice
INTERVJU4 sedmice