Povežite se sa nama

DRUŠTVO

EKOLOGIJA PO NAŠKI: Jezero sa fekalijama kraj Tare preživljva sve kolašinske vlasti

Objavljeno prije

na

Ministarstvo održivog razvoja i turizma u prioritetne projekte u oblasti izgradnje komunalne infrastrukture, čija realizacija je bila predviđena za 2013. i 2014. godinu, uvrstila je izgradnju uređaja za prečišćavanje otpadnih voda i segmenata kanalizacione mreže u opštini Kolašin. Realizacija tog posla bila je u planu i tokom tri mandata bivših kolašinskih vlasti, tačnije, skoro 13 minulih godina. Ako se izuzmu neznatni pomaci kada je riječ o izradi dokumentacije, taj projekat je još nedosanjani san Kolašinca.

Za sve to vrijeme, sakupljene otpadne vode se, bez ikakvog prethodnog tretmana, ispuštaju u otvorene bazene- „lagune”, koji se nalaze u neposrednoj blizini rijeke Tare, u naselju Breza. Kako objašnjavaju iz lokalnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija”, „otpadne vode iz tih bazena dalje prodiru u tlo, pri čemu se vrši njihova filtracija kroz slojeva šljunka, dok čvrste materije ostaju na suvom”.

Da li je i koliko, naročito, tokom velikih padavina, otpadnih voda dospjelo u Taru, niko nije izračunao. Na to su reagovali samo sporadično iz kolašinske bivše i sadašnje opozicije, uglavnom, kada je trebalo osvojiti „poen” protiv političkih neistomišljenika. Inertnost u rješavanju jednog od najvećih ekoloških problema grada, podjedanko su pokazali i iz aktuelne i prošle vlasti, kao i oni prije njih. Država nije zaostajala u nebrizi. Osim što je nekoliko puta izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda svrstavala u „spisak lijepih želja”, nije ništa učinila da zaštiti rijeku i mještane okolnih naselja.

Oni koji žive oko, kako ih zovu, „bazena sa fekalijama” ili „otvorenih septičkih jama”, tvrde da im je život, naročito, ljeti nepodnošljiv. Vjetar jaki neprijatni miris raznosi daleko, pa često se smrad kanalizacije osjeti i do centra grada.

„Život smo zamrzjeli zbog ovog čuda, koje „pod nosom” trpimo više od deceniju. Smarad i sami osjećate, a nekad je toliko jak da danima ne otvramo prozore na kućama. Komarci se, naravno, skupljaju oko „laguna” , pa je i to ogroman problem. Čudom smo nekim dosada izbjegli zaraze. Više puta smo pisano i usmeno apelovali na nadležne na lokalnom i državnom nivou, ali bez ikakvih rezultata. Peostaje nam samo da trpimo i ćutimo, a da se gorko smijemo kad nas pokušavaju ubijediti da živimo u ‘jednom od najčistijih gradova sjevera’- kažu mještani Breze i još nekoliko prigradskih naselja oko privremenog skladišta fekalnih voda.

Tvrde i da im je malo koristi od toga što Opština godišnje troši oko 2.000 eura na „zaprašivanje” lagune i uništavanje komaraca.

Rješavanje problema, koji odavno nije samo mještana Breze, kako su izračunali u Vladi, a shodno studiji izvodljivosti, koštalo bi oko 2,2 miliona eura, kolika je cijena izgradnje kanalizacione mreže i glavnog kolektora, koji je planiran na drugoj strani rijeke u Bakovićima.

„Pretpostavljeni izvori finansiranja još nijesu definisani ali postoji mogućnost korišćenja sredstava iz kredita Evropske investicione banke EIB-a. Pored prethodno navedenih sredstava, u okviru IPF TA 2009. obezbijeđena su sredstva u iznosu od 200.000 € za izradu studije izvodljivosti” – piše u dokumentu o planovima resornog ministarstva od prije pet godina.

Takođe, objašnjeno je da je urađena studija izvodljivosti, kao i elaborat procjene uticaja na životnu sredinu.

Bivša predsjednica Opštine Kolašin Željka Vuksanović tvrdi da se minule četiri godine na tom projektu nije radilo iz političkih razloga.

„Mislim da nije bio toliko problem da se obezbijedi novac, koliko činjenica da u Kolašinu, od 2014, do maja ove, nije bila na vlasti Demokratska partija socijalista (DPS). Kao i u još nekoliko oblasti, Vlada je pokazala diskriminatorski odnos prema ovoj opštini”, tvrdi ona.

Njen nasljednik iz DPS Milosav Bato Bulatović kaže da će izgradnja sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Bakovićima, „biti jedan od prioritetnih zadataka nove lokalne vlasti”. Od njega nije bilo moguće saznati koje tačno poteze, kada i kojim redosljedom namjeravaju da preuzmu, kako bi Kolašin, konačno, postao grad bez „jezera fekalija” na nekoliko stotina metara vazdušne linije od centra.

„Iako još o tome ne mogu detaljno gvoriti, mi smo registrovali koliko je probelem postojanje „laguna” na Brezi, odnosono, nedostatak sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Tom, kao i ostalim problemima, posvetićemo se ozbiljno” – najavljuje predsjednik Opštine.

Bulatovićeve partijske kolege, za vrijeme dok su bili opozicija, više puta su upozoravali da je naročito, s jeseni Tara ozbiljno ugrožena od otvorenih laguna – privremnog skladišta fekalnog otpada. Kako je prošle godine kazao tadašnji i sadašnji odbornik Vladan Bulatović umalo je izbjegnuta ekološka katastrofa, jer je za vrijeme obilnih padavina „nivo rijeke bio samo 10 centimetara niži od laguna”.

Nekoliko godina prije toga, Bulatović, u to vrijeme sekretar za urbanizam, pravdao se kako lokalna uprava nije godinama, zbog besparice, našla način za finasiranje postrojenja i kolektora za pročišćavanje otpadnih voda.

Studijom izvodljivosti, koju je radila engleska firma VIG internacional, predviđeno je da trasa koja ide ka lokaciji gdje su „lagune” predviđa ukopavanje kanalizacionog toka, odnosno, glavnog kolektora sakupljača, ispod korita Tare i da odvede do lokacije, u Bakovićima. Detaljnim urbanističkim planom (DUP) prostor na kojem je sada privremeno skladište fekalnog otpada, predviđen je za sportsko rekreativne sadržaje.

„Sve zavisi od prioriteta Vlade prema kojima se ulaže u komunalnu infrastrukturu, pa ne znamo kada će Kolašin doći na red”, objašnjavilu su iz bivše lokalne vlasti.

Iako je nekoliko puta „na papiru” uvrštavan u prioritete, očigledno je, Vladi sistem za prečišćavanje otpadnih voda nije bio, a nema nagovještaja i da će biti, jedan od prečih poslova.

„Žalosno je što nijedna od nekoliko vlasti nije imala više motiva i sposobnosti da se izbori da se konačno riješimo ove ekološke sramote usred turističke opštine, koja se hvali čistim vazduhom i netaknutom prirodom. Toliko novca svake godine nude iz evropskih predpristupnih fondova, a niko nije pokušao da na taj način riješi problem koji nije samo naš na Brezi, već i mnogo širi”, komentarišu mještani tog naselja sve ono (ne)učinjeno do sada. I čekaju.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVA VLAST BIRA SAVJET RTCG PO ZAKONU DPS-A: Stari model za nove gazde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Administrativni odbor utvrdio je listu kandidata za članove novog Savjeta RTCG, koje bi na sljedećoj sjednici trebala da izglasa Skupština Crne Gore. Predloženi su:

 

Demokratska partija socijalista (DPS) i dalje kontroliše Radio televiziju Crne Gore (RTCG). Ovo je ocjena Reportera bez granica (RSF), iznijeta u okviru svog godišnjeg Svjetskog indeksa slobode medija, prema kojem je Crna Gora i dalje najgore rangirana zemlja regiona. Oni upozoravaju na to da Javnom servisu i dalje nedostaje uravnoteženi, profesionalni odnos prema svim apsektima društva.

﮼Nova Vlada je obećala da će jačanje slobode medija i poboljšanje uslova za rad medija i novinara biti prioritet. Konkretno, saopštili su da će biti promijenjeni zakoni o medijima, sa ciljem uklanjanja kontroverznih odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkrivaju svoje izvore, ali i način izbora Savjeta RTCG, koji trenutno ne uspijeva da tu medijsku kuću zaštiti od političkog uticaja. Međutim, nakon ovih obećanja nijesu uslijedile nikakve zakonske izmjene ili bilo kakva poboljšanja u istragama nasilja nad novinarima”, ocjenjuje se u Svjetskom indeksu slobode medija.

Protekle sedmice utvrđena je lista kandidata za novi Savjet – gotovo osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora i četiri mjeseca nakon formiranja Vlade. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore utvrdio je da kandidati za članove Savjeta Radio Televizije Crne Gore budu: sociolog Bojan Baća, akademik i bivši direktor Muzičkog centra Žarko Mirković, slikar Naod Zorić, predstavnik Unije poslodavaca Filip Lazović, predsjednik Udruženja sportskih novinara Crne Gore Veselin Drljević, programska direktorka LGBT Forum Progres Milica Špajak, aktivistkinja Građanke alijanske Amina Murić, predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković i sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta Predrag Marsenić.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE VOĐE KAVAČKOG KLANA SLOBODANA KAŠĆELANA: Krenula ruka pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak, kazao je vicepremijer Dritan Abazović. Umjesto hvalospjeva, valja podsjetiti da je u sedmogodišnjem ratu škaljarskog i kavačkog klana stradalo više od 50-ak osoba, a da ubice u većini slučajeva nijesu identifikovane

 

Ruka pravde je krenula. To je ocjena, za neše prilike,  spektakulatne akcije u kojoj je sinoć uhapšen Slobodana Kašćelan, koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana. Za drugim šefom ove kriminalne grupe Radojem Zvicerom intenzivno se traga. Osim Kašćelana uhapšeni su još njegov tjelohranitelj Vladimir Vučković, Miloš Radonjić, Krsto Maroš, Darko Prelević i Zoran Kažić.

Kivičnom prijavom će biti obuhvaćeno najmanje deset osoba, jer se za nekima još traga. Njihovim hapšenje, vjeruje se, rasvijetljeno je najmanje jedno ubistvo od na desetine koliko ih se prethodnih godina dogodilo u krvavom ratu zbog droge koja je 2014. godine nestala u Valensiji.

Da ovo neće biti samo još jedno hapšenje u nizi bez efekta, uvjerava nas naš sagovornih iz bezbjednosnih struktura. Za sada su crnogorski istražitelji, tvrdi Monitorov sagovornik, uspjeli da prikupe dokaze koji ukazuju na sumnju da je ovaj klan odgovoran za nestanak i ubistvo jednog člana suprotstavljene kriminalne grupe (škaljarskog klana) kojom, prema operativnim podacima šefuju Jovan Vukotić i Milić – Minja Šaković.

,,Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak. Ruka pravde je, neko može da kritikuje, ali ruka pravde je definitivno krenula. Ruka pravde do ovih ljudi nije dosad mogla da stigne”, kazao je vicepremijer zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović.

Da ,,kavčane” stigne ruka pravde crnogorskim istražiteljima pomogle su partnerske službe ali i Interpol.

,,Ovo je, po mom skromnom sudu, najveći uspjeh koji je crnogorska policija ostvarila u proteklih 10 godina. Radi se o kriminalcima koji nemaju državni značaj, nego koji imaju regionalni, da ne kažem evropski značaj”,  poručio je Abazović. Podijelio je: ,,Znate da je velika priča oko organizovanog kriminala, mi smo obećali da će to da bude prioritet Vlade, da će Vlada sve svoje aktivnosti usmjeriti u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, naročito protiv korupcije na visokom nivou, ovo je borba protiv organizovanog kriminala klasična, vjerujem da je niko nije očekivao i svi oni koji kritikuju Upravu policije i Sektor bezbjednosti treba da znaju da nas interesuju ovakve stvari. Abazović je ujedno čestitao pripadnicima policije na uspješno izvedenoj akciji, a isto je putem Tvitera uradio i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

„Ali ne samo njih. Danas su u kolu afirmacije šovinizma od tradicionalnih nacional-šovinista do nekadašnjih antiratnih predstavnika. Taj vid društvene nezrelosti novi je i vjerovatno jedan od najvećih izazova pred crnogorskim društvom. Policija je neki vid tampon zone i njen demokratski osjećaj ima ogroman značaj. Pitanje je koliko će policija uspjeti da izdrži stalni pritisak i ne učini neki represivniji korak. Sistem prekršajnih prijava očigledno ima efekta, ali odmah se u medijima jedne strane povela kampanja protiv primjene zakona, a isto se dešava kada su na udaru zakona predstavnici druge strane. Teško je crnogorskoj policiji kanalisati i procesuirati dva narativa spremna na svaki vid političkog perfomansa u koje spada i ciljano izazivanje incidenata“, pojašnjava Marić.

I Savjet za građansku kontrolu policije ocijenio je da priprema Uprave policije za ta okupljanja širom države nije bila adekvatna i da je izostala odgovarajuća prevencija i procjena situacije koja je dovela u opasnost kako građane tako i štićenu osobu (premijerovu kćerku). Kazali su da, na osnovu dostupnih podataka, nisu uvjereni da je UP osigurala plansku i organizovanu aktivnost. Međutim, iz tog tijela još nema stava o eventualnom prekoračenju ovlašćenja vozača Krivokapićeve ćerke.

I bivši predsjednik Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković smatra da rukovodioci Uprave policije nisu razjasnili odkud selektivno postupanje policije. On je za Monitor precizirao da je Uprava policije ostala dužna odgovore o postupanju službenika obezbjeđenja premijera Krivokapića na Bogetićima, o kažnjenim i procesuiranim građanima sa mitinga podrške ministru Leposaviću i sa okupljanja u Nikšiću kada je obilježena godišnjice bitke na Košarama.

„Prethodno rukovodstvo policije je bilo pod uticajem snažne negativne političke kampanje. Sadašnja vlast je toga svjesna i vidi se da uči iz tog iskustva. Odnos, svih u društvu, posebno sadašnje opozicije i medija, prema sadašnjem rukovodstvu policije je mnogo konstruktivniji, objektivniji i bez emocija što im olakšava djelovanje i dosljednu primjenu zakona. Percepcija javnosti, i tada i sada, o selektivnom postupanju najbolje se otklanja otvorenošću i blagovremenim podacima“, smatra Zeković.

Kaže da se nijesu dogodile opstrukcije policije prema novim vlastima iako je bilo onih, naročito među političarima, koji su tvrdili da će toga biti najviše u toj instituciji. Podsjetio je da je problem pretjerenog uticaja Vlade na policiju prepoznat u izvještajima nespornog političkog i međunarodnog značaja.

„To je i jasno usmjerenje novim vlastima da nastave sa reformama ali i da odustanu od ukidanja samostalnosti i ograničavanja operativne nezavisne Uprave policije“, ocjenjuje Zeković.

Iako u Ministarstvu unutrašnjih poslova postoje namjere da se donošenjem sistemskih zakona reformiše policija i taj aparat vrati tom resoru, više izvora Monitora tvrde da to neće biti moguće. Kažu i da pored opstrukcija starog režima, koji i dalje ima mehanizme u policiji, izostanak adekvatne reakcije policije ogleda se i u opstrukcijama novih starješina kada je riječ o procesuiranju pristalica nove vladajuće većine. Tako, nekadašnji direktor policije Veselin Veljović ohrabruje proteste „patriota“ šaljući poruku svojim nekadašnjim službenicima, dok nove starješine ne pokreću postupke protiv organizatora protestnih aktivnosti s druge strane političkog spektra. Drugačije modele ponašanja državnih službi, očito je, još će pričekati građani koji ne žele ni „komitsku“  Crnu Goru niti „srpski svet“. Već  svoju domovinu sa jakim demokratskim institucijama koje mogu zaštiti suigurnost i mir svih.

 

Boris Marić: Smijenjeni kadrovi DPS-a su opasnost po reforme

Boris Marić u smjenama načelnika policije vidi nadu u jačanje potencijala crnogorske policije. Smatra da je na čelo policije došao profesionalac (Brđanin) i da takvi potezi ohrabruju.

„Ovi početni potezi ohrabruju, ali to je samo osnova. Kako će se reforma crnogorske policije u do kraja profesionalnu, operativnu i efikasnu odvijati, ostaje da se vidi“, kaže Marić.

Smatra da smijenjeni rukovodeći kadar u policiji, blizak Demokratskoj partiji socijalista, predstavlja realnu opasnost po proces reformi. Pojašnjava da se tako složena služba ne može za kratko vrijeme pročistiti od negativnog uticaja „partijskih kadrova koji su i dalje pod kontrolom bivših šefova policije, a sada partijskih aktivista otvoreno“.

 

Građani i novinari žrtve atmosfere nasilja

Više desetina građana prijavilo je da je fizički napadnuto ili da je doživjelo neprijatnost tokom ili nakon protestnih skupova na crnogorskim ulicama. Mnogi od njih bili su samo slučajni prolaznici ili bezazleni posmatrači.

Stvorena je atmosfera nasilja u kojoj je napadnuto nekoliko novinara. U Nikšiću je prlikom proslave pobjede, povrijeđena novinarka Vijesti Jelena Jovanović. Tokom „patriotskog“ skupa u Bijelom Polju napadnut je novinar Televizije Vijesti Sead Sadiković. Ispred ulaza u zgradu u kojoj živi napadnut je glavni urednik Monitora Esad Kočan. Pravosudni postupci u ovim slučajevima još nijesu okončani. Nova vlast ima prilike da pokaže kako je  prekinula sa dosadašnjom praksom, tako što će, tamo gdje za to ima indicija, otkriti motive napada i naručioce. Bez toga sve je stara priča.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo