Povežite se sa nama

OKO NAS

KULT SV. NIKOLE NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Svi ga poštuju već više od hiljadu godina

Objavljeno prije

na

Putevi svetitelja i svetačkih relikvija pokazuju da Crna Gora i njeno primorje nijesu bili samo granica između Istoka i Zapada, već prvenstveno poveznica dva svijeta. To vjekovima svjedoči izuzetno rašireni kult sv. Nikole

 

 

Kult ovog svetitelja najrašireniji je u  Crnoj Gori. Na dan sv. Nikole (19. decembra) pola Crne Gore slavi, a pola ide na slavu. Tridesetak crkava je bilo posvećeno ovom svecu, zaštitniku  djece, pomoraca, neudanih đevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, ribara, svjećara, zidara, trgovaca, tkalaca, zatvorenika, trgovaca, putnika, bolesnika, umirućih.

Sv. Nikola (270-343) je živio u antičkom gradu Mira, u današnjoj Turskoj, a u ikonografiji se prikazuje kao biskup s tri vrećice sa zlatnicima ili s tri zlatne kugle što predstavlja njegovo dobročinstvo. Ponekad se prikazuje sa sidrom ili s lađom u pozadini, kao zaštitnik mornara, a u našim crkvama često i sa malim đetetom koje mu ljubi ruku.

Duboki su korijeni kulta sv. Nikole na našem Primorju. Natpis sa imenom ovog sveca je prepoznat u cjelokupnom fragmentu iz 9. stoljeća sa crkve Sv. Srđa kod Tivta.

Širenju njegovog kulta snažno su doprinjeli benediktinci. Upravo se u njihovoj poznatoj opatiji, u Ulcinju, u mjestu Sv. Nikola, na obali Bojane, svakog 9. maja održava procesija u sjećanje na jednog od najpoznatijih hrišćanskih svetitelja kako na Istoku tako i na Zapadu.

Po legendi, brodovi koji su iz Male Azije za Bari, u Italiji, početkom maja 1087. godine, transportovali tijelo sv. Nikole, sklonili su se u Bojanu, od nevremena. Tijelo tog sveca tu je zadržano dva dana. Mošti sv. Nikole stigle su u Bari, na drugoj strani Jadrana, 22. maja. Tu se i danas nalaze u bazilici koja nosi njegovo ime. Glavni grad ove provincije Pulje (Apulija) zvao se San Nicola di Bari. Bazilika od tada postaje najčuvenija etapa hodočašća u južnoj Italiji: prinčeva i careva, papa i državnika, ali i običnog svijeta različitih nacionalnosti i vjeroispovijesti. Svakako vrijedi navesti činjenicu da je krajem 11. vijeka Bari, sa svojih dvadesetak hiljada stanovnika – Grka, Langobarda, Jermena, Arapa, Slovena i Jevreja – bio multietnički, multireligiozni i interkulturalni grad, svojevrsni arhetip modernog melting pota.

Od 1087. godine između građana Barija i sveca stvorena je neraskidiva i duboka veza koju čine odanost i građanski ponos. Slično je bilo u Ulcinju, pa je u 14. stoljeću na mjestu đe su stajale mošti sv. Nikole (a koje se tada nalazilo na ušću rijeke), sagrađen manastir. Današnja crkva nalazi se blizu ruševina starog hrama.

Narodnoj svečanosti u ovoj opatiji hodočastili su vjernici iz čitavog regiona, te katolici iz Malesije. Mnogi su dolazili na tradicionalni način – bosi.

Bilo je pohvalno krenuti na sveto putovanje pješke, dakle uz napor i žrtvu da bi se postigao cilj: ići u susret tom blagoslovljenom mjestu koje je posvećeno boravkom sv. Nikole Čudotvorca. Vjerovalo se da svojim čudesnim moćima ovaj svetac pomaže svakom ko mu se obrati za pomoć.

Uspomena na ovaj događaj iz 1087. godine očuvana je u Ulcinju, a tradicionalno su joj prisustvovali i ulcinjski muslimani. Bili su to lijepi događaji koji su povezivali narod, duhovno obogaćujući pojedince i cijelu zajednicu. Hodočasnici su zajedno dijelili strahopoštovanje prema natprirodnim moćima sv. Nikole, bez obzira na njihov religijski “pečat“. Motivi tih ljudi bili su isti i univerzalni: zdravlje, blagostanje i sreća za njih i članove njihovih porodica.

Sve do početka Drugog svjetskog rata bila je tradicija da se na ovaj dan održavaju trke konja. Štojski put (Drumi i Shtojit), od Port Milene do Bojane, bio je tolike širine da je na njemu moglo da se poređa 40 konja. Pobjednik trke je bio bogato nagrađivan, a uživao je posebnu čast što ima najbrže jahaće grlo. Neki su boljestojeći Ulcinjani čitave godine pripremali konja samo za taj događaj.

O poštovanju ovog sveca u Baru svjedoči drevni drveni kip koji se čuva u istoimenoj crkvi u selu Zupci. Riječ je svakako o jednom od najljepših kasnosrednjovjekovnih predmeta rađenih u maslinovom drvetu na cijeloj jadranskoj obali.

Na majski Nikoljdan u tom pitomom barskom selu okupljali su se pripadnici svih konfesija. Kako se u proljeće završavala berba maslina, običaj je bio da se, radi napretka poroda, kod kipa ostavi litar ulja i zapali svijeća.

Za Bar je vezana prastara legenda o čudima sv. Nikole koja je sačuvana u Oksfordskom glagoljskom zborniku. Prema toj legendi, sv. Mikuli (Nikoli) je u barskoj crkvi sv. Teodora prišao slijepac koji je odmah progledao. Zatim je svetac čudotvorac učinio da budu spašeni pomorci koji su doživjeli brodolom i davili se u uzburkanom moru pred barskom lukom.

Prije gotovo dvije decenije crkvu Sv. Nikole u Pinčićima, u Šestanima, zajedno su obnovili katolici i muslimani.

I najveće ostrvo na Crnogorskom primorju, koje se nalazi pred Budvom, nazvano je Sveti Nikola, a na njemu se nalazi i crkva posvećena ovom svecu. Po narodnom predanju ispred ove crkve su grobovi učesnika krstaškog pohoda koji su preminuli od epidemije.

I u Boki je i danas, uz kult zaštitnika grada Kotora, sv. Tripuna, sljedeći najpoštovaniji kult sv. Nikole. Patron bratovštine kotorskih pomoraca, Bokeljske mornarice, je ovaj svetitelj. U Kotoru mu je bilo posvećeno pet crkava. Jedna od najpoznatijih crkava u Perastu, sagrađena početkom 17. vijeka, nosi ime Sv. Nikole.

Inače, njegovo ime je na Primorju katkada prelazilo u Mikula, pa se stoga, po crkvi, naselje u Mrkojevićima, u barskoj opštini, naziva Mikulići.

                                                                                                                   Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo