Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŽENE U UPRAVI JAVNIH PREDUZEĆA I USTANOVA: Na dnu piramide

Objavljeno prije

na

Rukovodeće pozicije u Crnoj Gori u javnim preduzećima i ustanovama rezervisane su za – muškarce.

Upravni odbori javnih preduzeća, mnogobrojne uprave, sekretarijati, zavodi, direkcije, agencije, komisije, fondovi, i sva ostala tijela u koje članove imenuje Vlada, Skupština ili opštine na čelu uglavnom imaju muškarce, pokazuju zvanični podaci.

Žene su na rukovodećim mjestima uglavnom u ustanovama zdravstva, obrazovanja i kulture, na onim mjestima gdje se manje zarađuje, te u usko stručnim i specijalizovanim ustanovama kao što su Fitosanitarna ili Veterinarska uprava.

Tamo gdje direktorske plate prelaze hiljadu eura ili članstvo u upravnim odborima donosi dodatak od najmanje 500 eura na platu – žena nema. Tako je recimo u Upravni odbor Aerodroma Crne Gore, koje je jedno od najunosnijih javnih preduzeća, Vlada imenovala, Predraga Nenezića (nedavno dao ostavku na članstvo) Ivana Vujovića, Ivana Novosela i Zorana Klikovca. Iako su u javnosti Aerodromi označeni kao preduzeće rezervisano za „žene funkcionera SDP”, na menadžerskim pozicijama – nijedne žene.

Na listi državnih preduzeća u kojima nema nijedne žene su – Monte put, Montenegro defence industry, nikšićki Tehnopolis.

Rijetka žena izabrana u menadžment profitabilnih državnih preduzeća je Vukica Jelić, direktorica Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Nju je Vlada imenovala u Upravni odbor Plantaža. Jelićeva je supruga poslanika vladajuće partije Zorana

Jelića.

To nije jedini slučaj da su rijetke žene u bordovima državnih preduzeća i drugih tijela u koje Vlada imenuje svoje predstavnike upravo žene u srodničkim relacijama sa moćnim muškarcima, političarima ili biznismenima.

Tako je u Upravnom odboru Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost i Milica Vukotić, ćerka rektora Univerziteta Donja Gorica (UDG), poslovnog partnera premijera Mila Đukanovića. Vukotićeva za članstvo u ovom UO prima 700 eura mjesečno.

Usamljeno državno preduzeće kojim rukovodi žena je Montenegro airlines. Na njegovom čelu se nalazi Daliborka Pejović iz vladajuće partije, poznata i kao jedna od aktera afere Snimak. To preduzeće, međutim, poznato je po velikim dugovima.

Očigledno je da su upravni odbori i druga mjesta odlučivanja u institucijama gdje rukovodioce postavlja Vlada ili Skupština rezervisani za odabrane i partijski podobne. Tu se prvenstveno vodi računa da se podmire potrebe članova vladajuće kolacije i njihovih familija, a ako se desi da se usput ispoštuje i rodna ravnopravnost tim bolje.

Da li zbog manje profitabilnosti ili većeg poklanjanja pažnje rodnoj ravnopravnosti, institucije u kojima rukovodeći kadar bira Skupština Crne Gore, u upravnim odborima imaju veći broj žena: Centar savremene umjetnosti, Službeni list, Apotekarska ustanova Crne Gore, centri za socijalni rad…

Ni na lokalnom nivou nije mnogo bolje.

Ilustrativan je primjer budvanskih javnih preduzeća. Direktori ovih preduzeća primaju plate veće od premijerove i ministarskih. Direktor budvanskog JP Komunalne usluge Đorđe Medin i direktor JP Pogrebne usluge iz Budve Božidar Milović mjesečno zarađuju oko 1750 eura. U Upravnom odboru JP Pogrebne usluge Budva, čiji je osnivač Opština, mjesta je bilo za samo jednu ženu Slavicu Jovanović, koja za ovu funkciju mjesečno prima 200 eura.

Evropska iskustva pokazuju da država mora intervenisati i primijeniti mehanizme pozitivne diskriminacije kako bi se stvari mogle promijeniti za diskiriminisane kategorije. Njemački parlament je prije dva mjeseca usvojio propis koji predviđa da od 2016. u nadzornim odborima vodećih kompanija mora biti najmanje 30 odsto žena.

Još prije tri godine Evropska komesarka za pravdu Vivijen Reding pokrenula je inicijativu da se firme dobrovoljno obavežu da će povećati broj žena u upravnim odborima, na 30 odsto do 2015. I na 40 odsto do 2020.

„I pored unaprijeđenog zakonodavnog okvira koji promoviše rodnu ravnopravnost i ravnomjerniju zastupljenost žena, one u najvećim dijelom ostaju na dnu piramide moći”, kaže za Monitor Petar Đukanović, koordinator programa Ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje. On ističe da su žene uglavnom prisutnije na onim pozicijama na kojima se zahtijeva rad i posvećenost, a koje su manje plaćena, kao što su pomoćničke i sekretarske pozicije, javih politika i donošenja odluka dominiraju muškarci. ,,Moć je, u crnogorskom društvu, još uvijek izrazito muška kategorija”.

Antidiskriminatorski zakoni i propisi koji promovišu rodnu ravnopravnost donijeti prije nekoliko godina ostaju bez rezultata. Pored statistike, Vlada radi vrlo malo na poboljšanju i afirmaciji rodne ravnopravnosti. Sredinom 2007. donijet je Zakon o ravnopravnosti polova, koji propisuje da ,,rodna ravnopravnost podrazumijeva ravnopravno učešće žena i muškaraca u svim oblastima javnog i privatnog sektora” i obavezuje kako državnu tako i lokalnu upravu i političke stranke da o tome vode računa. Ipak, čak i preporuka o 30 odsto učešća žena u parlamentu ostala je neispunjena.

Maja Raičević, izvršna direktorica NVO Centar za ženska prava za Monitor kaže da opravdanja  koja se često čuju, da nema zainteresovanih žena za visoke pozicije ne stoje i samo su izraz nedostatka političke volje: „Imamo visok procenat žena u pravosuđu (55%)  i na pozicijama raznih  direktorica direktorata pri ministarstvima, čak 41 % , što govori da žene uspješno pokrivaju vrlo odgovorna mjesta gdje se zapravo i najviše radi i dešavaju najveće promjene. Ipak najviša mjesta, gdje je moć i novac, gdje se odlučuje ostaju muškarcima”, kaže ona.

,,Pitanje učešća žena na mjestima odlučivanja u Crnoj Gori je izuzetno bitno za napredak Crne Gore u svakom pogledu i o tome postoje više nego jasne preporuke Evropske komisije, Evropskog parlamenta i CEDAW Komiteta Ujedinjenih nacija. Uprkos tome, činjenica je da je malo žena na ključnim pozicijama u državi”, napominje direktorica Centra za ženska prava.

Istraživanja rađena u regionu i Evropi potvrđuju i da je prisustvo žena u upravljačkim strukturama smanjuje mogućnost prevare, te da stopa privrednog i finansijskog kriminala raste u onim kompanijama u čijim se upravnim odborima nalazi veći procenat muškaraca. U ovakvoj Crnoj Gori bi i ovo mogla biti još jedna otežavajuća okolnost za veće prisustvo žena na mjestima odlučivanja.

Žene su najviše izložene mobingu

Prema zvaničnim podacima najizloženiji nasilju na poslu su zaposleni u državnoj upravi i to u devedeset odsto slučajeva – žene. Prva kategorija žrtava mobinga u javnom sektoru su najčešće – starije (preko 50 godina) visokokvalifikovane osobe (žene) sa besprekornom radnom biografijom koje su po ocjeni nadređenog ,,stare” za posao, a po zakonu ,,mlade” za penziju. Za Monitor Marija Božović, program koordinatorka NVO Ženska alijansa za razvoj prepričava jedan takav slučaj: ,,Žena ima preko 20 godina radnog staža i radi u računovodstvu jedne ustanove. Ona je ‘mlada’ za penziju ali se novom rukovodstvu te ustanove nije dopala i oni smatraju da je ‘stara’ za taj posao. Zlostavljanje na radu od strane direktora je počelo sa pretrpavanjem poslom, bezrazložnim kritikama. Kako se ova zaposlena poslije izvjesnog vremena pobunila zbog toga, premještena je u drugu izolovanu kancelariju, a direktor joj se obraćao preko posrednika. Zaposlena nije bila spremna da ćuti i trpi psihičko maltretiranje koje ugrožava njeno zdravlje i dostojanstvo, pa je pokrenula postupak zbog zlostavaljanja na poslu”. U drugoj kategoriji su mlađi zaposleni koji su visokokvalifikovani, obično vrlo posvećeni poslu, dobri radnici, a opet iz nekog razloga na meti nekog od nadređenih, izloženi maltretiranju, kako bi ih natjerali da napuste posao.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo