Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ RAŠA ČIVOVIĆA, RADNIKA RUDNIKA BOKSITA: Kazna za zviždača

Objavljeno prije

na

Rašo Čivović, invalid treće kategorije, otac četvoro djece, jedini je od 960 radnika Rudnika boksita koji je ostao bez otpremnine. On već pet godina uporno obilazi sudove i institucije ne bi li konačno izdejstvovao svoje pravo.

Čivović se kao i ostali radnici Boksita 2010. prijavio za sporazumni prestanak radnog odnosa uz isplatu otpremnine, koja je iznosila oko 30.000 eura.

Međutim, te 2010. tokom štrajka radnika, Čivović je na jednom od protesta iznio podatke o krađi nafte iz magacija za koji je on bio zadužen. Javno je za to optužio pojedine članove menadžmenta.

,,Pitao sam poslodavca koja je količina nafte dovoljna da se skine menadžment. Rekao je pet litara, a ja sam mu pokazao dokaze za pet tona”, kazao je Čivović ruskim poslodavcima kada su ga pozvali na razgovor nakon protesta. Boksitima i Kombinatom aluminijuma tada je gazdovala CEAC, kompanija Olega Deripaske.

Umjesto da ga nagrade jer je progovorio o krađi i korupciji, Ćivović je disciplinski kažnjen zbog ,,neovlašćenog davanja informacija drugim licima ili sredstvima javnog informisanja u vezi tehnoloških procesa u preduzeću”, pa mu je zbog toga što je ,,nanio štetu preduzeću” smanjena plata. Samo zbog loše materijalne situacije i činjenice da od plate izdržava šest osoba prošao je sa smanjenjem plate, iako je bilo predloga da mu se da otkaz.

Upravnik sektora Transporta Milenko Vukmir, za koga je tvrdio da je novcem od ukradene nafte pravio kuću na primorju, tužio je Čivovića za duševne bolove. To što je na nivou Rudnika boksita utvrđeno da Vukmir nije poštovao proceduru prilikom izdavanja goriva i evidencije njegove potrošnje, pa je zbog toga i raspoređen na drugo radno mjesto, Čivoviću na sudu nije pomoglo. Čivović je jedan od rijetkih radnik koji je pravosnažno osuđen za klevetu.

Čim je progovorio o krađi uslijedile su sankcije. Brava na magacinu koji je dužio promijenjena je, a onda mu je obezbjeđenje zabranilo ulazak u firmu.

,,Kada nijesam mogao izdržati pritisak prijavljujem se za socijalni program, ali tek tada počinju problemi sa mobingom i osvetom što sam prijavio nadležne za korupciju”, kaže Čivović za Monitor.

Kako mu je onemogućen pristup preduzeću, on se žali inspekcijama. Iako su mu i u inspekciji znali kazati: Rašo previše pričaš, nakon upornog obraćanja u januaru 2011. raspoređuju ga na mjesto referenta za dokumentaciju. To što je ranije kažnjen zbog navodnog ,,iznošenja dokumentacije” nije bio problem.

,,Izoluju me u posebnu prostoriju, tako da nijesam za šest mjeseci

moga rada na tom mjestu imao s kim progovoriti, niti sam dobijao ikakav posao, što je i psihički uticalo na mene”, kaže Čivović.

Od tada je, kaže, ni na nebu ni na zemlji: ,,Ni dan danas ne znam svoj status u Boksitima, vodim se da radim, ali ne smijem tražiti nikakva prava, jer mi odmah prijete disciplinskom”.

No najveći problem je što ne može ostvariti pravo na otpremninu koju su svi ostali dobili. Za dobijanje otpremnine ostalim radnicima bio je potreban samo potpis izvršnog direktora. Za Čivovića su predviđena druga pravila i čak osam potpisa.

Na Sporazumu iz oktobra 2011, kojim se previđa da Čivoviću za sporazumni prestanak radnog odnosa poslodavac isplati 18.0000, a Samostalni sindikat Rudnika boksita 11.900 eura, bilo je neophodan i potpis Odbora direktora Rudnika boksita.

Čivović se javno pitao gdje treba da ide da dobije pet potpisa članova Odbora direktora, koji su činili uglavnom Rusi iz kompanija Olega Deripaske koja je tada gazdovala Boksitima, u Moskvu. Protestovao je ispred ruske ambasade, KAP-a, Vlade, tražio savjet od svih zvaničnika. Džabe.

Pored direktorskih, bio mu je potreban i potpis tadašnjeg izvršnog direktora Iljdara Ginijatulina, koji je dobio, kao i potpisi predsjednika dva sindikata u Boksitima. Predsjednik Samostalnog sindikata Borislav Bojanović je potpisao Čivovićev Sporazum, ali predsjednik drugog sindikata Ratko Radulović nije.

,,U oktobru 2011. tadašnji izvršni direktor Ginjijatulin shvativši da je napravljena namjerna greška sačinjava Sporazum o ispalati Čivoviću pripadajućeg socijalnog programa”, navodi se u dokumentu koji je Samostalni sindikat Boksita sredinom prošle godine dostavio skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje. Oni u njemu navode da je mogući razlog nepotpisivanja Sporazuma od strane Radulovića ,,osveta dijela menadžmenta koji je Čivović prozivao za nečasne radnje”.

I pored ovako jasnih tvrdnji, Čivović još ne dobija jasne odgovore od Odbora, ombudsmana, predsjednika Vlade, ministara… svih relevantnih institucija kojima se obraćao proteklih godina.

,,Ispratio sam do sada, od kad se tužim i obilazim sve institucije, tri ministra rada i socijalnog staranja. Bošković je nešto obećavao, Numanović nije htio ni da me primi, nova ministarka Kovačević uzela je broj telefona rekla da će me primiti”, priča Čivović.

Protestovao je sa svojom djecom ispred Skupštine i Vlade, molbu sa opisom svog slučaja uručio je svim poslanicima i poslaničkim klubova, ali bez efekta. Uredno su mu odgovarali jedino iz Delegacije EU i kazali mu da prate njegov slučaj.

Prije par mjeseci Viši sud je potvrdio djelimično usvojenu prvostepenu presudu Čivoviću koji je tužio Samostalni sindikat Boksita, koji predvodi Borislav Bojanović. Naloženo je da mu ta organizacija isplati 14,9 hiljada eura na ime nerealizovanog socijalnog programa iz 2010. godine koji je važio i za sve ostale radnike.

Kako Sindikat sada nema para, Čivović očekuje da će mu novac biti isplaćen kada se proda sindikalno zemljište u Nikšiću.

Tužbom u Privrednom sudu u Podgorici, Čivović od poslodavca potražuje 18.000 eura.

Iako se bori za otpremninu, tuži za mobing i diskriminaciju, Čivović nije odustao ni od toga da potvrdi svoje navode o korupciji. ,,Kažnjen sam pravosnažno za klevetu iako sam ukazivao na korupciju. To je jedinstven slučaj. Ustavni sud je odbio moju žalbu, ali nije važno ići ću dalje do Strazbura”.

Kada se jednom silna sudanija završi, Čivović se nada da će sa porodicom potražiti sreću u inostranstvu.

Tužio i Deripasku

Pored borbe za svoju otpremninu, Čivović pred Privrednim sudom pokušava da ospori i direktorska potraživanja prijavljena u stečajnom postupku. Osporava više hiljada eura koje potražuju bivši finansijski direktor Boksita Alekseja Agejeva, izvršni direktor Igor Kisenkov, drugi izvršni direktor Milorad Đurović… Čivović osporava i milione eura potraživanja koje su prijavile Deripaskine firme CEAC i Shasta. ,,Tužio sam i dvije Deripaskine firme, za mobing i diskriminaciju, prije pola godine. Nijesam naveo koji iznos tražim. Samo odštetu za dugogodišnje šikaniranje. Ako oni traže stotine miliona od Crne Gore, ja se neću smiriti dok Deripaski ne ‘ošišam’ bar gornji sprat jahte”, kroz osmijeh priča Čivović. Prije par mjeseci on je pismeno tražio od predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića da mu bude svjedok u parnici pred Privrednim sudom protiv Deripaskinih kompanija. Krivokapić je, kaže Čivović, više puta isticao da ima svu dokumentaciju o bivšim vlasnicima KAP-a i Boksita. Tužbom osporava potraživanje firmi Shasta Universal i CEAC, koje od nikšićkih Boksita potražuju oko 22 miliona eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EKSPLOZIJA NA CETINJU: Rat koji nije stao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na Cetinju, u kom su stradala dva navodna pripadnika škaljarskog klana,  pokazuje da Crna Gora ima još  puno toga da uradi u borbi protiv organizovanog kriminala. Iako su brojni funkcioneri završili u pritvoru zbog veza sa suprotstavljenim kavačkim klanom, pravosuđe nije reformisano, pa ti procesi traju u nedogled. Paralelno, i uhapšeni članovi kriminalnih grupa izlaze na slobodu, jer presude kasne.  Oni na vrhu, u pritvor  nisu ni ušli

 

 

Dvije osobe su poginule, a tri povrijeđene,   nakon što je aktivirana eksplozivna naprava nedaleko od  Sportskog centra, na Cetinju.  Eksplozija se dogodila u jutarnjim satima, u četvrtak, 20. juna, a prema nezvaničnim saznanjima brojnih ovdašnjih ali i medija u Srbiji, u njoj su stradali  Petar Kaluđerović i Dragan Roganović. Oni su navodno pripadali škaljarskom klanu, jednom od dva kotorska zaraćena kriminalna klana.

Među povrijeđenima su takođe dva navodna pripadnika škaljarskog klana, Taso Jovanović i Mihailo Borozan. Povrede je zadobila i slučajna prolaznica.

Prema pisanju više portala,  eksplozivna naprava bačena je na teretanu Herkul Gym and Fitness, koja posluje u sklopu Sportskog centra Lovćen. Prije tri godine u istoj teretani ranjen je Ivan Vujović, bivši bokser, koji takođe slovi kao bezbjednosno interesantno lice.

Stradali Roganović bio je meta napada i 2017. godine, a navodno je bio u obezbjeđenju Gorana Radomana, koji se smatra prvom žrtvom rata kotorskih klanova, škaljaraca i kavčana. Radoman je ubijen u februaru 2015. godine na Novom Beogradu, nakon nestanka  300 kilograma kokaina  u Valensiji, što je navodno bio razlog za početak rata dva klana, u kom su tokom godina stradale brojne osobe, među kojima i slučajne žrtve.

Nakon događaja na Cetinju, Uprava policije oglasila se  kratkim saopštenjem: “U cilju utvrđivanja svih okolnosti i činjenica, te rasvjetljavanja ovoga događaja, službenici Uprave policije u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzimaju intenzivne izviđajne mjere i radnje, a o čijem toku i ishodu će javnost biti blagovremeno obaviještena”. .

Poginuli Petar Kaluđerović, kao i jedan od povrijeđenih, Mihailo Borozan, uhapšeni su u aprilu ove godine, kada je, kako su  saopštili nadležni “Uprava policije Crne Gore pojačala represivne aktivnosti prema kriminalnim grupama na Cetinju”.

Tada su osim Kaluđerovića i Borozana, uhapšeni i procesuirani Vladimir i Milan Kaluđerović,  zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja, kao i eksplozivnih materija, dok je Marko Mašanović ostao nedostupan policiji. Četvorici Cetinjana tada je određen pritvor. Samo dva mjeseca kasnije, dvojica od njih postali su meta napada.

Prema pisanju medija, policija već neko vrijeme strahuje od ovakvih napada i obračuna.  Veliki broj pripadnika kriminalnih klanova u posljednjih nekoliko mjeseci pušten je na slobodu, jer  im sudovi u zakonskom roku nijesu izrekli prvostepene presude.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Prema spisima Europola i bivši policijski službenik Ljubo Milović je bio dio narko-kartela “kavačkog klana” pod vođstvom Radoja Zvicera. Za njim se bezuspješno traga od jula 2022.godine zbog sumnje da je počinio više teških krivičnih djela – stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, krijumčarenje cigareta i pa čak i da je dio kriminalne grupe koja je ubila srpskog državljanina Milana Lepoju. 

U međuvremenu i srpsko tužilaštvo formiralo je predmet protiv Milovića. Tako se pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi devetočlanoj grupi koju je organizovao, prema njihovim dokazima, odbjegli Milović. U grupi su i pripadnici MUP-a i BIA, optuženi da su krijumčarili velike količine kokaina prekookeanskim brodovima iz Južne Amerike u zemlje Evropske unije.

Godinu nakon što je izabran, Novović izdaje nalog za hapšenje više policijskih službenika ali i za hapšenje Dejana Kneževića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala.  Specijalno tužilaštvo ga tereti za stvaranje kriminalne organizacije i odavanje službene tajne pripadnicima Kavačkog klana. Nakon hapšenja, a kasnije i pred sudom tokom kontrole optužnice Knežević je negirao optužbe.

Nakon višemjesečnog pritvora Knežević je pušten da se brani sa slobode, a osnovanosti o validnosti tvrdnji Specijalnog tužilaštva, nakon što je vraćena prva optužnica i dostavljanje dopunjene verzije, Viši sud tek treba da odlučuje. Na istom tužiočevom spisku našlo se još desetak tada aktivnih i bivših službenika policije koji se terete za niz krivičnih djela među kojima i da su organizovali šverc kokaina iz Ekvadora do država Evropske unije i Turske, novac stečen od kokaina transportovali u Srbiju i Crnu Goru, nabavljali veće količine oružja i eksplozivnih materija…

Spisak osumnjičenih uniformisanih lica njihovim hapšenjem se nije iscrpio. Kada je to malo ko i očekivao lisice su ponovo škljocnule i to 24.jula prošle godine. Tada su stavljene Veselinu Veljoviću, jednom od ključnih ljudi u sektoru bezbjednosti u posljednje tri decenije. Veljovića je 2005. Vlada Mila Đukanovića imenovala na čelo crnogorske policije.

Mjesto šefa policije krajem 2011. godine zamijenio je mjestom savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, a 2014. ga tadašnji premijer Đukanović postavlja za sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost.  Na čelo crnogorske policije vraća se jula 2018.godine, u Vladi Duška Markovića. Na tom mjestu će ostati do decembra 2020. godine, kada je izabrana Vlada Zdravka Krivokapića.

Specijalno državno tužilaštvo u januaru je predalo optužnicu protiv 15 osoba, uključujući i Veljovića, koji se tereti da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kriminalne organizacije, koju je formirao odbjegli Nikšićanin Aleksandar Mrkić.  Viši sud je u maju potvrdio optužnicu protiv Mrkićeve grupe i Veljovića, kojem je u nekoliko navrata produžavan pritvor. Veljović je pred tužilaštvom negirao optužbe.  Veljović se i dalje nalazi u pritvoru.

Nekoliko mjeseci nakon Veljovića, 18. Novembra, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, uhapšen je još jedan bivši direktor crnogorske policije – Slavko Stojanović i to zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u vezi sa švercom cigareta.  Krajem decembra prošle godine pušten je da se u daljem postupku brani sa slobode a nedavno je Viši sud potvrdio optužnicu koju je protiv Stojanovića podiglo Specijalno državno tužilaštvo. Tim aktom SDT tereti Stojanovića za krivična djela – zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Sredinom aprila po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Istovremeno su lisice stavljene i njegovom prijatelju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.

Terete ih da su kao GST i pomoćnih direktora Uprave policije radili u korist mafijaškog kavačkog klana. SDT sumnjiči Lazovića da je aminovao otvaranje crnogorske granice za ulazak plaćenika te organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.

Obojici se na teret stavlja da su teških optužbi spasili visokopozicioniranog člana kavačkog klana Duška Roganovića. Obojica se i dalje nalaze u pritvoru koji im zadnjim donijetim rješnjem može trajati do 14.jula ove godine.

 

Medojević se sa slobode brani od optužbi

Za razliku od akcija koje se izvode pod palicom Novovića, prethodne dvije godine nije bilo hapšenja aktuelnih i bivših policijskih službenika koji su pripadali i odrađivali poslove za drugi kotorski kriminalni klan – Škaljarce. Do takvih dokaza dolazilo se za vrijeme Katnićevog rukovođenja pa je tako samo nekoliko dana prije nego je Novović izabran za GST uhapšen policijski funkcioner Dalibor Medojević. Medojević je, odlukom Višeg suda u Podgorici, pušten iz pritvora 23. septembra uz obrazloženje da ne postoji opasnost od bjekstva. Isti sud je juče potvrdio optužnicu koju je protiv tog policajca podnio SDT zbog sumnje da je odavao policijske podatke škaljarskom kriminalnom klanu. Dalibor Medojević je u Sky komunikaciji sa kriminalcima koristio kodno ime Radonja. On je koristio isto kodno ime od 16. septembra 2019. godine do 8. marta 2021. godine. U dokumentu Europola piše da je on imao samo devet kontakata sa kojima je komunicirao preko Sky aplikacije, od kojih su tri broja nedavno ubijenog šefa kriminalnog klana Jovana Vukotića, jedan broj njegovog brata Igora Vukotića i jedan broj Igora Dedovića. Ostali, navodno, nijesu bili identifikovani. Medojević je sa Jovanom, u dokumentu Europola piše da je on kriminalcima prosleđivao osjetljive i povjerljive podatke, najavljene policijske akcije, podatke o krivičnim istragama, podatke iz policijske baze podataka, naredbe za hapšenja…

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo