Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dnevnik žrtve

Objavljeno prije

na

Mlada žena sa traumatičnim iskustvom, S.R., dala je na uvid aktivistima NVO SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja u Plavu dnevnik koji je dugo vodila. Ona je, kako se može zaključiti iz dnevnika, žrtva teškog porodičnog nasilja, od djevojačkih dana na Kosovu, do nesrećnog braka u Gusinju. Njene ispovijesti potresna su svjedočenja o batinama i seksualnom podvođenju i zlostavljanju. Od prve dojave SOS telefonu prije šest godina, do sada, niko nije sankcionisan niti je snosio bilo kakve posljedice.

Koordinatorka SOS telefona u Plavu Esmeralda Šuvakić ističe kako je to slučaj koji njoj lično veoma teško pada.

„Najveći problem R.S. je taj što je niko nije shvatio ozbiljno, tretiraju je kao duševno bolesnu osobu. Modrice na njenom tijelu koje sam mnogo puta vidjela svjedoče i potvrđuju, međutim, da je ova žena ko zna koliko puta bila predmet teškog fizičkog nasilja”, priča Šuvakić za Monitor.

S. R je u dnevniku koji joj je stavila na uvid detaljno opisala zlostavljanja.

„Tu su bili zapisi o podvođenjima još dok je bila sasvim mlada djevojka u Kosovskoj Mitrovici. Zatim ispovijest o tome kako su joj se razišli roditelji kada je počeo rat. Majka, pravoslavne vjere, ponovo se udala i otišla za Šibenik, a ona sa ocem Bošnjakom stigla u Gusinje. Mislila je da će se udajom spasiti, ali je ispalo da je došla u još goru situaciju. Izrodila je djecu. Sada trpi nasilje zbog djece, jer nema drugog izbora”, prenosi Šuvakić neke detalje iz dnevnika R.S.

U tom dnevniku, kako kaže, lijepe riječi se mogu naći samo za njenu pokojnu svekrvu E.L., koja je, dok je bila živa, štitila.

„Posebno je opisano kako je i na koji način R.S. zlostavljalo šest osoba, za koje je, imenom i prezimenom, napisala da će im se osvetiti. Tri osobe su iz Mitrovice, i tri iz Gusinja, odnosno Plava. Ne znam šta je sa dnevnikom, da li ga još uvijek čuva, s obzirom na loše zdravstveno stanje i na muža nasilnika”, priča Šuvakić.

R.S. se za pomoć SOS telefonu u Plavu posljednji put obratila prije pola godine, kada je bila toliko premlaćena da je morala biti prebačena u plavsku bolnicu.

„Imala je povrede u predjelu usta i čitave glave. Smjestili smo je u bolnicu. Ali šta se desilo? Ona je pobjegla iz bolnice. Policija ju je pronašla u kući, u izbjegličkom naselju u Gusinju ‘nakljukanu’ ljekovima za smirenje. Vratila se djeci. Policija je neko vrijeme čuvala. Ona nema gdje da ode”, kaže Šuvakićeva.

Prema njenim riječima u plavskoj opštini porodično nasilje je veoma izraženo. „Upravo smo zaokružili deset godina postojanja SOS telefona za djecu i žene žrtve nasilja. Za to vrijeme registrovali smo oko šest stotina slučajeva. To bi značilo da smo svaki šesti dan imali po jedan slučaj nasilja, što je poražavajuće”, kaže Šuvakić.

Ona naglašava kako je, uprkos usvajanju novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, u posljednjih nekoliko mjeseci taj broj u drastičnom porastu.

„Jedna zlostavljana žena nam je ispričala kako joj je muž zaprijetio da će tek sada da vidi svoga Boga. Zaista, od avgusta, kada je zakon stupio na snagu, mi bilježimo drastičan rast nasilja. Za tri-četiri mjeseca imali smo najmanje trideset regitrovanih slučajeva”, kaže Šuvakić.

Kao karakterističan navodi slučaj Taibe Drašković koja je zbog teških tjelesnih povreda nanesenih najvjerovatnije pesnicama i daskom, završila na hirurgiji beranske bolnice. Ona se poslije izlaska iz bolnice nije vratila u Plav. Otišla je zauvijek iz toga grada.

Svome suprugu se nije vratila ni Velika Vučinić iz Murine, koja je tako pretučena, da se jedva živa izvukla. Za nju je pronađen nužni smještaj u izbjegličkom naselju u Gusinju.

U Plavu je prije nekoliko godina zabilježen i slučaj porodičnog nasilja koji je imao tragični kraj, kada je od posljedica batina preminula prosvjetna radnica Milunka Turković. Njen suprug Bogoslav, takođe prosvjetni radnik, je osuđen prvo na četrnaest, a kazna mu je potom smanjena na devet godina.

Esmeralda Šuvakić ističe kako je od ogromnog broja slučajeva nasilja, sudski, i to najčešće sa blagim i uslovnim kaznama, završeno svega oko četrdeset.

„Mnogo je teško kada se zakaže suđenje i čekate pred sudnicom, a žrtva se ne pojavi. Odustane. Sjutra vas gleda na ulici kao da ništa nije bilo. Misli da je završeno sa nasiljem, ali najčešće nije. Onda dođe ponovo da traži pomoć”, kaže Šuvakić.

Koordinatorka SOS telefona u Plavu priča kako je sa svojim koleginicama pokušavala da za jedan broj najtežih slučajeva nađe smještaj u Podgorici ali da to nije moglo da se realizuje zbog nedostatka novca.

„Ovdje u Plavu smo pronašli jednu osobu, u čijem stanu sklanjamo žene na nekoliko noći. Nekada nam izlazi u susret i bolnica, koja pretučene žene hospitalizuje neko vrijeme, dok se malo ne oporave. Nemamo drugog rješenja, a ovom gradu je potrebno neko sigurno mjesto za žrtve nasilja”, smatra Šuvakić.

Jedan od posljednjih teških slučajeva u Plavu je registrovan prije dvadesetak dana, kada je D. T., udata žena i majka, prijavila da je silovao izvjesni taksista. Slučaj je, prema riječima Šuvakić, došao do policije, ali je žrtva insistirala da se završi sa upozorenjem, kako bi „sačuvala porodicu od blama”.

Dnevnik R.S. strašna je opomena. Alarm je uključen! Ako ima ko da ga čuje.

Talas nasilja

Da je posljednjih nekoliko mjeseci na sjeveru Crne Gore porodično nasilje u porastu govore teški slučajevi i u drugim gradovima. Jesenas su za samo nedjelju dana sjever potresle dvije porodične tragedije. Radenko Bošković (57) iz Bijelog Polja na nečuven način ubio je majku Danicu. Optužnicom je opisano kako je pretukao motkom i ostavio na livadi ne dozvoljavajući joj da uđe u kuću. Nesrećna starica je vani preminula, a njene tri kćerke su kasnije optužile policiju da nije učinila dovoljno, s obzirom na ranije Radenkove nasrtaje na roditelje, prijavljivanja i pritvaranja zbog nasilja. Koji dan kasnije u Rožajama, na Turjaku, Muamer Škrijelj, nožem je napao suprugu Elviru Tarhaniš, povrijedivši i nerođenu djevojčicu u njenom stomaku. Elvira i dijete su jedva spašeni.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo