Povežite se sa nama

Izdvojeno

EPIDEMIJA MORBILA I POČETAK ŠKOLSKE GODINE: Kolektivna neodgovornost

Objavljeno prije

na

Iz Instituta za javno zdravlje traže od Ministarstva zdravlja i poslanika da preduzmu hitne mjere povodom epidemije morbila. Upozoravaju da će se ona početkom školske godine proširiti i da je u opasnosti cijela država

 

 

Nakon Budve i u Podgorici je proglašena epidemija malih boginja. iz Instituta za javno zdravlje (IZJ) su upozorili da strahuju da epidemija ,,tinja” i u drugim gradovima.

Među 19 inficiranih, koliko je registrovano od aprila do ove sedmice, nema uredno vakcinisanih protiv morbila. Kod djece mlađe od pet godina registrovano je devet infekcija i sva su djeca bila nevakcinisana. Dva slučaja otkrivena su kod djece uzrasta od pet do devet godina, koja takođe nijesu primila nijednu dozu vakcine. Jedan slučaj je prijavljen u uzrastu od 14 godina, takođe nevakcinisan, kao i u uzrastu od 20 do 29 godina. Otkrivene su morbile i kod troje starijih od 40 godina, od čega su dvoje nepotpuno vakcinisani, odnosno jednom dozom, a jedna osoba je bila nevakcinisana.

Osobe koje su vakcinisane ne obolijevaju, a iz IZJ upozoravaju da su najviše zabrinuti za Bar, Danilovgrad, Ulcinj, Cetinje i Nikšić, jer te opštine imaju najniže obuhvate vakcinacijom među predškolskom djecom.

Pojava epidemije morbila nije nešto što ih iznenađuje, jer ljekari godinama upozoravaju na tu mogućnost zbog malog obuhvata vakcinacije.  ,,Zbog narušenog kolektivnog imuniteta, postoje svi uslovi za razvoj velike epidemije u kojoj će, osim nevakcinisane djece koja su najranjivija, obolijevati i odrasli koji nijesu potpuno vakcinisani, jer ih djeca više ne štite kolektivnim imunitetom”, istakli su iz IZJ.

Da bi se stekao kolektivni imunitet potrebno je da vakcinacija dosegne 95 odsto, a u Crnoj Gori taj je procenat znatno manji i stalno se smanjuje. Prema podacima IJZ, obuhvat jednom dozom MMR vakcine među predškolskom djecom u Crnoj Gori iznosi 59,7 odsto. MMR vakcinu primilo je 83 odsto djece rođene 2018., a 76,7 odsto djece rođene 2019. godine.

Među djecom rođenom 2020. godine obuhvat je 69,7 odsto, dok je svega polovina djece rođene 2021. godine vakcinacijom zaštićena od malih boginja. Obuhvat vakcinisanih među djecom rođenom 2022. je 32,1, a 2023. godine svega 13,8 odsto.

U uzrastu djece koja pohađaju osnovnu školu 8.500 nije primilo nijednu dozu MMR vakcine, a u uzrastu srednje škole 2.600.

Da epidemija dezinformacija ima široki opseg, govore i podaci iz okruženja: prema posljednjim dostupnim podacima, u Federaciji BiH ukupno je tokom 2024. godine registrovano 6.910 slučajeva oboljenja od malih boginja, sa dva smrtna ishoda kod osoba adolescentne dobi. U BiH entitetu Republika Srpska registrovano je 296 slučajeva, Srbiji 255, Albaniji 40, Hrvatskoj 21 i u Sloveniji 16 slučajeva.

Da je epidemija izvjesna iz IZJ su upozorili i ovog proljeća, predočavajući podatke da je nevakcinisano 26.800 djece koja su trebala da prime MMR vakcinu, a u ovu brojku ne ulaze odojčad, jer se imunizuju tek sa navršenih 12 mjeseci.
,,Na nivou smo afričkih zemalja po obuhvatima. Kada gledamo one koji su rođeni 2022. godine, obuhvat je dva odsto”, upozorio je tada direktor IJZ Dragan Laušević.

U Crnoj Gori je od zarazne bolesti morbile (male boginje) nezaštićeno 34.000 djece svih uzrasta, uključujući i odojčad, koja ne primaju vakcinu prije navršene prve godine života, zbog čega u zdravstvenim institucijama tvrde da je epidemija sve izvjesnija. Ove brojke jasno govore da su teorije zavjere protiv vakcine protiv morbila, zauški i rubeole MMR kojih je internet pun urodile plodom. Stručnjaci uzalud upozoravaju da je nauka nedvosmisleno potvrdila da ove vakcina ne izaziva autizam.

Za razliku od MMR vakcine, vakcinacija ostalim vakcinama predviđenim  obaveznom imunizacijom je u daleko većem postotku koji se kreće preko 80 i 90 odsto.

Vakcinacija protiv morbila obavezna je prema Pravilniku o uslovima i načinu sprovođenja obavezne imunoprofilakse i hemioprofilakse protiv određenih zaraznih bolesti, te da se sprovodi kod djece od navršenih 12 mjeseci do navršenih 14 godina života jednom dozom kombinovane žive vakcine protiv malih boginja, zauški i rubeole (MMR vakcina).

Zbog alarmantne situacije koja prijeti Crnoj Gori u vidu epidemije malih boginja, predstavnici IJZ razgovarali su u prvoj polovini maja sa poslanicima u Skupštini Crne Gore kako bi tražili izmjene zakonske regulative jer svi napori koje su do sad uložili ne donose veći obuhvat vakcinacije MMR vakcinom.

Sada kada je epidemija počela iz IJZ je predloženo je Ministarstvu zdravlja da izmijeni zakon kako bi se nevakcinisanoj djeci ograničio boravak u školama i vrtićima ili uvede privremene mjere u opštinama gdje je prijavljena epidemija malih boginja. Iz IJZ su ocijenili da se obuhvat vakcinisane djece ne može značajno i brzo popraviti bez izmjene zakonske regulative kojom bi se ograničio boravak u kolektivima  predškolskim ustanovama i školama, sportsko-rekreativnim objektima, na izletima i ekskurzijama za nevakcinisanu djecu.

Prema važećem Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, vakcinacija protiv deset zaraznih bolesti, uključujući i male boginje, je obavezna. Za roditelje su predviđene kazne do 2.000 eura ako odbije i ne omogući djetetu predškolskog ili školskog uzrasta vakcinaciju protiv ovih bolesti, osim u slučaju postojanja medicinske kontraindikacije koju utvrđuje doktor medicine ili stručni tim. Mjera kojom je predviđeno da nevakcinisana djeca ne mogu da budu upisana u vrtić i u školu nikada nije uvrštena u izmjene Zakona, kako je to bilo predviđeno nacrtom još 2015. godine.

S druge strane, zdravstvene institucije imaju precizne podatke o nevakcinisanoj djeci. Naime, potvrda za pohađanje predškolskih ustanova koju izdaju domovi zdravlja sadrži informaciju o vakcinalnom statusu koja se automatski generiše iz sistema, kao i precizan savjet/ preporuku roditeljima. Svi roditelji djece koja nisu vakcinisana potrebnim brojem doza vakcine u skladu sa uzrastom, a koja imaju validan broj telefona u elektronskom kartonu, dobijaju obavještenje i putem SMS-a.

Iz Instituta čekaju kako će reagovati u Ministarstvu zdravlja da li će izmjenom zakona ili donošenjem naredbi preduzeti hitne mjere ,,kako bi se smanjio rizik od velike epidemije koja sa sobom može donijeti preopterećenost zdravstvenog sistema, teške kliničke slike, komplikacije i moguće smrtne ishode”, kazali su iz IJZ.

Upozorili su da su izuzetno zabrinuti jer bi početkom nove školske godine moglo doći do značajnog pogoršanja situacije, što bi ozbiljno ugrozilo zdravlje većeg broja djece. ,,Praktično, postoji opasnost na teritoriji cijele države”, upozorili su iz IJZ-a.

Ministarstvo zdravlja za sada neće potezati za restriktivnim mjerama. Apelovali su, ponovo, na roditelje da vakcinišu djecu protiv malih boginja. Dosadašnji odaziv na slične apele doveo je do epidemije.

 

Teorije zavjere

Dječji gastroenterolog u Londonu, Endrju Vejkfild, navodno je otkrio mehanizam nastanka autizma 1999. a njegov stručni rad koji se sastojao od prikaza 12 slučajeva objavio je najcjenjeniji svjetsku časopis Lancet i izazvao svjetsku senzaciju. Međutim, jedan istraživački novinar otkrio je da je rad lažiran i montiran i da je doktor obmanuo svoje saradnike. Oduzeta mu je diploma zbog neetičkog ponašanja i naučne prevare a Lancet je povukao doktorov rad iz svoje baštine.

Do njegovog ,,otkrića” pokrivenost MMR-om u Velikoj Britaniji bila je 92 odsto, pojava malih boginja svedena je na minimalan broj. Sledećih deset godina pokrivenost vakcinom pada na 80 odsto, broj zaraženih je dostigao 1348 uz dva potvrđena smrtna slučaja.

Holandija je poznata po visokoj stopi vakcinacije, preko 95 odsto, osim u pojedinim sredinama sa jakim uticajem protestantske crkve poznat kao „Bible Belt“, Biblijski kaiš, koji je protiv vakcinacije i gde procenat vakcinisanih pada do 80 odsto. Te izolovane sredine imaju ponavljane epidemije morbila.

U nekim državama SAD-a izbijaju epidemije zbog samo malog pada u procentu vakcinisanih. U pojedinim oblastima djeca se ne vakcinišu iz religioznih razloga, tzv. religiozno izuzeće po zakonu. Njihovi roditelji umjesto u bolnicu redovno su se molili Bogu; potražili su pomoć ljekara u terminalnoj fazi morbila. Prilikom jedne od epidemija od devetoro djece koje je umrlo, čak šestoro je bilo iz religiozne grupe. Na pitanje upućeno roditeljima zašto ranije nisu došli na liječenje većina roditelja je odgovaralo, „ Isus je bio moj doktor“, ili „ Kao pravi vjernik verujem u Boga e ne u ćovjeka“.

 

Rizici od morbila

Vakcinacija protiv morbila se sprovodi kod djece počev od 12 pa sve do navršenih 15 mjeseci života primjenom učinkovite i bezbjedne vakcine koja je u upotrebi širom svijeta više od tri decenije a kod nas od 1994. godine. Druga doza vakcine daje se do navršenih sedam godina života odnosno prilikom polaska u osnovnu školu.

Tokom višedecenijskog praćenja upotrebe ove vakcine i nakon stotina miliona doza datih djeci širom svijeta jasno su utvrđene njene osobine i precizno se znaju neželjene reakcije koje mogu nastati jer kao i svi drugi ljekovi, i vakcina protiv malih boginja može dovesti do pojave neželjenih reakcija. Međutim, ni jedna od registrovanih neželjenih reakcija nema visoke razmjere niti po učestalosti niti po ozbiljnosti a korist primjene vakcine jasno višestruko prevazilazi sve njene moguće neželjene reakcije.

U toku epidemije prema podacima IJZCG, jedna osoba, od pet oboljelih, liječiće se u bolnici. Od deset oboljelih, jedna će imati dijareju ili upalu srednjeg uha.

Kada je riječ o najtežim komplikacijama, jedna osoba, od 20 oboljelih, razviće upalu pluća koja može biti uzrok smrtnog ishoda. Jedna osoba, od 1.000 oboljelih, razviće zapaljenje mozga, a jedan smrtni ishod se može očekivati na 1.000- 5.000 oboljelih. U nerazvijenim zemljama statistika pokazuje da umire jedna osoba na 100 oboljelih.

Skorija istraživanja upućuju na to da je infekcija virusom morbila povezana sa pojavom imunološke amnezije koja podrazumijeva slabljenje pamćenja imunskog sistema. Ovo stanje može potrajati od nekoliko mjeseci do čak nekoliko godina dovodeći dijete u veći i dugotrajni rizik od drugih infekcija. U najvećem riziku od komplikacija su djeca mlađa od pet godina, stariji od 20 godina, trudnice i imunokompromitovane osobe.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

INFRASTRUKTURNO SIROMAŠTVO: Samo smeća ne fali

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suve česme, fekalije teku rijekama, ulice zatrpane smećem uz zapaljene divlje deponije, opasan otpad krišom se prebacuje iz opštine u opštinu i zatrpava na tuđim imanjima… Kada govori o planiranim investicijama u infrastrukturu  vlast, uglavnom, nudi vizije budućih autoputeva i brzih cesta

 

Desetak dana Moračom, praktično od centra Podgorice pa do njenog ušća u Skadarskom jezeru, teče fekalna kanalizacija. Iz gradskog kolektora u rijeku se izliva prečišćena, poluprečišćena i neprečišćena kanalizacija. Novina je da smo, zbog kvara na gradskom kanalizacionom sistemu koji je u međuvremenu otklonjen (kažu), dobili još jedno izvoršite zagađenja kod Vezirovog mosta  – uzvodno od centra grada i pristojno posjećenih gradskih plaža. Uz boju vode uz desnu obalu rijeke, o zagađenju svjedoči i nesnosan smrad koji se širi ulicama i bulevarima  uz obalu, sve do kružnog toka gdje se račvaju magistrale za Nikšić i Cetinje. Visoke temperature i nizak vodostaj Morače samo su potpomogle  da se najnovije zagađenje bolje vidi i osjeti.

Stara je priča: gradski kolektor nije u stanju da prečisti otpadne vode koje u njega doprema postojeći sistem gradske kanalizacije. O gradnji novog, priča se godinama. „Prečišćavanje otpadnih voda je najznačajniji infrastrukturni projekat u istoriji grada, a samo postrojenje najvažniji segment budućeg sistema“, kazao je bivši gradonačelnik Ivan Vuković, sredinom 2022., prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji glavnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Posao je trebalo da počne početkom prošle godine, a EU je do tada izdvojila skoro 33 miliona bespovratnog novca da bi pomogla projekat. Međutim, početak izgradnje (prema prvobitnom planu taj posao bi trebalo da traje 36 mjeseci) neprestano se odlaže zbog protivljenja mještana Botuna. Oni tvrde da će „po cijenu života“ spriječiti izgradnju kolektora u blizini svojih domova i imanja. Prema poslednjim, proljetošnjim, najavama posao je trebalo da počne ovog mjeseca. Izvjesno je da se to neće doseti. Makar do formiranja narednih gradskih vlasti.

„Realizacijom sistema za prečišćavanje otpadnih voda, u vrijednosti od 47,3 miliona eura, biće sačuvane podzemne vode Ćemovskog polja, zetske ravnice, rijeka Morača, a samim tim i vodoizvorište Bolje sestre i Skadarsko jezero“, objašnjavao je prije više od dvije godine tadašnji direktor podgoričkog Vodovoda Filip Makrid. U međuvremenu nije urađeno ništa. Podzemne i nadzemne vode i dalje se zagađuju a cijena budućeg kolektora raste. Od sve priče o novom kolektoru izvjesno je samo jedno: on mora biti napravljen nizvodno od Podgorice.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOSIOCI IZBORNIH LISTA ZA PODGORIČKE IZBORE:  Dva lica kampanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove političke jeseni, kada je u pitanju predizborna  promocija,  na cijeni su oni koji u svojim biografijama nemaju samo političke funkcije, već i stručne reference. Nosioci lista i potencijalni budući gradonačelnici/ce nerijetko su ljekari i profesori.  No, kampanju uglavnom vode iskusni političari i vlastodršci.  Reklama je jedno,  život drugo

 

 

Izbornoj komisiji Glavnog grada predato je 13 lista za učešće na lokalnim izborima, od kojih je do sada potvrđeno osam. To je saopštio predsjednik komisije Vladimir Filipović.  Dvije liste vraćene su na doradu – lista  Crnogorska evropska partija – Novak Adžić i Pokret podstanara Podgorica Naš grad – naš dom,. Posljednje tri  predate liste još su u obradi.To su liste Bošnjačke stranke na čijem je čelu Edin Tuzović, lista Evropa sad – Demokrate – Još jače – Profesor doktor Saša Mujović i lista koalicije Za Budućnost Podgorice, na čijem je čelu Jelena Bojović Borovinić.

Osam potvrđenih lista su: Demokratska partija socijalista koju predvodi Nermin Abdić, Podgorička lista Andreja Milovića, Stranka evropskog progresa Duška Markovića na čijem je čelu Ilija Mugoša,  Evropski savez na čijem je čelu Boris Mugoša, Pokret Preokret  Srđana Perića i Pokret Naprijed Vuka Kadića, lista  koalicije Za bolju Podgoricu Jakov Milatović koju predvodi Luka Rakčević, kao i Crnogorska građanska akcija  Stanka Đuričića.

Nosioci potvrđenih i predatih listi potencijalni su gradonačelnici/ce Podgorice. Centar za ženska prava primijetio je da su samo dvije žene na čelu izbornih listi, iako su partije mahom ispunile kvotu od 40 posto žena na listama. Dosadašnja gradonačelnica Olivera Injac prva je na listi čije je lice za javnost ministar energetke Saša Mujović, a koju su predali PES i Demokrate. Druga žena koja je prva na listi je Jelena Bojović Borovinić dosadašnja je predsjednica Skupštine Glavnog grada.  Listu koju Bojović Borovinić  vodi čini koalicija –  Nova srpska demokratija Andrije Mandića, Demokratska narodna partija Milana Kneževića, Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, Ujedinjena Crna Gora Gorana Danilovića, Radnička partija Maksima Vučinića, Slobodna Crna Gora Vladislava Dajkovića i Prava Crna Gora Marka Milačića.

Nakon dvije godine njihovog rukovođenja gradom, a nakon pregrupisanja i usitnjavanja političke scene, izglasano je skraćenje mandata lokalnoj Skupštini, što je dovelo do vanrednih izbora, koji će se održati 29. septembra ove godine. PES je potom odlučio da kao lice predizborne kampanje u Podgorici predstavi ministra energetike, iako je prva na listi Injac.

Među nosiocima lista, odnosno  potencijalnim budućim gradonačelnicima Podgorice ima i novih lica, koja međutim nastupaju u ime iskusnih i poznatih političkih lidera. Tako je, recimo, na čelu liste  nove partije Duška Markovića, bivšeg premijera i dugogodišnji šefa tajne policije, je  Ilija Mugoša,  magistar ekonomskih nauka i asistent na Univerzitetu Donja Gorica..

“Dokazaćemo da politika ne mora značiti svađe, podmetanja, nepotizam, partijska zapošljavanja. Ljudima je dosta toga. To koči razvoj našeg grada”,kazao je Mugoša na predstavljanju liste.  Možda je Mugoša zaboravio da je ljudima  toga bilo dosta i onda kada je na izborima 2020. izgubila Demokratska partija socijalista, čiji je Marković bio dvodecenijski visoki funkcioner. Kako god, obećao je drugačiju praksu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA: MUP će viriti u džepove policajaca

Objavljeno prije

na

Objavio:

Skupština Crne Gore usvojila je zakon kojim se detaljnije utvrđuje postupak prijave i kontrole imovine službenika policije

 

Bivši policijski službenik Petar Lazović u aprilu je Višem sudu u Podgorici ponudio 9,3 miliona eura kao jemstvo da ga puste iz zatvora. To je najveća ponuđena suma u istoriji crnogorskog pravosuđa, pred kojim su gonjeni neki od najvećih svjetskih narko bosova.Ipak, najveću sumu ponudio je bivši pripadnik policije. Optužen da je dio kriminalne organizacije koja je krijumčarila drogu, švercovala cgarete, ubijala, prebijala i mučila druge ljude.

Sud je odbio jemstvo i u obrazloženju, između ostalog, naveo da je Lazović raspolagao računom od preko 40 miliona eura. Međutim, do danas nije poznato da li neko od nadležnih provjerava njegovu imovinu i povezanost sa firmama i licima koja su stala iza ovog jemstva.

O policijskim službenicima i njihovoj djeci sa zavidnom imovinom pisalo se decenijama. Mnoge nevladine organizacije, od kojih se najviše isticala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), godinama pišu o značajnoj disproporciji zvaničnih prihoda i imovine policijskih funkcionera i njihove djece, ali i najobičnijih policijskih službenika.

U posljednje četiri godine, od razbijanja kriptovane aplikacije za komunikaciju SKY ECC, u Crnoj Gori je uhapšeno više desetina pripadnika policije, aktuelnih i bivših, koji su bili na vezi sa kriminalcima i pomagali im u krivičnim djelima. Mnogi od njih su nudili velika jemstva za svoju slobodu.

Iako odavno postoji potreba da se ispita imovina policajaca i njihove aktivnosti, Vlada je tek nedavno ušla u taj postupak. Do sada je postojala obaveza funkcionera u Upravi policije da prijavljuju imovinu, ali u sklopu Zakona o sprječavanju korupcije koji se odnosi na sve državne funkcionere. Postojao je i mehanizam provjere u Zakonu o unutrašnjim poslovima, kroz Odjeljenje za antikorupciju, ali taj se mehanizam do sada nije primjenjivao. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je ovo pitanje, a pred Skupštinom je izložio izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima se planira dodatno tretiranje ovog problema. Zakon je najprije predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, a ponovo je usvojen na zasijedanju u srijedu.

„Postoje bivši, ali i neki sadašnji policijski službenici čija je imovina višestruko veća od one koju mogu opravdati i ako se to i potvrdi kroz provjere, za njih neće biti mjesta u službi“, kazao je Šaranović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo