Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŽENE U UPRAVI JAVNIH PREDUZEĆA I USTANOVA: Na dnu piramide

Objavljeno prije

na

Rukovodeće pozicije u Crnoj Gori u javnim preduzećima i ustanovama rezervisane su za – muškarce.

Upravni odbori javnih preduzeća, mnogobrojne uprave, sekretarijati, zavodi, direkcije, agencije, komisije, fondovi, i sva ostala tijela u koje članove imenuje Vlada, Skupština ili opštine na čelu uglavnom imaju muškarce, pokazuju zvanični podaci.

Žene su na rukovodećim mjestima uglavnom u ustanovama zdravstva, obrazovanja i kulture, na onim mjestima gdje se manje zarađuje, te u usko stručnim i specijalizovanim ustanovama kao što su Fitosanitarna ili Veterinarska uprava.

Tamo gdje direktorske plate prelaze hiljadu eura ili članstvo u upravnim odborima donosi dodatak od najmanje 500 eura na platu – žena nema. Tako je recimo u Upravni odbor Aerodroma Crne Gore, koje je jedno od najunosnijih javnih preduzeća, Vlada imenovala, Predraga Nenezića (nedavno dao ostavku na članstvo) Ivana Vujovića, Ivana Novosela i Zorana Klikovca. Iako su u javnosti Aerodromi označeni kao preduzeće rezervisano za „žene funkcionera SDP”, na menadžerskim pozicijama – nijedne žene.

Na listi državnih preduzeća u kojima nema nijedne žene su – Monte put, Montenegro defence industry, nikšićki Tehnopolis.

Rijetka žena izabrana u menadžment profitabilnih državnih preduzeća je Vukica Jelić, direktorica Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Nju je Vlada imenovala u Upravni odbor Plantaža. Jelićeva je supruga poslanika vladajuće partije Zorana

Jelića.

To nije jedini slučaj da su rijetke žene u bordovima državnih preduzeća i drugih tijela u koje Vlada imenuje svoje predstavnike upravo žene u srodničkim relacijama sa moćnim muškarcima, političarima ili biznismenima.

Tako je u Upravnom odboru Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost i Milica Vukotić, ćerka rektora Univerziteta Donja Gorica (UDG), poslovnog partnera premijera Mila Đukanovića. Vukotićeva za članstvo u ovom UO prima 700 eura mjesečno.

Usamljeno državno preduzeće kojim rukovodi žena je Montenegro airlines. Na njegovom čelu se nalazi Daliborka Pejović iz vladajuće partije, poznata i kao jedna od aktera afere Snimak. To preduzeće, međutim, poznato je po velikim dugovima.

Očigledno je da su upravni odbori i druga mjesta odlučivanja u institucijama gdje rukovodioce postavlja Vlada ili Skupština rezervisani za odabrane i partijski podobne. Tu se prvenstveno vodi računa da se podmire potrebe članova vladajuće kolacije i njihovih familija, a ako se desi da se usput ispoštuje i rodna ravnopravnost tim bolje.

Da li zbog manje profitabilnosti ili većeg poklanjanja pažnje rodnoj ravnopravnosti, institucije u kojima rukovodeći kadar bira Skupština Crne Gore, u upravnim odborima imaju veći broj žena: Centar savremene umjetnosti, Službeni list, Apotekarska ustanova Crne Gore, centri za socijalni rad…

Ni na lokalnom nivou nije mnogo bolje.

Ilustrativan je primjer budvanskih javnih preduzeća. Direktori ovih preduzeća primaju plate veće od premijerove i ministarskih. Direktor budvanskog JP Komunalne usluge Đorđe Medin i direktor JP Pogrebne usluge iz Budve Božidar Milović mjesečno zarađuju oko 1750 eura. U Upravnom odboru JP Pogrebne usluge Budva, čiji je osnivač Opština, mjesta je bilo za samo jednu ženu Slavicu Jovanović, koja za ovu funkciju mjesečno prima 200 eura.

Evropska iskustva pokazuju da država mora intervenisati i primijeniti mehanizme pozitivne diskriminacije kako bi se stvari mogle promijeniti za diskiriminisane kategorije. Njemački parlament je prije dva mjeseca usvojio propis koji predviđa da od 2016. u nadzornim odborima vodećih kompanija mora biti najmanje 30 odsto žena.

Još prije tri godine Evropska komesarka za pravdu Vivijen Reding pokrenula je inicijativu da se firme dobrovoljno obavežu da će povećati broj žena u upravnim odborima, na 30 odsto do 2015. I na 40 odsto do 2020.

„I pored unaprijeđenog zakonodavnog okvira koji promoviše rodnu ravnopravnost i ravnomjerniju zastupljenost žena, one u najvećim dijelom ostaju na dnu piramide moći”, kaže za Monitor Petar Đukanović, koordinator programa Ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje. On ističe da su žene uglavnom prisutnije na onim pozicijama na kojima se zahtijeva rad i posvećenost, a koje su manje plaćena, kao što su pomoćničke i sekretarske pozicije, javih politika i donošenja odluka dominiraju muškarci. ,,Moć je, u crnogorskom društvu, još uvijek izrazito muška kategorija”.

Antidiskriminatorski zakoni i propisi koji promovišu rodnu ravnopravnost donijeti prije nekoliko godina ostaju bez rezultata. Pored statistike, Vlada radi vrlo malo na poboljšanju i afirmaciji rodne ravnopravnosti. Sredinom 2007. donijet je Zakon o ravnopravnosti polova, koji propisuje da ,,rodna ravnopravnost podrazumijeva ravnopravno učešće žena i muškaraca u svim oblastima javnog i privatnog sektora” i obavezuje kako državnu tako i lokalnu upravu i političke stranke da o tome vode računa. Ipak, čak i preporuka o 30 odsto učešća žena u parlamentu ostala je neispunjena.

Maja Raičević, izvršna direktorica NVO Centar za ženska prava za Monitor kaže da opravdanja  koja se često čuju, da nema zainteresovanih žena za visoke pozicije ne stoje i samo su izraz nedostatka političke volje: „Imamo visok procenat žena u pravosuđu (55%)  i na pozicijama raznih  direktorica direktorata pri ministarstvima, čak 41 % , što govori da žene uspješno pokrivaju vrlo odgovorna mjesta gdje se zapravo i najviše radi i dešavaju najveće promjene. Ipak najviša mjesta, gdje je moć i novac, gdje se odlučuje ostaju muškarcima”, kaže ona.

,,Pitanje učešća žena na mjestima odlučivanja u Crnoj Gori je izuzetno bitno za napredak Crne Gore u svakom pogledu i o tome postoje više nego jasne preporuke Evropske komisije, Evropskog parlamenta i CEDAW Komiteta Ujedinjenih nacija. Uprkos tome, činjenica je da je malo žena na ključnim pozicijama u državi”, napominje direktorica Centra za ženska prava.

Istraživanja rađena u regionu i Evropi potvrđuju i da je prisustvo žena u upravljačkim strukturama smanjuje mogućnost prevare, te da stopa privrednog i finansijskog kriminala raste u onim kompanijama u čijim se upravnim odborima nalazi veći procenat muškaraca. U ovakvoj Crnoj Gori bi i ovo mogla biti još jedna otežavajuća okolnost za veće prisustvo žena na mjestima odlučivanja.

Žene su najviše izložene mobingu

Prema zvaničnim podacima najizloženiji nasilju na poslu su zaposleni u državnoj upravi i to u devedeset odsto slučajeva – žene. Prva kategorija žrtava mobinga u javnom sektoru su najčešće – starije (preko 50 godina) visokokvalifikovane osobe (žene) sa besprekornom radnom biografijom koje su po ocjeni nadređenog ,,stare” za posao, a po zakonu ,,mlade” za penziju. Za Monitor Marija Božović, program koordinatorka NVO Ženska alijansa za razvoj prepričava jedan takav slučaj: ,,Žena ima preko 20 godina radnog staža i radi u računovodstvu jedne ustanove. Ona je ‘mlada’ za penziju ali se novom rukovodstvu te ustanove nije dopala i oni smatraju da je ‘stara’ za taj posao. Zlostavljanje na radu od strane direktora je počelo sa pretrpavanjem poslom, bezrazložnim kritikama. Kako se ova zaposlena poslije izvjesnog vremena pobunila zbog toga, premještena je u drugu izolovanu kancelariju, a direktor joj se obraćao preko posrednika. Zaposlena nije bila spremna da ćuti i trpi psihičko maltretiranje koje ugrožava njeno zdravlje i dostojanstvo, pa je pokrenula postupak zbog zlostavaljanja na poslu”. U drugoj kategoriji su mlađi zaposleni koji su visokokvalifikovani, obično vrlo posvećeni poslu, dobri radnici, a opet iz nekog razloga na meti nekog od nadređenih, izloženi maltretiranju, kako bi ih natjerali da napuste posao.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo