Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Priroda bez zaštite

Objavljeno prije

na

Seizmološki zavod Crne Gore registrovao je u Plužinama 21. decembra seriju zemljotresa srednje jačine. Bio je to nastavak dvadesetodnevne serije podrhtavanja tla u okolini brana u Pivi.

,,I ovaj zemljotres je najvjerovatnije nastao stimulišućim dejstvom visokog vodenog stuba akumulacije Piva…”, piše u izvještaju direktora Seizmološkog zavoda Crne Gore Branislava Glavatovića. Glavatović je napomenuo da je ,,induktivni seizmički efekat akumulacije Piva, kao i ogromnog broja visokih brana širom svijeta, opšte poznat i dobro proučen”.

Istovremeno, crnogorska vlada ne odustaje od izgradnje brana na Morači, iako je izvjesno da će i one nositi određeni rizik za nastanak potresa.

,,Nakon izgradnje hidroelektrana na Morači realno je očekivati da se na tim lokacijama manifestuje pojava zemljotresa, najvjerovatnije manje jačine, kao posljedica pritiska vodenog stuba akumulacije”, navodi se u izvještaju Seizmika projektne oblasti, koji je uradio Seizmološki zavod.

Ovih dana naši susjedi se bune tvrdeći da su ih zadesile poplave zbog naših hidroelektrana. Najmanje šest miliona konvertibilnih maraka iznosi šteta koju su nedavno nanijele poplave opštini Foča, za koje je, kako tvrde u tom gradu, odgovorno rukovodstvo HE Piva, koja se nalazi u Crnoj Gori, ali kojom upravlja Elektroprivreda Srbije. Da li su poplavama oko Foče kumovale naše brane, a našim poplavama albanske – stručnjaci bi trebalo konačno da utvrde. I da se preduzmu konkretne mjere.

Krajnje je vrijeme da se i zbog zemljotresa, ali i sve češćih poplava, otvoreno saopšti – koliko na njih utiču brane.

U toku su ubrzane pripreme i za izgradnju hidroelektrana koje treba Crnu Goru da pretvore ,,u balkansko energetsko čvorište”. Stručnjaci upozoravaju na pogubne posljedice njihovog uticaja na prirodu.

,,Izgradnja bilo kog izvora energije remeti prirodno stanje okoline i ukoliko se pažljivo ne sagleda njihov uticaj, kratkoročni i dugoročni, posljedice mogu biti drastične”, kaže Jelena Marojević, iz NVO Green Hom.

Ona objašnjava da je teško predvidjeti kakav će uticaj imati eventualna izgradnja brana na Morači, jer Strateška procjena uticaja – SEA koja je trebalo da odgovori na to pitanje nije urađena onako kako zahtijevaju evropski standardi i dobra praksa, a nekritičkim preuzimanjem određenih postavki iz Detaljnog prostornog plana, odnosno Strategije razvoja energetike (za koju nije ni rađena SEA) i pristrasnim ocjenama prednosti i nedostataka varijante gradnje i varijante negradnje dovodi se u pitanje kredibilitet tog dokumenta.

,,Neke njegove ocjene su blago rečeno sporne, a mnoga pitanja ostaju bez odgovora, kao što je uticaj na vode, uticaj na biodiverzitet i transport sedimenta”, objašnjava Jelena Marojević.

U Grin Home-u pojašnjavaju da to područje ima bogatu i raznovrsnu floru. Na njemu je skoncentrisano više od trećine biljaka Crne Gore i odlikuje se vjerovatno najinteresantnijom kombinacijom biljnih vrsta različitog porijekla.

Samo u kanjonskom dijelu evidentirane su 933 vrste, dok u slivu Morače ima oko 1.600 biljnih vrsta. Istraživanja su pokazala da je ovo područje izuzetno značajno i za boravak ptica.

No, ono što se olako zaboravlja jeste da u biodiverzitet spadaju i ono što nam priroda daje i od čega možemo zaraditi – poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, turizam…

„Gubitak biodiverziteta predstavlja i ekonomski gubitak koji niko nije ozbiljno razmotrio, pa danas ne znamo koliko će Crna Gora izgubiti u novcu usljed gubitka i potapanja poljoprivrednog zemljišta ili nekog šumskog kompleksa. Sve te gubitke je potrebno izračunati i dodati na predviđene troškove izgradnje da bismo dobili realnu projekciju troškova projekta”, objašnjava Marojević.

Za sada nema preciznih podataka ni o tome kako bi brane radile ako se izgrade tj. kako će se upravljati vodom, a samim tim i dotokom vode – Moračom do Skadarskog jezera; koja će količina vode biti zadržana ili ispuštena, u kom periodu godine, da li se to poklapa sa periodom gniježđenja ptica ili mrijesta, koliko će to uticati na variranje nivoa vode jezera…

Do sada nije javnosti objašnjeno ni zašto bi gradnja HE na Morači bila od javnog interesa.

U Ugovoru o koncesiji kriterijumi zaštite životne sredine su veoma široko i generalno postavljeni uz navođenje termina ekološki uslovi i standardi životne sredine, bez jasne definicije šta ti termini znače. Mjere za zaštitu životne sredine ostavljene su investitoru da ih sam definiše. Zato može da se desi da izlaženje u susret investitoru donese štetu građanima i prirodi.

Marijana BOJANIĆ

Hidrocentrale smanjuju ulcinjske plaže

,,Da, Ada zaista nestaje”, odgovorio je jedan državni funkcioner na pitanje novinara Monitora da li vidi da je plaža na tom rajskom ostrvu na ušću Bojane u Jadransko more sve manja. Crnogorski zvaničnici, izgleda, ne brinu previše o razlozima zašto se to dešava. Da o tome misle onda bi od Albanije zatražili informacije o gradnji novih hidrocentrala „Ašta 1 i 2”, na rijeci Drim, glavnoj pritoci Bojane. Jer, novi energetski objekti, koje desetak kilometara južno od Skadra užurbano gradi austrijska kompanija Por, a kao podizvođač je uključen i crnogorski Bemax, smanjiće dotok vode i sedimenata u Bojani i time dodatno ubrzati nestanak ne samo plaže na Adi, već i one na Velikoj plaži. Samo u posljednjih pet godina, na najznačajnijem turističkom resursu Ulcinja i Crne Gore, plaža je manja, posebno na istočnom dijelu, za najmanje pet metara! U drugoj polovini 20. vijeka na Drimu su izgrađene tri velike hidrocentrale, što je poremetilo ranije prirodno uspostavljeni hidrološki režim. Pijesak je u dovoljnim količinama stizao do ulcinjske rivijere. Već tridesetak godina more odnosi više pijeska nego što ga Bojana iz Drima ili Morače donosi. Ionako ga sada i tamo ima manje, jer ga iz rijeka nekontrolisano vade koncesionari. Stoga bi hidrocentrale na Morači, koja se uliva u Skadarsko jezero iz kojeg izvire Bojana, poremetile balansa u taloženju sedimenata, odnosno do lako predvidljive sudbine Velike plaže. Izvršni direktor ekološke organizacije Zeleni korak iz Ulcinja Dželal Hodžić kaže da bi se gradnjom brana smanjio i nivo Skadarskog jezera, a time i protok vode u Bojani. „Time bi ova rijeka izgubila funkciju migracionog puta za ribe, posebno za mriješćenje, sa nepredvidivim posljedicama kada je u pitanju opstanak nekoliko vrsta ribe”, ističe on. U studiji Regionalni park delta Bojane konstatuje se da je delta Bojane najvažnija prirodna močvara na istočnom Mediteranu koja se odlikuje neobično raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejsaža, staništa i vrsta. „Ne zaštititi li se taj prostor ozbiljno bi se ugrozio ustavni status Crne Gore i njena međunarodna reputacija kao turističke zemlje i ekološke države”, navodi se u tom dokumentu.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo