Povežite se sa nama

DRUŠTVO

REFORMISANJE UNIVERZITETA CRNE GORE: Evropa ili Donja Gorica

Objavljeno prije

na

Univerzitet Crne Gore mora reorganizovati stepen studija u skladu sa evropskom praksom. Treba reorganizovati i određene fakultete, počev od Metalurško-tehnološkog instituta, Biotehničkog i Fakulteta za turizam, a u okviru Filozofskog razdvojiti Filološki i Filozofski fakultet.

To je ovih dana najavila rektorka UCG Radmila Vojvodić, predstavljajući dokument Analiza stanja i strateška opredjeljenja za reorganizaciju i integraciju UCG. Prema njenim riječima došlo je i do hiperprodukcije i komercijalizacije kadra na komercijalizovanim studijskim programima, tako da neke možda treba ukinuti.

Nakon najave velikog pospremanja na državnom univerzitetu i nedavnog otkaza trojici profesora zato što imaju stalni radni odnos i na univerzitetima susjednih država, ova visokoškolska institucija našla se u centru pažnje akademske i ostale javnosti.

Obratili smo rektorki Vojvodić da za Monitor pojasni šta podrazumijeva najavljeno reorganizovanje studija i njihovo usklađivanje sa evropskom praksom i kakve su šanse da to realizuje.

Umjesto odgovora dobili smo ovu poruku:

,,Rektorat UCG je prošle sedmice, u petak, javnosti predstavio strateški dokument Analiza stanja i strateška opredjeljenja za reorganizaciju Univerziteta Crne Gore, kada su i najavljene aktivnosti i planovi za reorganizaciju UCG”.

Iz Demokratske narodne partije, članice DF saopštile su da je jasno da je rektorka Vojvodić ,,dovedena na tu čelnu funkciju da razbije državni Univerzitet u korist privatnog Univerziteta Donja Gorica premijera Mila Đukanovića”.

Dr Branka Bošnjak, profesorica UCG i poslanica Pokreta za promjene, u razgovoru za Monitor upozorava da reforma Univerziteta zahtijeva ozbiljan pristup, duboku analizu i javne rasprave, kako bi taj proces bio transparentan i kako bi se izrodilo najbolje rješenje.

,,Visoko obrazovanje je u krizi, ali moj je utisak da se ipak ovome pristupilo olako, a usudila bih se reći i površno, na brzinu. Ne smije se dozvoliti da broj studenata bude osnovni parameter da li treba da postoji neki studijski program ili ne, posebno kad se zna da postoje studijski programi koji su se pretvorili u biznis zbog velikog broja studenata, čija je sudbina biro rada, jer već postoje stotine koji ne mogu da nađu zaposlenje. Da li je onda opravdano postojanje takvih programa koji ne daju nikakvu nadu za zaposlenje? Zato treba biti vrlo oprezan kada se prave rezovi u politici visokog obrazovanja. Činjenica je da imamo hiperprodukciju diploma, da imamo dosta diplomiranog neznanja, ali sam ubijeđena da su prirodni i tehnički fakulteti još ‘najzdraviji’ iako ispaštaju zbog uništene privrede, a utisak je da se krenulo prvo po njima”, kaže dr Bošnjak.

Prema njenim riječima malo je apsurdno zalagati se za spajanje Instituta za strane jezike i filoloških studijskih programa iz Nikšića, kad je prošle godine na račun budžeta države otvoren studijski program na Cetinju, dok isti takav postoji u Nikšiću.

,,Pošto se radi o kompleksnoj materiji, a greške se u ovoj oblasti teško praštaju, jer imaju dalekosežne posljedice po društvo, najavljena reforma se mora odraditi mnogo ozbiljnije. Pod hitno treba smanjiti enorman broj studenta na pojedinim studijskim programima, jer se Univerzitet Crne Gore pretvorio u najveći privatni univerzitet gledajući koliki broj studenta plaća školarinu. Iako je ovo najbitnije, sumnjam da će se to uraditi, jer na Univerzitetu je materijalno davno dobilo prioritet u odnosu na duhovno”, zaključuje dr Bošnjak.

Dr Jelisava Kalezić, vanredna profesorica UCG, u penziji, u izjavi za Monitor navodi da ,,već više od dvije decenije u Crnoj Gori visoko obrazovanje služi kao jedan od socijalnih ventila, neophodan vladajućoj garnituri da odgodi suočavanje mladih sa situacijom da nemaju mogućnost da rade nakon završene srednje škole”. Tako se, kaže ona, odgađa za četiri–pet godina suočavanje sa tim da za većinu nema perspektive da nađu posao u profesiji za koju su se obrazovali, često ni bilo kakav posao, uz povećanu frustraciju zbog diplome koja postaje sve beznačajnija.

Ipak, prema njenom mišljenju, veći je problem što se budžet za visoko školstvo smanjuje, a broj studenata i programa povećava, da bi se prihodovalo i od samofinansiranja. Neminovno, sve to vodi postepenom i nezaustavljivom snižavanju kvaliteta visokog obrazovanja, kaže dr Kalezić.

„Ovaj uzročno–posljedični krug je bio zatvoren već prije petnaest godina. Tada je trebalo ozbiljno preispitivanje koji fakulteti državnog univerziteta da budu finansirani budžetski i koliko studenata da se upisuje na te programe. Umjesto toga, ušlo se u reformu Univerziteta. Usklađivanje sa preporukama Bolonjske deklaracije! Te preporuke su suštinski ukazivale na potrebu bolje povezanosti obrazovnih programa zbog omogućenja mobilnosti studenata i nastavnika, kao i zbog uporedivosti obrazovnih profila. Niko od Crne Gore nije tražio da pusti niz vodu svoj, tada jedini, univerzitet. A i tada i sada jedini državni univerzitet. Reforma nije rađena zbog suštinskih potreba odabranog društvenog koncepta, već zbog privida putovanja u Jevropu. Tako smo dobili mnogo studijskih programa, mnogo i kusih, pogoršane uslove za rad i studenata i nastavnika i hiperprodukciju nekih profesija”, podsjeća dr Kalezić.

Sada se, smatra ona, najavljuje reorganizacija i racionalizacija bez jasno predočenih i prihvaćenih ciljeva koji prate strategije privrednog i drugog razvoja društva.

Ognjen Jovović, bivši predstavnik studenata Filozofskog fakulteta iz Nikšića, kaže za Monitor da je državnom univerzitetu potrebna – revolucija!

,,Izjava rektorke UCG Radmile Vojvodić, koja se tiče reorganizacije UCG i njegovog usklađivanja sa evropskom praksom, čini se da predstavlja priznanje da je Univerzitet dotakao samo dno. Uostalom, kao i cijeli javni prostor. Imajući to u vidu, stanje na UCG je refleksija fundamentalno bolesnog sistema u kojem svi obitavamo. Međutim, ne treba se zavaravati, ako bi na tren pomislili kako je Vojvodićeva naprasno krenula da nešto mijenja. Naime, ona kao jedan bitan šraf oligarhijskog ešalona mora da zna da Univerzitetu nisu potrebne reforme i reorganizacije, već revolucija. U pravom smislu te riječi.

Glavni problem na Univerzitetu jeste njegova partitokratska obojenost, kao i činjenica da je sam Univerzitet upotrijebljen za kupovinu socijalnog mira, a pogodno tle za takvu politiku režim je našao u tzv. Bolonjskoj deklaraciji”, objašnjava Jovović.

Zbog takve katastrofalne politike, odnosno nakon 11 godina od uvođenja Bolonjske deklaracije, svjedoci smo, kaže Jovović, da je ,,UCG, a o privatnim univerzitetima i ne treba govoriti, jedino proizvodio osrednjost, jeftinu obrazovnu uravnilovku”.

Sistem obrazovanja je bio koncipiran tako da svako može da studira, da se bez bilo kakvog naučnog kriterijuma može dobiti upisnica, čime je sistem tom politkom kupovao socijalni mir, kaže Jovović.

,,Na kraju, ovakva politika uslovila je da naše bijedno tržište rada ne može da izađe na kraj sa tolikim brojem svršenih visokoškolaca, čime se došlo do stanja da je Biro rada jedina izvjesna stanica naših studenata nakon završenog školovanja”, kaže Jovović.

Studiji bez koncepta

– Ako Crnoj Gori treba godišnje, za privatni i javni sektor, četrdeset građevinskih inženjera, dovoljno je godišnje upisati pedeset. I toliko će diplomirati za pet godina. Postiže se kvalitetniji rad i nastavnika i studenata, dobija se kvalitetniji kadar. Ovakva jasna logika nije praćena. Naprotiv. Dovoljno je pogledati broj upisanih studenata na fakultete UCG u posljednjih deset godina i odnos tehničkih i društvenih usmjerenja da se vidi da nema koncepta. Sada se to stanje nemanja koncepta – reorganizuje! Recimo, prije osnivanja Medicinskog fakulteta čuli su se razumni glasovi da je i finansijski i kvalitativno bolje davati stipendije za studije van Crne Gore, shodno potrebnom broju novih ljekara na godišnjem nivou i broju specijalizacija. Možda je država Crna Gora zatvorila krug, te će kao i prije sto i više godina davati po nekoliko državnih stipendija da se studira u Beogradu, Beču, Zagrebu, Parizu, Gracu… a svi ostali ako i kako mogu, kaže dr Jelisava Kalezić.

 

Vojvodić ne može UCG vratiti autonomiju

– Da bi naš visokoobrazovni sistem doživio progres, nužno mu se moraju porušiti sadašnji temelji. To znači da se nužno moramo vratiti nečemu što se zove pitanje autonomnosti Univerziteta, A, tu se primarno misli na njegovu naučnu, ekonomsku, pravnu i moralnu autonomnost. Sačuvati naučni temelj UCG znači promjenu upisne politike i kriterijuma studiranja; u ekonomskom smislu autonomija znači upodobljenje upisne politike sa tržištom rada, dok se pravni i moralni autonomni temelj UCG prvenstveno može sačuvati njegovom departirtokratizacijom. Deluzija je ako mislimo da je Radmila Vojvodić sposobna da Univerzitetu vrati autonomiju, uvjeren je Ognjen Jovović.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo