Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Evropski topli zec

Objavljeno prije

na

U sjedištu EU zaključili su da najbolje rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala neka zemlja postiže dok je u čekaonici za pridruživanje. Primjeri Bugarske i Rumunije, te posebno Hrvatske, to potvrđuju. Jedan od razloga što je EU dala status kandidata Crnoj Gori jeste jačanje njenog uticaja. Na političkim strukturama u našoj državi je da to što bolje iskoriste.

,,Tek kada osjetite pritisak iz Brisela i ostalih evropskih prijestonica znaćete da ste na dobrom putu prema Uniji. Svima sljeduje prolazak kroz ‘toplog zeca'”, rekao je Monitoru zapadni diplomata.

Taj pritisak iz Brisela ovih dana najviše osjećaju omaći zvaničnici. Oni su, predvođeni Milom Đukanovićem, oduvijek imali istančan osjećaj da naslute opasnost i nerv za samoodržavanjem na vlasti uvježbavan još u komunističkom periodu, a doveden do savršenstva tokom unutarpartijskih previranja. Među evropskim diplomatama i tehnokratama u Briselu sazrelo je uvjerenje da Crna Gora, sa Đukanovićem na čelu, nije u stanju da se izbori s korupcijom i kriminalom.

KONSEKVENCE: Predsjednik Grupe država za borbu protiv korupcije GRECO Drago Kos rekao je da su se veoma utemeljene primjedbe na račun korupcije i Đukanovića mogle čuti već godinama i da je bilo samo pitanje vremena kada će doći do konsekvenci. „Za ovakav odlazak s funkcije teško je reći da li su to konsekvence. Ja se nadam da će, ako postoji nešto u pričama o potencijalnoj korupciji, pravosuđe Crne Gore odraditi svoj posao. Tako je priča počela kod bivšeg hrvatskog premijera Iva Sanadera – ostavka bez obrazloženja, a poslije smo došli do situacije u kojoj smo sada”, napominje ovaj slovenački diplomata. Da je tek pod pritiskom Zapada šestostruki crnogorski premijer morao da demisionira uvjeren je i direktor ljubljanskog Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES Zijad Bećirević. „Hapšenje bivšeg hrvatskog premijera otvorilo je novu epohu u regionu Zapadnog Balkana. Ni jedan političar najvišeg ranga više ne može biti siguran da neće biti uhapšen zbog određenih djela”, ističe Bećirević. Kako navodi Kos, pored ,,otvorene diplomatije”, đe država mora da ispuni uslove za ulazak u EU, odvija se i ,,prikrivena diplomatija”, đe se državi postavljaju uslovi koji nijesu niđe zapisani.

BERLIN: Naročito je djelotvornu akciju od državnih organa Crne Gore tražila Njemačka. Ova zemlja Unije, koja je najviše doprinijela da se Sanader povuče s funkcije predsjednika hrvatske Vlade, već duže vremena nezadovoljna je stanjem u Crnoj Gori i ostvarivanjem njenih interesa. Berlin je bio veoma rezervisan načinom na koji je Đukanović upravljao Crnom Gorom (do detalja je upoznat s ovdašnjim razmjerama kriminala i korupcije) i to je jedan od razloga što je njemački šef diplomatije Gido Vesretvele, tokom posjete regionu u avgustu ove godine, zaobišao Podgoricu. Ali, iz njemačke prijestonice već stižu signali da će nakon odlaska dosadašnjeg premijera ministar inostranih poslova Njemačke posjetiti Crnu Goru. Najavljuje se da će budućeg premijera Igora Lukšića uskoro primiti njemačka kancelarka Angela Merkel, a njemački privrednici održaće poslovni forum u Crnoj Gori. Biće to podrška novom premijeru, jer put za Brisel zemalja na jugoistoku Evrope vodi preko Berlina. Takođe, ima naznaka da će Lukšić ubrzo razgovarati i s američkom državnom sekretarkom Hilari Klinton.

BLOG: Lukšić je prije dva mjeseca na svom blogu govorio da treba slati „male i kontrolisane impulsi – u našem slučaju, reforme”. „Onda posmatrate kako se ti impusli akumuliraju, a zatim konačno dobijaju sopstvenu snagu. Vrijeme je sigurno ključni faktor. Takođe, sa zahuktavanjem promjena, potreban je konstantni nadzor i ispravke. To je priručnik za ostatak trke, kako se njena završna faza približava”, zaključio je budući premijer. Ali, EU, a ni Crna Gora, nemaju vremena za „male i kontrolisan impulse”. Rok za izlazak iz pasivne pozicije je već postavljen – 31. jul 2011. Ono što nije uradila za dvije decenije, realan i mjerljiv progres, uz nedovoljnu političku volju, Crna Gora će morati da uradi u narednih sedam mjeseci pod vlašću „nejakog Igora”. Zato će taj period biti veoma stresan za čitavu crnogorsku administraciju i društvo u cjelini, a posebno za Lukšića i njegov kabinet. On brzo mora djelovati ukoliko želi da ostvari postavljeni cilj: dobijanje datuma za početak pristupnih pregovora s EU. „Ne želim biti nekorektan, ali došlo je vrijeme da Crna Gora ne bude samo hrabra na riječima, već i na djelu”, kaže potpredsjednik Delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa zemljama jugoistočne Evrope Jelko Kacin. I bivši potpredsjednik crnogorske Vlade i koordinator Foruma 2010 Žarko Rakčević za Monitor kaže da se više ne može nastaviti politika pokazivanja lijepog lica Briselu, a da se u zemlji vlada i radi na stari način. „Zato su uslovi koje nam je postavila EU u korist Crne Gore, regiona, ali i same Unije. Mislim da više ne možemo nazad”, smatra Rakčević. Sličan je stav analitičara Centra za evropske političke studije u Briselu Majkla Emersona. „Prednost Crne Gore je jasna : ona je na dobrom i pravolinijskom putu, trebaće joj još dosta vremena, ali je na putu k članstvu”, tvrdi on. U svakom slučaju, naredna godina je ključna za proces evropskih integracija Crne Gore. Moguće je da nas u njoj očekuje nekoliko političkih zemljotresa, koji mogu biti izuzetno ljekoviti za našu zemlju.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo