Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VLAST, KRIMINAL I MEDIJI – KO JE KOME META: Kolege (i) lokatori

Objavljeno prije

na

Prošlo je skoro deset dana od kako je Zoran Ćoćo Bećirović, kontroverzni biznismen, ozbiljan dužnik i prijatelj uticajnog prijatelja, javno i bez zadrške optužio Monitor i naše novinarke Milenu Perović-Korać i Milku Tadić-Mijović da su tekstom U mreži (objavljen u martu 2011) ,,nacrtale metu njegovom bratu Draganu” (Dragan Bećirović je, pod do danas ne rasvijetljenim okolnostima, ubijen u Budvi u aprilu 2011. godine).

Reakcija nema.

Možda crnogorski intelektualci – ili makar onaj njihov dio koji je dovoljno pismen i bogat da sebi priušti čitanje novina – imaju preča posla? Možda ne žele da remete prazničnu idilu? Ili ih je na bespogovornu šutnju natjerao Milo Đukanović, predsjednik Vlade koji zna ko je ko na Bebinim i Informerovim porno snimcima, ali se pravi da ne zna kome je njegova vlast prvo garantovala, a potom našim novcem i otplatila višemilionski kredit uzet na račun jednog barskog preduzeća (dotični biznismen je u međuvremenu uhapšen pod optužbom da je akter višemilionske računarske prevare)?

Kako god, samo da neko ne kaže sjutra da nije znao.

Evo medijske optužnice: ,,Taj tekst je napisan i naručen da bi se mom pokojnom bratu Draganu Bećiroviću nacrtala meta na čelo dvadeset dana prije njegovog ubistva, što ja godinama tvrdim”, izjavio je Bećirović Dnevnim novinama, ,,Sada bi bilo normalno da se u okviru sudskog procesa utvrdi ko je naručio ovaj lažni tekst od Monitora…”(!?). Slične ili identične izjave prenijeli su, prošle nedjelje, Pobjeda i Portal analitika. Novinari, urednici i vlasnici tri pomenuta medija nijesu našli za shodno da izrečene optužbe provjere ili potkrijepe bilo čime. A nije da nije bilo razloga za tako što.

Možemo da krenemo od elementarnog – Zoran Bećirović je, u najmanju ruku, sagovornik kome je teško vjerovati na riječ. U redakcijama Dnevnih novina i Portala analitike to dobro znaju. I danas je među njima popriličan broj ljudi koji su nekada radili u Republici. I kojima je Bećirović uskratio desetak plata, makar dvije godine penzionog i zdravstvenog osiguranja i, za neke najvažnije, profesionalni ponos. Pa kad bivši gazda diktira pripovijesti o ,,naručenim tekstovima” oni bespogovorno hvataju bilješke. Znaju se.

Da li su bivši republikanci (novinari Republike) zaboravili vlastito pismo koje je 5. maja 2009. objavila Pobjeda, a u kome stoji ,,da je utvrđeno da stari vlasnik Vuk Rajković i novi vlasnik Zoran Ćoćo Bećirović Republici duguju oko 850 hiljada eura. I pored obećanja gospodina Bećirovića da će dug biti izmiren kako bi Republika nastavila s nesmetanim izlaženjem, do sada ništa nije urađeno. I stari i novi vlasnici grubo su nas prevarili i definitivno pobjegli od odgovornosti i obaveza ne samo prema zaposlenima već i prema državi Crnoj Gori.”

Šta se desilo pa je Bećirović od čovjeka koji ih je ,,grubo prevario” avanzovao u izvor prvog reda, kome se vjeruje na riječ? Stečeno iskustvo? Još jedno podsjećanje na njihovo pismo od prije šest godina: ,,Budući da smo i sami poslenici javne riječi zatečeni smo saznanjem da se u državi Crnoj Gori mogu slobodno kršiti sva prava njenih građana i državljana, a da istovremeno država Crna Gora na to ne reaguje i ne štiti svoje građane od samovolje svjetskih biznismena poput Zorana Ćoća Bećirovića…”

Da se vratimo otkrićima do kojih su Pobjeda, Portal analitika i Dnevne novine došle iz pomoć detektiva Bećirovića.

Zanimljivo je da nijedan od tri pomenuta medija nije pokušao da ,,čuje i drugu stranu”. Kao što se nije pozabavio ni detaljima inkriminisanog teksta U mreži, zbog koga se već četiri godine tuže Monitor i Stanko Subotić zvani Cane i Žabac (Osnovni i Viši sud u Podgorici do sada su po ovom predmetu donijeli tri različite presude, a biće ih još).

Tada bi i njihovi čitaoci vidjeli da se pokojni Dragan Bećirović u tom tekstu pominje, slovom i brojem, dva puta. Prvi citat glasi: ,,Beppler&Jacobson zvanično predstavlja Dragan Bećirović.Više je izvora, međutim, tvrdilo da je Bećirović istureni igrač, a da su unutra i familija Đukanović i Stanko Subotić Cane”. Drugi je kraći: ,,Formalno prvi čovjek Bepplera Dragan Bećirović, u više je različitih kombinacija i u nekim drugim firmama”. Gdje je tu meta, zaključite sami.

A dok pokušate da povežete konce: nije ovo prvi put da Zoran Bećirović u medijima pronalazi ubice svog brata Dragana. Na sličan potez odlučio se i u avgustu 2012. godine, nekih godinu i po nakon bratovog ubistva. Tada je u Pobjedi, uz pomoć Srđana Kusovca, sadašnjeg šefa Vladinog biroa za informisanje, optužio Vijesti i njihovog direktora da su ,,prvo pripremili, a potom i zataškali ubistvo njegovog brata”.

Pobjeda opširno bilježi Bećirovićevo obraćanje Vijestima, kao odgovor na seriju tekstova u kojima se taj dnevnik bavio njegovim poslovnim nestašlucima. ,,Prvo ste mjesecima taj zločin medijski pripremali, tako što ste mu danima crtali metu na čelu, pripremajući javnost Crne Gore da je pitanje dana kada će takva osoba završiti na asfaltu. Isti dan kada je Dragan ubijen, krenuli ste da opstruišete istragu, a sve u pokušaju da se ubistvo ne riješi. Otkrivanjem važnih detalja iz istrage, uz pomoć i podršku pojedinaca ili frakcija iz policije, službi bezbjednosti, pravosuđa ili državne administracije, od kojih su neki i na visokim položajima, sve vrijeme ste istragu skretali u pogrešnom pravcu, a time direktno pomagali neposrednim izvršiocima i njihovim nalogodavcima…”. Reakcije su, baš kao i sada, izostale. Ili niko od nadležnih iz crnogorske policije i tužilaštva nije čitao Pobjedu, ili im je neko sugerisao da ne uzimaju za ozbiljno čovjeka kome je bol zbog izgubljenog brata smanjio moć rasuđivanja. Ili je, a toga se najviše treba plašiti, Bećirovićev istup shvaćen i prihvaćen kao dio brutalne kampanje protiv nezavisnih medija koju je nešto ranije započeo Milo Đukanović. Ono kada nam je, u proljeće ‘12., predočio kako su Vijesti ,,monstrum” a njihovi osnivači ljudi sa “galopirajućom upalom mozga”. Sličnu retoriku premijer koristi i ovih dana. Samo se krug prozvanih proširio.

Nije loše podsjetiti da je i ekonomski kontekst koji je prethodio javnim obraćanjima Zorana Bećirovića bio donekle sličan.

U ljeto 2012. Bećirović se suočavao sa gubitkom hotela Lipka koga je zbog duga od četiri miliona prisvojila Prva banka. Grupa ruskih investitora ga je optuživala za prevaru pošto im je, navodno, preko firme Operantio Trading Montenegro, za milionske iznose prodavao nepostojeće apartmane iznad Jaza u Budvi. Opet, na morskoj obali, sporan je bio posao sa Opštinom Budva. Vlasnici zemlje koju je Opština, kao svoju, prodala kiparskoj firmi Danebrook limited vjerovali su da iza te firme stoji Bećirović. On je, ipak, tvrdio da je to što Danebrook zastupa njegov advokat, što joj je direktor njegov saradnik iz Kolašina, a adresa joj je u njegovom hotelu, samo niz slučajnosti.

A prije par mjeseci – nove nevolje. Opština Budva blokirala je račun kompanije koja gazduje hotelom Avala zbog neizmirenih komunalija u iznosu nešto manjem od četiri miliona eura. Istovremeno je objavljeno da hotel nema upotrebnu dozvolu iako redovno, godinama unazad, prima goste – među kojima je, kažu, crnogorski premijer jedan od najredovnijih.

Može li to biti dovoljan razlog da se Bećiroviću mjesto novinarki priviđaju ubice? Pa ih javno locira (obilježava), uz pomoć kooperativnih medija. Ili je i to samo još jedan posao. Koji, sve po redu i protokolu, ima inicijatora, investitore, izvođače, podizvođače, kontrolore kvaliteta i revizore. U lancu interesa u kome svako svakome nešto duguje. I nešto potražuje. Ubicu za hapšenje ili novinara za odstrijel, manje-više je svejedno. Samo dok njih zaobilaze.

Mreža i veza

Mada je Subotićev spor sa Monitorom poslužio kao povod za prozivku i prijetnju, Bećirović ne voli da se priča o njihovom druženju. Zato potvrdu njihovog poznanstva, partnerstva i(li) prijateljstva dobijemo rijetko, tek uz pomoć poneke fotografije ili priče iz „prve ruke”. Kao ono kad se Subotić požalio na srpske vlasti (reketiraju ga), a pohvalio Bećirovića „poslovnog čovjeka iz Moskve” i svog prijatelja. „Vraćam se u Švajcarsku, obaveštavam advokate i odlučujem da sa Mihajlovićem (Dušan, bivši ministar policije Srbije) prekinem kontakt. Povlačim i Zorana Bećirovića iz projekta C-market”, piše Subotić o tim vremenima. Bećirović je, zapravo, poslovično tajnovit. Tako su nam trebale godine da saznamo otkud bivšem vozaču kombija u Budvi novac da postane suvlasnik najstarijeg hotela iz turističke prijestonice. Tu tajnu nam je otkrio Rus Igor Lazurenko, sa kojim se Bećirović par godina unazad sporio oko vlasništva u Avali. „Shvatio sam da je Bećirović poznat i dobro povezan u Crnoj Gori, koja je mala zemlja sa malim krugom moći. U stvari, on je bio veoma blizak sa Milom Đukanovićem. Crna Gora je takođe veoma siromašna zemlja i nisam stekao utisak da je Bećirović bogat…”, rekao je Lazurenko na sudu u Londonu, 2013. Prema njegovim tvrdnjama, zbog veza sa Đukanovićem Bećirović je i dobio prvih 20 odsto akcija u kompaniji u koju nije uložio ni centa. Dodatnih pet posto je dobio kasnije, a posljednju, zlatnu akciju koja mu je donijela mogućnost da odlučuje, Bećirović je, prema tvrdnjama Lazurenka, osvojio nakon presude koju je u korist njihove kompanije donijela Đukanovićeva sestra Ana Kolarević.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo