Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Priroda bez zaštite

Objavljeno prije

na

Seizmološki zavod Crne Gore registrovao je u Plužinama 21. decembra seriju zemljotresa srednje jačine. Bio je to nastavak dvadesetodnevne serije podrhtavanja tla u okolini brana u Pivi.

,,I ovaj zemljotres je najvjerovatnije nastao stimulišućim dejstvom visokog vodenog stuba akumulacije Piva…”, piše u izvještaju direktora Seizmološkog zavoda Crne Gore Branislava Glavatovića. Glavatović je napomenuo da je ,,induktivni seizmički efekat akumulacije Piva, kao i ogromnog broja visokih brana širom svijeta, opšte poznat i dobro proučen”.

Istovremeno, crnogorska vlada ne odustaje od izgradnje brana na Morači, iako je izvjesno da će i one nositi određeni rizik za nastanak potresa.

,,Nakon izgradnje hidroelektrana na Morači realno je očekivati da se na tim lokacijama manifestuje pojava zemljotresa, najvjerovatnije manje jačine, kao posljedica pritiska vodenog stuba akumulacije”, navodi se u izvještaju Seizmika projektne oblasti, koji je uradio Seizmološki zavod.

Ovih dana naši susjedi se bune tvrdeći da su ih zadesile poplave zbog naših hidroelektrana. Najmanje šest miliona konvertibilnih maraka iznosi šteta koju su nedavno nanijele poplave opštini Foča, za koje je, kako tvrde u tom gradu, odgovorno rukovodstvo HE Piva, koja se nalazi u Crnoj Gori, ali kojom upravlja Elektroprivreda Srbije. Da li su poplavama oko Foče kumovale naše brane, a našim poplavama albanske – stručnjaci bi trebalo konačno da utvrde. I da se preduzmu konkretne mjere.

Krajnje je vrijeme da se i zbog zemljotresa, ali i sve češćih poplava, otvoreno saopšti – koliko na njih utiču brane.

U toku su ubrzane pripreme i za izgradnju hidroelektrana koje treba Crnu Goru da pretvore ,,u balkansko energetsko čvorište”. Stručnjaci upozoravaju na pogubne posljedice njihovog uticaja na prirodu.

,,Izgradnja bilo kog izvora energije remeti prirodno stanje okoline i ukoliko se pažljivo ne sagleda njihov uticaj, kratkoročni i dugoročni, posljedice mogu biti drastične”, kaže Jelena Marojević, iz NVO Green Hom.

Ona objašnjava da je teško predvidjeti kakav će uticaj imati eventualna izgradnja brana na Morači, jer Strateška procjena uticaja – SEA koja je trebalo da odgovori na to pitanje nije urađena onako kako zahtijevaju evropski standardi i dobra praksa, a nekritičkim preuzimanjem određenih postavki iz Detaljnog prostornog plana, odnosno Strategije razvoja energetike (za koju nije ni rađena SEA) i pristrasnim ocjenama prednosti i nedostataka varijante gradnje i varijante negradnje dovodi se u pitanje kredibilitet tog dokumenta.

,,Neke njegove ocjene su blago rečeno sporne, a mnoga pitanja ostaju bez odgovora, kao što je uticaj na vode, uticaj na biodiverzitet i transport sedimenta”, objašnjava Jelena Marojević.

U Grin Home-u pojašnjavaju da to područje ima bogatu i raznovrsnu floru. Na njemu je skoncentrisano više od trećine biljaka Crne Gore i odlikuje se vjerovatno najinteresantnijom kombinacijom biljnih vrsta različitog porijekla.

Samo u kanjonskom dijelu evidentirane su 933 vrste, dok u slivu Morače ima oko 1.600 biljnih vrsta. Istraživanja su pokazala da je ovo područje izuzetno značajno i za boravak ptica.

No, ono što se olako zaboravlja jeste da u biodiverzitet spadaju i ono što nam priroda daje i od čega možemo zaraditi – poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, turizam…

„Gubitak biodiverziteta predstavlja i ekonomski gubitak koji niko nije ozbiljno razmotrio, pa danas ne znamo koliko će Crna Gora izgubiti u novcu usljed gubitka i potapanja poljoprivrednog zemljišta ili nekog šumskog kompleksa. Sve te gubitke je potrebno izračunati i dodati na predviđene troškove izgradnje da bismo dobili realnu projekciju troškova projekta”, objašnjava Marojević.

Za sada nema preciznih podataka ni o tome kako bi brane radile ako se izgrade tj. kako će se upravljati vodom, a samim tim i dotokom vode – Moračom do Skadarskog jezera; koja će količina vode biti zadržana ili ispuštena, u kom periodu godine, da li se to poklapa sa periodom gniježđenja ptica ili mrijesta, koliko će to uticati na variranje nivoa vode jezera…

Do sada nije javnosti objašnjeno ni zašto bi gradnja HE na Morači bila od javnog interesa.

U Ugovoru o koncesiji kriterijumi zaštite životne sredine su veoma široko i generalno postavljeni uz navođenje termina ekološki uslovi i standardi životne sredine, bez jasne definicije šta ti termini znače. Mjere za zaštitu životne sredine ostavljene su investitoru da ih sam definiše. Zato može da se desi da izlaženje u susret investitoru donese štetu građanima i prirodi.

Marijana BOJANIĆ

Hidrocentrale smanjuju ulcinjske plaže

,,Da, Ada zaista nestaje”, odgovorio je jedan državni funkcioner na pitanje novinara Monitora da li vidi da je plaža na tom rajskom ostrvu na ušću Bojane u Jadransko more sve manja. Crnogorski zvaničnici, izgleda, ne brinu previše o razlozima zašto se to dešava. Da o tome misle onda bi od Albanije zatražili informacije o gradnji novih hidrocentrala „Ašta 1 i 2″, na rijeci Drim, glavnoj pritoci Bojane. Jer, novi energetski objekti, koje desetak kilometara južno od Skadra užurbano gradi austrijska kompanija Por, a kao podizvođač je uključen i crnogorski Bemax, smanjiće dotok vode i sedimenata u Bojani i time dodatno ubrzati nestanak ne samo plaže na Adi, već i one na Velikoj plaži. Samo u posljednjih pet godina, na najznačajnijem turističkom resursu Ulcinja i Crne Gore, plaža je manja, posebno na istočnom dijelu, za najmanje pet metara! U drugoj polovini 20. vijeka na Drimu su izgrađene tri velike hidrocentrale, što je poremetilo ranije prirodno uspostavljeni hidrološki režim. Pijesak je u dovoljnim količinama stizao do ulcinjske rivijere. Već tridesetak godina more odnosi više pijeska nego što ga Bojana iz Drima ili Morače donosi. Ionako ga sada i tamo ima manje, jer ga iz rijeka nekontrolisano vade koncesionari. Stoga bi hidrocentrale na Morači, koja se uliva u Skadarsko jezero iz kojeg izvire Bojana, poremetile balansa u taloženju sedimenata, odnosno do lako predvidljive sudbine Velike plaže. Izvršni direktor ekološke organizacije Zeleni korak iz Ulcinja Dželal Hodžić kaže da bi se gradnjom brana smanjio i nivo Skadarskog jezera, a time i protok vode u Bojani. „Time bi ova rijeka izgubila funkciju migracionog puta za ribe, posebno za mriješćenje, sa nepredvidivim posljedicama kada je u pitanju opstanak nekoliko vrsta ribe”, ističe on. U studiji Regionalni park delta Bojane konstatuje se da je delta Bojane najvažnija prirodna močvara na istočnom Mediteranu koja se odlikuje neobično raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejsaža, staništa i vrsta. „Ne zaštititi li se taj prostor ozbiljno bi se ugrozio ustavni status Crne Gore i njena međunarodna reputacija kao turističke zemlje i ekološke države”, navodi se u tom dokumentu.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD  TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije,  kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem

 

Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.

Činilo se da je Vlada  odustala od tog posla. No, samo dva dana  nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala  saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu  i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović.  Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo  noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini  objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete.  To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE OD DESET DANA POTJERE ZA  ALIJOM BALIJAGIĆEM: Bjegunac izmiče i Crnoj Gori i  Srbiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Balijagić skriva po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji, građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni, očigledno ne rade svoj posao

 

 

Više od deset dana prošlo je kako je osuđivani pljačkaš, ubica, silovatelj, Alija Balijagić ubio dvoje starih ljudi, brata i sestru  Jovana i Milenku Madžgalj, a za njim se još traga između Bijelog Polja i Prijepolja. U potragu su uključene dvije države – Crna Gora i Srbija, na čijim teritorijama se kreće bjegunac.

U cijelom regionu vlada strah. Mještani sela dvije države – od Sokolca, gdje su Madžgalji ubijeni, pa do Brajkovca (Prijepolje), gdje je Balijagić posljednji put viđen, strahuju za svoje i živote svojih familija. Nastave u školama se odlažu ili se obavljaju onlajn, dok su sela puna uniformisanih lica – policije, specijalnih jedinica, vojske…

Uz svu savremenu tehnologiju i opremu, kojom raspolažu bezbjednosni organi obje države, od kojih je jedna članica NATO Alijanse, čini se da nijesu ni blizu opasnom bjeguncu. Prema kazivanju mještana, Balijagić mirno ide od sela do sela, popriča i popije po koju s žiteljima polupraznih sela, dok su  obje države upregle sve resurse, kako tvrde same vlasti, da bi ga zarobili.

Mještanin Brajkovca kaže da je vidio čovjeka koji je iskočio iz žbunja, imao je pušku i ranac. Predstavio mu se kao lovac i rekao da se ne plaši.

„Ostavio je pušku uz jednu bukvu, i rekao ajde da popijemo po jednu rakiju. Ja sam tada rekao, ima neki čovjek kog traže zbog ubistva. On je dodao – pa jesu li ga našli, ja sam rekao – ne, a on je kazao – naći će ga. Malo smo popričali, sve to je kratko trajalo i on je otišao dalje“ prepričava svoj susret.

On tvrdi da je odmah prepoznao o kome se radi, ali je ćutao kako ne bi svoj život izložio opasnosti. Zbog straha da se Balijagić ne vrati u njegovu kuću kao što se vratio kod Madžgalja i ubio ih, kaže da je spavao kod komšije.

„Strah je i mene, strah je i sve ljude koji žive u selu. Sve vrijeme su vrata zaključana, sigurni smo samo kad policiju vidimo u blizini naših kuća. Policajci nam kažu da se ne plašimo i da su oni tu, ali sve je uzalud. Mi ćemo biti mirni tek kad ga pronađu“, kaže mještanin.

U potrazi za Alijom Balijagićem dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Pripadnici vojske su noćili kod mještana Sokolca, sela ubijenih Madžgalja. Sa druge strane, u Srbiji su angažovane jedinice Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu, saopšteno je iz njihovog MUP-a. Do sada je, tvrde, pregledano više od 80 napuštenih objekata,  koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbije – dronovi, termovizija i psi tragači.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Hrvatska strana ima  obrazloženje zabrane prelaska neba službenim avionom za Bečića i Mandića . „ To je uobičajeno kada su u pitanju odluke ovakve vrste, da se neko proglasi personom non grata. Takoreći, standard u međunarodnom pravu.  Budući da se radi o vladinom, državnom  avionu, njegovi putnici moraju biti evidentirani kada se prelazi preko zemlje. Što nije slučaj sa civilnim avionima“, objasnili su za Monitor iz hrvatske diplomatske mreže. Ni oni nijesu zvanično htjeli da komentarišu slučaj.

Generalni sekretarijat Vlade je nedavno objavio Dokumenta  o korišćenju aviona u vlasništvu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore u periodu od 01. 07. do 27. 09.2024. godine. Ta dokumenta, odnosno zahtjevi za korišćenje aviona, i putni nalozi, prethodno su nosili  oznaku tajno.  Prema njima, Mandić nije u tom periodu putovao u pravcu koji bi uključivao i hrvatsko nebo, dok  Bečića nema na spsiku putnika.  Prema objašnjenju Monitorovih dobro upućenih izvora,  Bečiću po funkciji i ne pripada da koristi službeni, Vladin avion.  Ipak, mogao bi biti putnik kao član neke Vladine delegacije. Za razliku, Mandić ima pravo na korišćenje službenog aviona, i prema podacima koje su nedavno objavljeni u periodu od juna do kraja septembra, u kom je važila zabrana Hrvatske, koristio ga je dva puta – za Maroko  i Maltu. Tamo se nije išlo  preko hrvatskog neba.

Slučaj proglašenja Mandića, Bečića i Kneževića personama non grata, pominje se i u najnovijem, ove sedmice objavljenom, Izvještaju Evropske Komisije (EK) za Crnu Goru, u kontekstu pogoršanja odnosa sa Hrvatskom

U Izvještaju se ocjenjuje da su ti odnosi pogoršani, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.  Brisel takođe ocjenjuje da su tenzije, kako stoji u Izvještaju,  proizašle iz „nerazriješenih bilateralnih pitanja“.

“Nije bilo napretka u vezi sa neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’. Usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu u junu, koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska zvaničnika za persone non grata”, piše u Izvještaju.

Ovih je dana u parlamentu, povodom godinu dana Vlade Milojka Spajića, od strane Adrijana Vuksanovića,  poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI, problematizovana izjava Andrije Mandića na jednom od Vučićevih glasila. Vuksanović je pitao  premijera Spajića za komentar  Mandićeve izjave u emisiji Ćirilica na Televiziji Happy,  da se danas Hrvati “identifikuju sa NDH”.

Spajić je odgovorio da nije vidio tu izjavu,  da Hrvatsku vidi kao partnera, te da su oni potpuni diskonituitet onog što se dešavalo 90-tih.

“Mi smo mlada generacija koja kaže da sve ono što je rađeno u ime Crne Gore nije u naše ime”, saopštio je premijer. Takođe, upitan za mišljenje, kazao je da on ne povezuje Hrvatsku sa bilo kojom Hrvatskom iz prošlosti, kao i da, ko god je spreman da pomogne na evropskom putu, njegov je saveznik.

Bilo bi dobro, ako Spajić zaista planira  da uvede Crnu Goru u EU, da ipak “poveže Hrvatsku sa nekom Hrvatskom iz prošlosti”. Recimo, onom  kojoj je Crna Gora, tokom devedesetih godina,  napala Dubrovnik.  Taj ratni zločin ne samo što nije dobio epilog pred pravosuđem, nego se o njemu gotovo ne govori, izuzev na godišnjicu napada,  u rijetkim medijima.

Nerijetko se čuju upozorenja da bi Crna Gora ukoliko želi da uđe u EU, morala da popravi odnose sa Hrvatskom, koja bi mogla da  joj taj put uspori, potencijalno i blokira. U tome joj neće pomoći samo  premijerov evropski govor u parlamentu, ili posjeta Dubrovniku  predsjednika Crne Gore. Toga smo se „napretka na evoropskom putu“ nagledali.

Stvar je mnogo složenija i od  toga kako dobiti štrik za dobrosusjedske odnose u izvještaju Brisela. Ukoliko Crna Gora zaista želi da postane društvo evropskih vrijednosti, ona to mora istinski i da postane. A to ne može biti dok  politiku budu krojili oni koji podržavaju ideologije devedesetih, koje su  proizvele hiljade i hiljade žrtava  na ovim prostorima, samo zbog njihovog imena, ili vjere.

To što naši zvaničnici  moraju službenim avionom da kruže oko Hrvatske, – nije suštinski hrvatsko već naše pitanje.  Sve i da mogu, sve dok njihova politika bude kočila suočavanje ove zemlje sa ratnom prološću, budila nacionalne strasti i tenzije  i kočila stvaranje normalnog društva, uzalud će biti i štrikovi Brisela.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo