Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SEZONCI: Roblje na određeno vrijeme

Objavljeno prije

na

Znate za priču o čaši koja je do pola puna, odnosno, poluprazna. Stvar je, objašnjavaju verzirani, u stavu posmatrača. Tako je, izgleda, i sa radnom snagom i novcem na crnogorskom tržištu rada.

Uzmimo za primjer iznos od 600 eura. Malo više od prosječne plate koju nam je svojevremeno obećavao premijer Milo Đukanović (prosječna zarada u Crnoj Gori u aprilu je bila manja od 480 eura). I za trećinu manje od zvaničnih mjesečnih troškova života prosječnog domaćinstva (u kalkulaciju nijesu uračunati troškovi energije, odjeće, obuće, obrazovanja, zdravstvene zaštite, higijene… crnogorska potrošačka korpa ima 120 artikala, evropska – 237).

Uglavnom, 600 eura je iznos moguće zarade koji je ministarka rada i socijalne zaštite Zorica Kovačević obećala socijalno ugroženom, a radno sposobnom stanovništvu sa sjevera zemlje. Pod uslovom da odustanu od aktuelnog iseljavanja u zemlje EU, i da bolju budućnost potraže na Ćemovskom polju, kao sezonski radnici u Plantažama AD. Tamo će – plijeveći travu između čokota, a potom na berbi bresaka i grožđa – biti u prilici da zarade od 400 do 600 eura, dodatno su posvjedočili Vukica Jelić, direktorka Zavoda za zapošljavanje i Verica Maraš, izvršna direktorka Plantaža. Ko pretekne – čeka ga autoput.

Nekako u isto vrijeme, sa primorja je stigla ilustracija golemih nevolja sa kojima se, uoči ljetnje sezone, nose vlasnici ovdašnje turističko-ugostiteljske ponude: ,,Prije neki dan mi se žalio preduzetnik iz Budve koji je raspisao konkurs za prijem nekoliko konobara”, svjedoči profesor Rade Ratković. ,,Javilo se njih 200, od kojih samo jedan iz Crne Gore, sa Zavoda. Kada je kontaktirao sa njim, dobio je sljedeći odgovor: ‘Sada zavisiš od mene. Bez 600 eura se neću podići ni sa stolice, a kamoli da radim'”.

Čuješ ti konobara? On bi da služi svjetsku (rusku, srpsku, bosansku, domaću) elitu na dva –tri jezika, provodeći, svakodnevno, naredna tri mjeseca 10-12 sati u klimatizovanom lokalu sa ne zna ni on koliko zvjezdica, i da ga za to zadovoljstvo još plate 600 eura mjesečno!? Taman kao da bere breskve na Plantažama, pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i brižne ministarke Kovačević. Ne može to tako. Treba biti konkurentan ponudi u Hrvatskoj, Grčkoj, Italiji, Španiji… A tamo konobare sigurno ne plaćaju 600 eura.

Nije prošlo mnogo, a novine su počele da pišu kako domaći radnici mobilisani u Bijelom Polju bježe iz Plantaža, nezadovoljni uslovima i ostvarenom dnevnicom. Ministarka se, umjesto odgovora, pohvalila da na Ćemovskom radi više od 400 domaćih radnika. ,,To je veliki uspjeh za ovu državu”, rekla je Zorica Kovačević procjenjujući da je to prvi put da toliko crnogorskih radnika radi na Plantažama.

Za razliku od berača bresaka, u Crnoj Gori nema tačnih podataka o broju ljekara koji su otišli da rade u inostranstvo. Zna se samo da se Ljekarskoj komori godišnje obrati 10 do 15 ljekara koji traže potvrdu neophodnu za zasnivanje radnog odnosa u stranim zemljama. A predsjednik Sindikata doktora medicine Vladimir Dobričanin proljetos je u razgovoru za Vijesti iznio podatak da Crnoj Gori fali oko 640 ljekara –specijalista.

Ali, imamo mi prečeg posla. I boljih poslovnih prilika.

“Očekujem još 200 ljudi kada počne berba breskvi”, pohvalila se ministarka Kovačević u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Zorana Jelića (DPS). Još je istakla da će radnici Plantaža (hvala Vladi i resornom ministarstvu) ubuduće dobiti kvalitetniju obuku za branje, kopanje i čupanje, uz jedan besplatan obrok dnevno. ,,Kada počne puna berba breskvi, radnici će moći da zarade i do 30 eura dnevno”, prenosi ministarka ono što joj je rečeno u Plantažama.

Provladinim medijima je i to bilo malo pa su iznos potencijalne zarade podigli na 45 eura dnevno. Valjda da potkrijepe rezon gospođe Jelić, prema kome bi branje bresaka trebalo postati neka vrsta tradicije u DPS-ovoj Crnoj Gori. ,,Naš zadatak je da u narednom periodu animiramo što više mladih ljudi i onih koji su završili fakultete. Zašto bi bilo strašno brati breskve ili grožđe na imanju Plantaža?”, pita se bogata nasljednica (muž Zoran – pomenuti poslanik DPS – joj je ,,u nasljedstvo” ostavio direktorsku fotelju u Zavodu za zapošljavanje).

,,Obećala sam radnicima iz Bijelog Polja da će zaposleni u Ministarstvu, Fondu rada, ZZZ i centrima za socijalni rad u Podgorici i Nikšiću naredne sedmice s njima brati breskve, jer bismo i mi željeli da vidimo te uslove”, nadovezala se ministarka Kovačević potvrđujući da joj se Jelićkina ideja mnogo dopala. Zamislite samo: nezapošljeni ,,radnici, seljaci i poštena inteligencija” na zajedničkoj berbi. Na nekoliko sati potpomognuti DPSDP elitom iz resornog ministarstva. Dok neko ne zovne na kakvu svadbu u Splendid. Ili na piće u Grand.

A da: ni onaj neznani konobar se neće ovajditi od očekivanih 600 eura. Skupština Crne Gore je prihvatila ultimatum. Primjena Zakona o strancima, odnosno odredbe tog propisa koje favorizuju domaću radnu snagu prilikom zapošljavanja na sezonskim poslovima, stavljene su van snage do prvog novembra.

Kap u prepunoj čaši bila je prijetnja Žarka Radulovića, suvlasnika Splendida i predsjednika Crnogorskog turističkog udruženja. On je, u ime vlasnika turističkih i ugostiteljskih objekata zaprijetio štrajkom (privremenim zatvaranjem objekata) ukoliko zakonodavna vlast ne slijedi Vladu i odloži primjenu Zakona koji je usvojen prije deset mjeseci. Ali su vrli crnogorski biznismeni čekali 1. april, kada je počela njegova primjena, da se sjete kako im on smeta da ostvare očekivani profit.

,,Ako se zakon ne izglasa bićemo prinuđeni da idemo na drastičnije mjera pokazivanja nezadovoljstva”, zaprijetio je Radulović, ,,Da svi osjete po svom džepu, da smo mi u teškoj situaciji”. Onda je prvi crnogorski hotelijer na vlastitom primjeru pojasnio probleme sa kojima se suočavaju. ,,Zakon o strancima je definitivno već ugrozio ovu sezonu i proizveo probleme turističkim poslenicima. Nijesmo bili u stanju da pronađemo stručne kadrove. Primjera radi u Splendidu je sa Zavoda za zapošljavanje došlo 20 sobarica, koje nijesu radile duže od tri dana”, požalio se Radulović. I predložio rješenje: ,,Vlada treba da izvrši reformu obrazovanja koja bi omogućila mladima da nakon završenog školovanja, osim diplome, imaju i vještine sa kojima mogu aktivno učestvovati na tržištu rada”.

Koje su to vještine sa kojima se može aktivno učestvovati na crnogorskom tržištu rada?

MUP je, prema navodima Abida Crnovršanina, prošle godine izdao više od 23 hiljade radnih dozvola za zapošljavanje stranaca. Uglavnom sezonskog karaktera. Skoro 20 hiljada, ili 85 odsto tih dozvola odnosilo se na nekvalifikovanu i polukvalifikovanu radnu snagu. To je ,,stručni” kadar potreban ovdašnjim poslodavcima. Spreman da radi bez osiguranja i doprinosa, za platu od 200-250 eura mjesečno, krevet i hranu. Na tome gradimo snove o ekonomskom prosperitetu i evorpskoj budućnosti?!

Evo jednog, pomalo osobenog, zahtjeva za angažovanje radne snage. ,,Poslodavac iz Budve”, navodi Crnovršanin, ,,podnio je zahtjev Zavodu za zapošljavanje da mu treba pomoćni radnik za kuhinju koji treba da bude nekvalifikovan, ali da ima deset godina radnog iskustva, da zna engleski, kineski i ruski jezik”. Nekvalifikovani poliglota. Garderobu može da ima bilo koje boje, samo da je crna.

Kako god, priča se svodi na sljedeće: Postoji među crnogorskim poslodavcima jedan broj onih koji nijesu spremni da se prihvate obaveze koju su imali još srednjovjekovni feudalci. Oni su bili dužni da svojim kmetovima bar obezbijede hranu i smještaj nezavisno od toga da li je sezona poljoprivrednih radova u punom jeku, ili je njihovo imanje poplavljeno, popaljeno ili pokriveno snijegom. Naša je poslovno-politička elita (svaka čast tihoj većini) spremna da svojim radnicima, tri-četiri mjeseca godišnje plati trećinu, četvrtinu, a u najboljem slučaju polovinu ,,krizne potrošačke korpe”. Za uzvrat očekuju… pa, sve.

Samo nemojte reći da vas je sve ovo iznenadilo. Premijer Đukanović sve nam je ovo precizno najavio još prije koju godinu. ,,Države Zapadnog Balkana treba da odustanu od kopiranja politika država blagostanja. One nijesu države Evrope učinile razvijenima već su implementirane kao težnja da se već stvoreno bogatstvo ravnomjernije raspodijeli, ocijenio je crnogorski premijer Milo Đukanović govoreći na Bečkom ekonomskom forumu, ,,Visoki, destimulativni porezi, neodrživi penzijski i socijalni sistemi, rigidno tržište rada, preglomazna i birokratizovana administracija, poput teških okova ograničavaju konkurentnost i rast. Zato moramo biti hrabri i odlučni i sprovesti radikalne strukturne reforme koje će učiniti naše države privlačnijim mjestom za život, biznis i stvaranje”, naveo je političar i biznismen Đukanović.

Prepoznajete li se među onima što im Đukanović obećava Crnu Goru kao privlačno mjesto za život, biznis i stvaranje?

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo