Povežite se sa nama

Izdvojeno

EPIDEMIJA MORBILA I POČETAK ŠKOLSKE GODINE: Kolektivna neodgovornost

Objavljeno prije

na

Iz Instituta za javno zdravlje traže od Ministarstva zdravlja i poslanika da preduzmu hitne mjere povodom epidemije morbila. Upozoravaju da će se ona početkom školske godine proširiti i da je u opasnosti cijela država

 

 

Nakon Budve i u Podgorici je proglašena epidemija malih boginja. iz Instituta za javno zdravlje (IZJ) su upozorili da strahuju da epidemija ,,tinja” i u drugim gradovima.

Među 19 inficiranih, koliko je registrovano od aprila do ove sedmice, nema uredno vakcinisanih protiv morbila. Kod djece mlađe od pet godina registrovano je devet infekcija i sva su djeca bila nevakcinisana. Dva slučaja otkrivena su kod djece uzrasta od pet do devet godina, koja takođe nijesu primila nijednu dozu vakcine. Jedan slučaj je prijavljen u uzrastu od 14 godina, takođe nevakcinisan, kao i u uzrastu od 20 do 29 godina. Otkrivene su morbile i kod troje starijih od 40 godina, od čega su dvoje nepotpuno vakcinisani, odnosno jednom dozom, a jedna osoba je bila nevakcinisana.

Osobe koje su vakcinisane ne obolijevaju, a iz IZJ upozoravaju da su najviše zabrinuti za Bar, Danilovgrad, Ulcinj, Cetinje i Nikšić, jer te opštine imaju najniže obuhvate vakcinacijom među predškolskom djecom.

Pojava epidemije morbila nije nešto što ih iznenađuje, jer ljekari godinama upozoravaju na tu mogućnost zbog malog obuhvata vakcinacije.  ,,Zbog narušenog kolektivnog imuniteta, postoje svi uslovi za razvoj velike epidemije u kojoj će, osim nevakcinisane djece koja su najranjivija, obolijevati i odrasli koji nijesu potpuno vakcinisani, jer ih djeca više ne štite kolektivnim imunitetom”, istakli su iz IZJ.

Da bi se stekao kolektivni imunitet potrebno je da vakcinacija dosegne 95 odsto, a u Crnoj Gori taj je procenat znatno manji i stalno se smanjuje. Prema podacima IJZ, obuhvat jednom dozom MMR vakcine među predškolskom djecom u Crnoj Gori iznosi 59,7 odsto. MMR vakcinu primilo je 83 odsto djece rođene 2018., a 76,7 odsto djece rođene 2019. godine.

Među djecom rođenom 2020. godine obuhvat je 69,7 odsto, dok je svega polovina djece rođene 2021. godine vakcinacijom zaštićena od malih boginja. Obuhvat vakcinisanih među djecom rođenom 2022. je 32,1, a 2023. godine svega 13,8 odsto.

U uzrastu djece koja pohađaju osnovnu školu 8.500 nije primilo nijednu dozu MMR vakcine, a u uzrastu srednje škole 2.600.

Da epidemija dezinformacija ima široki opseg, govore i podaci iz okruženja: prema posljednjim dostupnim podacima, u Federaciji BiH ukupno je tokom 2024. godine registrovano 6.910 slučajeva oboljenja od malih boginja, sa dva smrtna ishoda kod osoba adolescentne dobi. U BiH entitetu Republika Srpska registrovano je 296 slučajeva, Srbiji 255, Albaniji 40, Hrvatskoj 21 i u Sloveniji 16 slučajeva.

Da je epidemija izvjesna iz IZJ su upozorili i ovog proljeća, predočavajući podatke da je nevakcinisano 26.800 djece koja su trebala da prime MMR vakcinu, a u ovu brojku ne ulaze odojčad, jer se imunizuju tek sa navršenih 12 mjeseci.
,,Na nivou smo afričkih zemalja po obuhvatima. Kada gledamo one koji su rođeni 2022. godine, obuhvat je dva odsto”, upozorio je tada direktor IJZ Dragan Laušević.

U Crnoj Gori je od zarazne bolesti morbile (male boginje) nezaštićeno 34.000 djece svih uzrasta, uključujući i odojčad, koja ne primaju vakcinu prije navršene prve godine života, zbog čega u zdravstvenim institucijama tvrde da je epidemija sve izvjesnija. Ove brojke jasno govore da su teorije zavjere protiv vakcine protiv morbila, zauški i rubeole MMR kojih je internet pun urodile plodom. Stručnjaci uzalud upozoravaju da je nauka nedvosmisleno potvrdila da ove vakcina ne izaziva autizam.

Za razliku od MMR vakcine, vakcinacija ostalim vakcinama predviđenim  obaveznom imunizacijom je u daleko većem postotku koji se kreće preko 80 i 90 odsto.

Vakcinacija protiv morbila obavezna je prema Pravilniku o uslovima i načinu sprovođenja obavezne imunoprofilakse i hemioprofilakse protiv određenih zaraznih bolesti, te da se sprovodi kod djece od navršenih 12 mjeseci do navršenih 14 godina života jednom dozom kombinovane žive vakcine protiv malih boginja, zauški i rubeole (MMR vakcina).

Zbog alarmantne situacije koja prijeti Crnoj Gori u vidu epidemije malih boginja, predstavnici IJZ razgovarali su u prvoj polovini maja sa poslanicima u Skupštini Crne Gore kako bi tražili izmjene zakonske regulative jer svi napori koje su do sad uložili ne donose veći obuhvat vakcinacije MMR vakcinom.

Sada kada je epidemija počela iz IJZ je predloženo je Ministarstvu zdravlja da izmijeni zakon kako bi se nevakcinisanoj djeci ograničio boravak u školama i vrtićima ili uvede privremene mjere u opštinama gdje je prijavljena epidemija malih boginja. Iz IJZ su ocijenili da se obuhvat vakcinisane djece ne može značajno i brzo popraviti bez izmjene zakonske regulative kojom bi se ograničio boravak u kolektivima  predškolskim ustanovama i školama, sportsko-rekreativnim objektima, na izletima i ekskurzijama za nevakcinisanu djecu.

Prema važećem Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, vakcinacija protiv deset zaraznih bolesti, uključujući i male boginje, je obavezna. Za roditelje su predviđene kazne do 2.000 eura ako odbije i ne omogući djetetu predškolskog ili školskog uzrasta vakcinaciju protiv ovih bolesti, osim u slučaju postojanja medicinske kontraindikacije koju utvrđuje doktor medicine ili stručni tim. Mjera kojom je predviđeno da nevakcinisana djeca ne mogu da budu upisana u vrtić i u školu nikada nije uvrštena u izmjene Zakona, kako je to bilo predviđeno nacrtom još 2015. godine.

S druge strane, zdravstvene institucije imaju precizne podatke o nevakcinisanoj djeci. Naime, potvrda za pohađanje predškolskih ustanova koju izdaju domovi zdravlja sadrži informaciju o vakcinalnom statusu koja se automatski generiše iz sistema, kao i precizan savjet/ preporuku roditeljima. Svi roditelji djece koja nisu vakcinisana potrebnim brojem doza vakcine u skladu sa uzrastom, a koja imaju validan broj telefona u elektronskom kartonu, dobijaju obavještenje i putem SMS-a.

Iz Instituta čekaju kako će reagovati u Ministarstvu zdravlja da li će izmjenom zakona ili donošenjem naredbi preduzeti hitne mjere ,,kako bi se smanjio rizik od velike epidemije koja sa sobom može donijeti preopterećenost zdravstvenog sistema, teške kliničke slike, komplikacije i moguće smrtne ishode”, kazali su iz IJZ.

Upozorili su da su izuzetno zabrinuti jer bi početkom nove školske godine moglo doći do značajnog pogoršanja situacije, što bi ozbiljno ugrozilo zdravlje većeg broja djece. ,,Praktično, postoji opasnost na teritoriji cijele države”, upozorili su iz IJZ-a.

Ministarstvo zdravlja za sada neće potezati za restriktivnim mjerama. Apelovali su, ponovo, na roditelje da vakcinišu djecu protiv malih boginja. Dosadašnji odaziv na slične apele doveo je do epidemije.

 

Teorije zavjere

Dječji gastroenterolog u Londonu, Endrju Vejkfild, navodno je otkrio mehanizam nastanka autizma 1999. a njegov stručni rad koji se sastojao od prikaza 12 slučajeva objavio je najcjenjeniji svjetsku časopis Lancet i izazvao svjetsku senzaciju. Međutim, jedan istraživački novinar otkrio je da je rad lažiran i montiran i da je doktor obmanuo svoje saradnike. Oduzeta mu je diploma zbog neetičkog ponašanja i naučne prevare a Lancet je povukao doktorov rad iz svoje baštine.

Do njegovog ,,otkrića” pokrivenost MMR-om u Velikoj Britaniji bila je 92 odsto, pojava malih boginja svedena je na minimalan broj. Sledećih deset godina pokrivenost vakcinom pada na 80 odsto, broj zaraženih je dostigao 1348 uz dva potvrđena smrtna slučaja.

Holandija je poznata po visokoj stopi vakcinacije, preko 95 odsto, osim u pojedinim sredinama sa jakim uticajem protestantske crkve poznat kao „Bible Belt“, Biblijski kaiš, koji je protiv vakcinacije i gde procenat vakcinisanih pada do 80 odsto. Te izolovane sredine imaju ponavljane epidemije morbila.

U nekim državama SAD-a izbijaju epidemije zbog samo malog pada u procentu vakcinisanih. U pojedinim oblastima djeca se ne vakcinišu iz religioznih razloga, tzv. religiozno izuzeće po zakonu. Njihovi roditelji umjesto u bolnicu redovno su se molili Bogu; potražili su pomoć ljekara u terminalnoj fazi morbila. Prilikom jedne od epidemija od devetoro djece koje je umrlo, čak šestoro je bilo iz religiozne grupe. Na pitanje upućeno roditeljima zašto ranije nisu došli na liječenje većina roditelja je odgovaralo, „ Isus je bio moj doktor“, ili „ Kao pravi vjernik verujem u Boga e ne u ćovjeka“.

 

Rizici od morbila

Vakcinacija protiv morbila se sprovodi kod djece počev od 12 pa sve do navršenih 15 mjeseci života primjenom učinkovite i bezbjedne vakcine koja je u upotrebi širom svijeta više od tri decenije a kod nas od 1994. godine. Druga doza vakcine daje se do navršenih sedam godina života odnosno prilikom polaska u osnovnu školu.

Tokom višedecenijskog praćenja upotrebe ove vakcine i nakon stotina miliona doza datih djeci širom svijeta jasno su utvrđene njene osobine i precizno se znaju neželjene reakcije koje mogu nastati jer kao i svi drugi ljekovi, i vakcina protiv malih boginja može dovesti do pojave neželjenih reakcija. Međutim, ni jedna od registrovanih neželjenih reakcija nema visoke razmjere niti po učestalosti niti po ozbiljnosti a korist primjene vakcine jasno višestruko prevazilazi sve njene moguće neželjene reakcije.

U toku epidemije prema podacima IJZCG, jedna osoba, od pet oboljelih, liječiće se u bolnici. Od deset oboljelih, jedna će imati dijareju ili upalu srednjeg uha.

Kada je riječ o najtežim komplikacijama, jedna osoba, od 20 oboljelih, razviće upalu pluća koja može biti uzrok smrtnog ishoda. Jedna osoba, od 1.000 oboljelih, razviće zapaljenje mozga, a jedan smrtni ishod se može očekivati na 1.000- 5.000 oboljelih. U nerazvijenim zemljama statistika pokazuje da umire jedna osoba na 100 oboljelih.

Skorija istraživanja upućuju na to da je infekcija virusom morbila povezana sa pojavom imunološke amnezije koja podrazumijeva slabljenje pamćenja imunskog sistema. Ovo stanje može potrajati od nekoliko mjeseci do čak nekoliko godina dovodeći dijete u veći i dugotrajni rizik od drugih infekcija. U najvećem riziku od komplikacija su djeca mlađa od pet godina, stariji od 20 godina, trudnice i imunokompromitovane osobe.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

SKRIVENI TRAGOVI NOVCA: Ko su crnogorski milioneri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postupak koji je pokrenuo ASK  protiv Mila Đukanovića potvrda je  početka ozdravljenja te institucije. No  nije baš za radovanje to što je petu godinu od pada DPS-a, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem  dijela političke klase  koja je u njegovo doba  iz džempera ušla u Armani odijela. Zvanično, institucije imaju   samo jednu spornu Đukanovićevu VIP karticu od 200 hiljada eura. Možda

 

 

Pratite trag novca, kaže staro novinarsko pravilo. U Crnoj Gori nije ga lako primijeniti. Naša mala  zemlja nema čak ni sopstvenu listu najbogatijih Crnogoraca.   Tragovi novca javnih funkcionera, od kojih su neki tokom protekle decenije na naše oči postali milioneri, vode samo do registara u kojima oni sami ispisuju šta imaju. Institucije se  nijesu potrudile da tu imovinu i provjere.

Ponekad saznamo iz regionalnih ili svjetskih medija ko su milioneri među nama.Krajem prošle godine beogradski Nedeljnik  objavio je  listu  100 najbogatijih u regionu, u koju je uvršteno  sedam Crnogoraca. Prema tom listu,  u stotinu najbogatijih u regionu su  Ivan Ubović, odnosno kompanija Bemaks ( 52. mjesto), Dragan Bokan i kompanija Voli na 63. mjestu, Veselin Pejović, vlasnik Uniproma ( 81. mjesto), Aco Đukanović sa Invest nova i Prvom bankom (84. mjesto), Risto Drekalović i KIPS (91. mjesto),  Komnen Laković, odnosno HD Laković ( 98. mjesto),  porodica Franca i njihov Mesopromet, na 100. mjestu.

Kako su objasnili iz Nedeljnika  na izradi liste radile su dvije konsultanske kompanije, koje su upoređivale zvanične podatke o vrijednosti regionalnih uspješnih firmi. Ne radi se, napomenuli su, o  ličnom bogatstvu njihovih vlasnika.  Vrijednost Bemaksa je tako procijenjena na 482 miliona eura, Volija na 413 miliona, Uniproma na 296 miliona, Đukanovićeve kompanije na 285 miliona, KIPSa- na 260 miliona, Lakovića 234 miliona i Mesoprometa –  218 miliona.

Tom metologijom  su van liste ostali oni poznati Crnogorci čije bogatstvo nije rezultat rasta njihovih kompanija. I o čijem na oko vidnom bogatstvu Crna Gora decenijama nema zvanične podatke. Crna Gora je početkom devedesetih počela da njedri milionere, ili milionerske porodice, ravno iz političke klase, za koje do danas ne znamo, ili makar nemamo institucionalni odgovor, kako su to i postali.

Autori liste najbogatijih u regionu primijetili su da je nejednakost, odnosno jaz između bogatih i siromašnih najveći u Crnoj Gori. Imovina pet najvećih iznosi 1.7 milijardi, što je čak 35.4 odsto bruto društvenog proizvoda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEV REŽIM PRIJETI NASILJEM U SRBIJI I BOSNI: Ima li Crna Gora odgovor na Srpski (krimo)svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogi se pribojavaju da će Vučić  krizu i studentske proteste pokušati riješiti nasiljem. Opoziciona poslanica Marinika Tepić je izjavila da očekuju hapšenje opozicionih lidera.  Režim je organizovao kampovanje „studenata koji hoće da uče“ u Pionirskom parku. Mediji su pokazali da je među „studentima“najmanje studenata a najviše aktivista SNS, fudbalskih huligana, jedan porno glumac, policajci….  Njima se 11. marta pridružilo i nekoliko desetina muškaraca u uniformama bivše zloglasne JSO

 

 

Formalni premijer Srbije u ostavci Miloš Vučević  u srijedu je na K1 televiziji upozorio da se „približavamo momentu kada država mora da primeni zakon u punom kapacitetu“ i kada „maltretiranje građana Srbije mora prestati“. Vučević, koga opozicija naziva batlerom porodice Vučić, je rekao „da će odluku o tome doneti državni vrh“. Prevedno -Aleksandar Vučić. Po ustavu, predsjednik ima ceremonijalna ovlašćenja zbog čega studenti koji mjesecima protestuju ne žele pregovarati sa njim „jer nije nadležan“. Studenti ukazuju na protivustavnu uzurpaciju vlasti Vučića i njegovog brata Andreja koji, mimo ustava i zakona, sa kumovima postavljaju i smjenjuju u državnoj vlasti i policiji. To potvrđuju i SKY transkripti.

Vučević, akter brojnih korupcionaških afera, je voditeljki Jovani Joksimović objasnio da je „Srbija u ovom trenutku ugrožena kao država od strane i unutrašnjih i spoljnih faktora…i da je to proces koji je dugo pripreman“. Vučević kaže da sve informacije policije, BIA-e (državne bezbjednosti) i vojnih službi govore da se sprema nasilje“ – iza kojeg su, po njemu, studenti kao instrumenti stranih sila.

Ovaj (sovjetski) narativ Vučićevi mediji su intenzivirali posljednje  sedmice u susret  velikog protesta studenata i građana u Beogradu. Radi se o pokušaju „obojene revolucije“, zavjere zapadnih službi protiv Srbije, i studentima kao „srpskim ustašama“.

Istovremeno, režim užurbano radi na mobilizaciji stranačkih pristalica, vojnika kriminalnih kartela, fudbalskih navijača, kompletnog sigurnosnog aparata (i umirovljenih policajaca i „bezbednjaka“) i zaposlenih u državnim službama, bilo ucjenama i  kupovinom.

Opoziciona poslanica u Skupštini Srbije Marinika Tepić je izjavila da očekuju hapšenje opozicionih lidera. Tepić je pustila audio snimak na kome je, kako tvrdi, osuđivani kriminalac i „jedan od glavnih crnokošuljaša braće Vučić“ Miljan Vidović Hofman. On telefonom sagovorniku objašanjava kako je sutra na „sastanku sa glavnim“ i da se spremaju „kačketi, maske, kao vojska bato…biće baš jako, ludilo bato“. Hofman najavljuje, isto kao i Vučić, da će protest 15. marta biti Dan D i „ako pobedimo, a hoćemo… sve ćemo da dobijemo“. Ovo se uklapa u dosadašnji obrazac korištenja kriminalaca kao provokatora i napadača na studente i sve oponente braće Vučić. Premijer Vučević je kao gradonačelnik Novog Sada, često koristio usluge kriminalaca za razbijanje protesta i javno se ljubio i slikao sa njima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građanima su obećani rast standarda i novi putevi, privredi jednostavnije procedure i finansijska rasterećenja, evropskim partnerima –reforme… I mnogo toga je „odloženo do daljnjeg“. Biće, nadaju se optimisti

 

 

Kada je Milojko Spajić, još zelen na funkciji predsjednika Vlade, najavio da će u septembru prošle godine početi gradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica („paf-paf i 2024. u septembru želim da vidim ašov u zemlji“, M. Spajić, decembar 2023.) samo su najnaivniji povjerovali u izvodljivost datog obećanja. Još nerealnije zvučala je priča o tome kako će, „u narednih pet do sedam godina“ (otprilike do 2030.), Crna Gora dobiti „18 dionica autoputeva i brzih cesti“.

Kako sada stvari stoje, budu li za pet godina u funkciji tri, od obećanih 18 dionica autoputeva i brzih cesti, biće puna kapa. Ostalo – jednog dana.

Neka druga obećanja, lakša za realizaciju a neophodna za normalizaciju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u Crnoj Gori, zvučala su mnogo realnije. Za njihovo provođenje trebalo je samo dobre volje i, uglavnom, 41 glas u Skupštini Crne Gore. Opet, ni od njih, još uvijek, nema ništa.

Slijedeći premijerovo insistiranje da je ekonomija važnija od politike, krenimo sa tog kraja. Dijelom i zato što za ispunjenje tih obećanja vlast nije trebalo da podnese neku veliku žrtvu, u vidu smanjenja mogućnosti kadrovanja (političkog zapošljavanja po dubini) ili pojačane kontrole trošenja državnog novca preko Vlade, državnih i javnih preduzeća, lokalnih samouprava…

Od proljeća prošle godine slušamo priču o „skorom“ usvajanju zakona o stalnom sezoncu. Ipak, lako se može desiti da predstojeću turističku sezonu, uz narastajući problem sa plažama, dočekamo jednako nespremni kao i prošle godine. Ili sa zakonskim rješenjem koje će, prema dostupnim komentarima zainteresovanih, donijeti novih problema makar onoliko koliko i potencijalnih rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo