Povežite se sa nama

DRUŠTVO

EKOLOGIJA PO NAŠKI: Jezero sa fekalijama kraj Tare preživljva sve kolašinske vlasti

Objavljeno prije

na

Ministarstvo održivog razvoja i turizma u prioritetne projekte u oblasti izgradnje komunalne infrastrukture, čija realizacija je bila predviđena za 2013. i 2014. godinu, uvrstila je izgradnju uređaja za prečišćavanje otpadnih voda i segmenata kanalizacione mreže u opštini Kolašin. Realizacija tog posla bila je u planu i tokom tri mandata bivših kolašinskih vlasti, tačnije, skoro 13 minulih godina. Ako se izuzmu neznatni pomaci kada je riječ o izradi dokumentacije, taj projekat je još nedosanjani san Kolašinca.

Za sve to vrijeme, sakupljene otpadne vode se, bez ikakvog prethodnog tretmana, ispuštaju u otvorene bazene- „lagune”, koji se nalaze u neposrednoj blizini rijeke Tare, u naselju Breza. Kako objašnjavaju iz lokalnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija”, „otpadne vode iz tih bazena dalje prodiru u tlo, pri čemu se vrši njihova filtracija kroz slojeva šljunka, dok čvrste materije ostaju na suvom”.

Da li je i koliko, naročito, tokom velikih padavina, otpadnih voda dospjelo u Taru, niko nije izračunao. Na to su reagovali samo sporadično iz kolašinske bivše i sadašnje opozicije, uglavnom, kada je trebalo osvojiti „poen” protiv političkih neistomišljenika. Inertnost u rješavanju jednog od najvećih ekoloških problema grada, podjedanko su pokazali i iz aktuelne i prošle vlasti, kao i oni prije njih. Država nije zaostajala u nebrizi. Osim što je nekoliko puta izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda svrstavala u „spisak lijepih želja”, nije ništa učinila da zaštiti rijeku i mještane okolnih naselja.

Oni koji žive oko, kako ih zovu, „bazena sa fekalijama” ili „otvorenih septičkih jama”, tvrde da im je život, naročito, ljeti nepodnošljiv. Vjetar jaki neprijatni miris raznosi daleko, pa često se smrad kanalizacije osjeti i do centra grada.

„Život smo zamrzjeli zbog ovog čuda, koje „pod nosom” trpimo više od deceniju. Smarad i sami osjećate, a nekad je toliko jak da danima ne otvramo prozore na kućama. Komarci se, naravno, skupljaju oko „laguna” , pa je i to ogroman problem. Čudom smo nekim dosada izbjegli zaraze. Više puta smo pisano i usmeno apelovali na nadležne na lokalnom i državnom nivou, ali bez ikakvih rezultata. Peostaje nam samo da trpimo i ćutimo, a da se gorko smijemo kad nas pokušavaju ubijediti da živimo u ‘jednom od najčistijih gradova sjevera’- kažu mještani Breze i još nekoliko prigradskih naselja oko privremenog skladišta fekalnih voda.

Tvrde i da im je malo koristi od toga što Opština godišnje troši oko 2.000 eura na „zaprašivanje” lagune i uništavanje komaraca.

Rješavanje problema, koji odavno nije samo mještana Breze, kako su izračunali u Vladi, a shodno studiji izvodljivosti, koštalo bi oko 2,2 miliona eura, kolika je cijena izgradnje kanalizacione mreže i glavnog kolektora, koji je planiran na drugoj strani rijeke u Bakovićima.

„Pretpostavljeni izvori finansiranja još nijesu definisani ali postoji mogućnost korišćenja sredstava iz kredita Evropske investicione banke EIB-a. Pored prethodno navedenih sredstava, u okviru IPF TA 2009. obezbijeđena su sredstva u iznosu od 200.000 € za izradu studije izvodljivosti” – piše u dokumentu o planovima resornog ministarstva od prije pet godina.

Takođe, objašnjeno je da je urađena studija izvodljivosti, kao i elaborat procjene uticaja na životnu sredinu.

Bivša predsjednica Opštine Kolašin Željka Vuksanović tvrdi da se minule četiri godine na tom projektu nije radilo iz političkih razloga.

„Mislim da nije bio toliko problem da se obezbijedi novac, koliko činjenica da u Kolašinu, od 2014, do maja ove, nije bila na vlasti Demokratska partija socijalista (DPS). Kao i u još nekoliko oblasti, Vlada je pokazala diskriminatorski odnos prema ovoj opštini”, tvrdi ona.

Njen nasljednik iz DPS Milosav Bato Bulatović kaže da će izgradnja sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Bakovićima, „biti jedan od prioritetnih zadataka nove lokalne vlasti”. Od njega nije bilo moguće saznati koje tačno poteze, kada i kojim redosljedom namjeravaju da preuzmu, kako bi Kolašin, konačno, postao grad bez „jezera fekalija” na nekoliko stotina metara vazdušne linije od centra.

„Iako još o tome ne mogu detaljno gvoriti, mi smo registrovali koliko je probelem postojanje „laguna” na Brezi, odnosono, nedostatak sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Tom, kao i ostalim problemima, posvetićemo se ozbiljno” – najavljuje predsjednik Opštine.

Bulatovićeve partijske kolege, za vrijeme dok su bili opozicija, više puta su upozoravali da je naročito, s jeseni Tara ozbiljno ugrožena od otvorenih laguna – privremnog skladišta fekalnog otpada. Kako je prošle godine kazao tadašnji i sadašnji odbornik Vladan Bulatović umalo je izbjegnuta ekološka katastrofa, jer je za vrijeme obilnih padavina „nivo rijeke bio samo 10 centimetara niži od laguna”.

Nekoliko godina prije toga, Bulatović, u to vrijeme sekretar za urbanizam, pravdao se kako lokalna uprava nije godinama, zbog besparice, našla način za finasiranje postrojenja i kolektora za pročišćavanje otpadnih voda.

Studijom izvodljivosti, koju je radila engleska firma VIG internacional, predviđeno je da trasa koja ide ka lokaciji gdje su „lagune” predviđa ukopavanje kanalizacionog toka, odnosno, glavnog kolektora sakupljača, ispod korita Tare i da odvede do lokacije, u Bakovićima. Detaljnim urbanističkim planom (DUP) prostor na kojem je sada privremeno skladište fekalnog otpada, predviđen je za sportsko rekreativne sadržaje.

„Sve zavisi od prioriteta Vlade prema kojima se ulaže u komunalnu infrastrukturu, pa ne znamo kada će Kolašin doći na red”, objašnjavilu su iz bivše lokalne vlasti.

Iako je nekoliko puta „na papiru” uvrštavan u prioritete, očigledno je, Vladi sistem za prečišćavanje otpadnih voda nije bio, a nema nagovještaja i da će biti, jedan od prečih poslova.

„Žalosno je što nijedna od nekoliko vlasti nije imala više motiva i sposobnosti da se izbori da se konačno riješimo ove ekološke sramote usred turističke opštine, koja se hvali čistim vazduhom i netaknutom prirodom. Toliko novca svake godine nude iz evropskih predpristupnih fondova, a niko nije pokušao da na taj način riješi problem koji nije samo naš na Brezi, već i mnogo širi”, komentarišu mještani tog naselja sve ono (ne)učinjeno do sada. I čekaju.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo