Povežite se sa nama

OKO NAS

FESTIVALI  NA SJEVERU: Kolašin i tango sve skladnije plešu

Objavljeno prije

na

Tango kamp se, lani, vratio u Kolašin na velika vrata. Ovogodišnjem izdanju prisustvovaće čak 800 plesača iz 160 gradova svijeta, što će tu opštinu pozicionirati na mapi destinacija za koje se zna u višemilionskoj tango zajednici

 

 

”Legenda je ponovo tu”, tako je lani, nakon petogodišnje pauze, najavljen povratak internacionalnog Tango kampa u Kolašin. Ove godine, 10–to izdanje manifestacije, koje će, prema najavama organizatora,  oboriti rekorde i u dužini trajanja i u posjećenosti,  ima moto Tango kamp se vratio da ostane.

Manifestacija je prestala da postoji  2018. godine, kada su se, nakon osam godina rada punog entuzijazma,  organizatori umorili od finansijskih, logističkih, pa i bezbjednosnih prepreka, koje su ih pratile od početke plesnog  festivala.  Sada, kako za Monitor kaže  Darko Dožić, jedan od osnivača, u tom gradu je i više  razumijevanja i više podrške za manifestaciju, po kojoj se Kolašin pročuo  u višemilonskoj tango zajednici.

Kolašinski tango festival je dobitnik Wild beauty nagrade crnogorske Nacionalne turističke organizacije (NTO)  i jedna od devet manifestacija koja je na spisaku onih koje “ne smijete propustiti ako dolazite u Crnu Goru“. Ovog ljeta,  na sjever Crne Gore dovodi čak 800 plesačica i plesače iz 41 zemlje i preko 160 gradova svijeta.

Način na koji je organizovan, kao spoj plesa, edukacije i aktivnog odmora, objašnjava Dožić, Kampu  je obezbijedio mjesto u istoriji tango zajednice, ali i ulogu trend setter-a među sličnim događajima u svijetu.  Po uzoru na kolašinski organizovani su brojni događaji širim svijeta. Fenomen atraktivnosti tanga i brojnost zajednice okupljene oko tog argentinskog plesa, sagovornik Monitora objašnjava kao „odgovor na savremenu otuđenost“. Ta zajednicu nema kontinuitet postojanja, iako je ples  star oko 120 godina.  Vojna diktatura u Aregentini i pop kultura, podsjeća Dožić, učinili su da  ples skoro nestane u toj zemlji, ali i u Evropi. Obnavljanje je, na zalasku minulog vijeka, krenulo prvo od velikih gradova.

„Zajednica se  aktivno razvija poslednjih 30-ak godina , tako da, u tom smislu,  nije  star fenomen, iako mi plešemo na muziku staru 70-80 godina. Međutim,  sve nas je više i zajednica će ubrzano rasti narednih godina, kao odgovor na otuđenost, ali i zbog činjenice da  okuplja  ljude koji među sobom mogu lako komunicirati, bilo od kuda da dolaze, jer „govore“ istim jezikom, koji se zove tango…”, kaže osnivač jednog od događaja po kojima su turistička ljeta u Kolašinu pamte.

Taj grad i tango, objašnjava Dožić, sada sve skladnije zajedno „plešu“ , iako nije oduvijek bilo tako.  Organizatore i tangerose u toj sjevernoj opštini u početku su dočekivale i predrasude i nerazumijevanje, kao strah od nepoznatog i palanačke navike.  Proces upoznavanja i navikavanja još traje, ali ide dobrim putem. Energija koju tangerosi ostavljaju po ulicama varoši, neposrednost i spontanost otopili su krutost male sredine.

U tom građenju odnosa između lokalaca i plesača važnu ulogu imala je i korist koju je imala turistička privreda. Kolašin, danima  tokom kojih se održavala manifestacija, mogao pohvaliti činjenicomda  u privatanom smještaju nije bilo slobodnog mjesta.

„Kamp je Kolašinu donio mnogo toga, veliki doprinos duhu i prepoznatljivosti grada na jedan specifičan način, nezabilježen ni u jednom malom mjestu na svijetu, a kamoli u Crnoj Gori.  U onom najpragmatičnijem  smislu donio je i stotine hiljada eura zarade.  Pored toga, osim što su turisti, tangerosi su i turistička ponuda. Kad oni izađu da plešu po trgu ili ulicama, Kolašin  dobija atraktivan turistički događaj. Oni su turisti koji uživaju u Kolašinu, ali gradu i daju ponudu, koja je jedinstvena  i neočekivana nekome  ko se slučajno zadesi u gradu“, kaže Dožić.

Kako se pokazalo, tokom devet godina,  manifestacija je mnogo više od plesnog događaja. Pored  plesnih i muzičkih sadržaja vezanih za argentinski tango, svakodnevno uključuje različite izlete, planinarenja, časove joge, relaks i antistres programe, biciklizam, penjanje, jahanje, streličarstvo, kreativne radionice za djecu, muzičke radionice, predavanja, projekcije, argentinske folklorne plesove… Za vrijeme događaja, svakog dana radi i škola tanga za početnike. I to sve je  besplatno za Kolašince i sve turiste, neplesače koji posjete grad.

Na muzičkom dijelu festivala  nastupala su značajna imena argentinskog tanga. Ovog ljeta gosti su Leonel Kapitano, Leonel Gaso, Huan Pablo Galjardo, Federiko Aranda, Lusio Klaros, kao i orkestar Tanguango, dok će muziku na plesnim događajima puštati neki od najpoznatijih evropskih DJ-eva.

“Nastavljamo gdje smo stali prošle godine. Ove ćemo otići i korak dalje. Tango kamp i njegovi brojni prateći sadržaji će Kolašin ponovo istaći kao mjesto kreativnog odmora, specifično i različito u odnosu na ostala turistička mjesta u Crnoj Gori. Fotografije prirodnih ljepota grada i okoline obićiće će svjetsku tango zajednicu. To je vrlo važna besplatna promocija kolašinske turistike ponude”, najavili su organizaori.

Prema Dožićevim  riječima, gosti kampa su turisti kakvi Kolašinu mnogo znače, s obzirom  da je njihov prosječni ostanak i ove godine oko osam dana, dok ima i dosta onih koji su odlučili da ostanu na događaju svih 19 dana, pa i duže. Gosti kampa, uz to,  većinu vremena provode u gradu, za razliku od uobičajenih tranzitnih turista.

“Činjenica je i da raznovrsni sadržaji koje kamp nudi u Kolašin privlače veliki broj neplesača koji nisu formalni gosti događaja, što ima mnogo dalekosežniji efekat nego da je u pitanju obični plesni događaj. Ovo je razlog zbog kojeg mnogi ljudi koji imaju kuće ili vikendice u Kolašinu produžavaju svoj boravak u gradu“, kaže on.

Tango zajednica, istovremeno, objašnjava Dožić,  sve više dobija od Kolašina na više načina. Opština minule dvije godine finansijski podržava tu manifestaciju, a ove godine iz lokanog budžeta za organizaciju je obezbijeđeno 20.000 eura.  To grantuje organizaorima da nijesu u „minusu“, kako je bilo na početku.

„Dobili smo i jednu lijepu poziciju za razvoj, podržavaju nas privrednici, ustanove. Naročito je podrška osnovne i srednje škole značajna. Imamo odličnu saradnju sa Skijalištima Crne Gore.  Dobili smo i atraktivan prostor za naše aktivnosti i za ovakav vid događaja, jer, u tom smislu, tango i Kolašin kao da su „šiveni“ jedno za drugo. To što je riječ o malom gradu, omogućava učesnicima da se svakodnevno sreću, komuniciraju, da se upoznaju sa Kolašincima i Kolašinkama, grade prijateljstva, razmjenjuju iskustva…“, kaže  Dožić.

Ipak, ostaje još mnogo prostora, da se ta saradnja unaprijedi, pa da događaj donese mnogo veću korist i Kolašinu i Crnoj Gori.   Organizatori se nadaju da će oni koji brinu o crnogorskom  turističkom proizvodu to i prepoznati, pa da Tango kamp u budućnosti bude i obimniji i sadržajniji događaj.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo