Afera Telekom mogla bi biti početak kraja dvodecenijske vladavine Mila Đukanovića. Mito od preko sedam miliona eura, koje su po svemu sudeći dobili članovi prve familije (Đukanovićeva sestra Ana Kolarević, Oleg Obradović i Miodrag Ivanović), kao i firme povezane sa vođom i njegovima, samo je vrh brijega jednog mračnog posla. U tom je poslu Crna Gora pretrpjela ogromnu štetu – kao i u drugim brojnim Đukanovićevim privatizacijama. Nevolja bivšeg premijera je što se slučaj našao na američkom sudu i već je dokazano obilje kriminalnih radnji prilikom prodaje jednog od najboljih crnogorskih preduzeća. Šta je Matav dobio za višemilionski mito isplaćen po osnovu fiktivnih ugovora, kako su utvrdili američki organi? Mediji su pisali – povoljnu cijenu za manjinski paket akcija, preko čega su se domogli apsolutne većine i cjelokupne infrastrukture Telekoma. To je samo dio priče.
Prema dokumentima kojim Monitor raspolaže, Matav-u, koji je pobijedio na tenderu za kupovinu većinskog paketa Telekoma, dato je mnogo više – poklonjeno mu je fantastičnih 67 miliona eura.
Kako? Prije sklapanja ugovora o kupovini paketa od 51 odsto vlasništva, u Investicionom programu mađarski Matav se obavezao da će u Telekom, iz sopstvenih sredstava, investirati 67,287 miliona eura (vidi tabelu). Upravo te investicije doprinijele su da Matav dobije Telekom, što se vidi iz Izvještaja Tenderske komisije broj 02-9, od 5. januara 2005. ,,U finansijskoj ponudi Matav Rt. je ponudio 114 miliona eura, a jedini je dostavio i ponudu manjinskim akcionarima za otkup njihovih akcija od 51 milion eura…Matav Rt. je u okviru svog Investicionog programa predvidio 67,288 mil EUR kapitalnih investicija”.
Nakon pregovora misteriozno iz ugovora nestaje obaveza o kapitalnim investicijama. Zašto? Nadležni u Telekomu od centrale u Mađarskoj do zaključenja ovog broja nijesu dobili odgovor na naša pitanja.
Uprava Telekoma se hvalila da je u periodu od pet godina investirala znatno više od predviđenog. I zaista, prema knjigovodstvenoj evidenciji uloženo je oko 116 miliona eura – ali našeg novca. Nijesu investirana sredstva Matav-a, kako se vlasnik obavezao u Investicionom programu. Ulagalo se iz profita koji je firma nakon privatizacije ubirala zahvaljujući povlasticama koje su joj obezbijedile crnogorske vlasti. Predstavnici Pokreta za promjene ponovili su skoro da crnogorski građani plaćaju najskuplje račune za telekomunikacione usluge u regionu.
Ekonomski fakultet Podgorice je u januaru prošle godine uradio za potrebe Vlade Izvještaj o realizaciji obaveza iz ugovora o privatizaciji Telekoma, u kome stoji da su kupci preuzeli obavezu „ukupne investicije od 67,287 miliona eura iz sopstvenih sredstava Matav-a, a ne iz sredstva Telekoma”. A zaključuje da je umjesto Matava ulagao Telekom iz vlastitih izvora.
Prema mišljenjima stručnjaka koje je Monitor kontaktirao to što suma od preko 67 miliona eura investicija nije ušla u ugovor je još jedan dokaz o koruptivnom sporazumu. Dojče telekom (većinski vlasnik Matava) je platio kao poravnanje američkim vlastima 95,2 miliona dolara zbog korupcije na osnovu koje su ugovori o kupovini crnogorskog i makedonskog telekoma ,,znatno velikodušniji” za kupce, kako piše britanski Financijal Times.
Ko je sve učestvovao u uljepšavanju ugovora koji je ispred crnogorske Vlade potpisao ministar Darko Uskoković?
Centralna figura ovog posla nijesu ni Ana Kolarević, ni Oleg Obradović, ni Darko Uskoković ili Branko Vujović, koji je vodio Tendersku komisiju, Veselin Vukotić, koji je bio u pregovaračkom timu. Oni su samo nosili vodu Milu Đukanoviću, tadašnjem premijeru i predsjedniku Savjeta za privatizaciju, centralnoj ličnosti ove afere.
Njegova je vlada, na šta jasno ukazuju dokumenta iz Amerike, omogućila Mađarima da po povoljnoj cijeni nakon kupovine paketa od 51 odsto, otkupe i dodatnih 21,92 odsto akcija od manjinskih akcionara po povlašćenoj cijeni od 2,2 eura po akciji. Pri tom je iz našeg budžeta ,,vršena doplata od 30 centi za svaku prodatu akciju”. Mađari su tako manjinski paket platili gotovo duplo niže po akciji od većinskog. I, važnije, domogli se cjelokupne infrastrukture, nacionalnog resursa koji je Crna Gora gradila decenijama. Time je ugrožen i bezbjednosni sistem zemlje (Telekom, a ne država, danas posjeduje moćni sistem prisluškivanja)…
Milenko Popović za Monitor podsjeća da je na opasnost ustupanja infrastruktura ukazivao Nebojša Medojević, tada lider GZP. ,,Infrastruktura uvijek ostaje u državnom vlasništvu, jer se na taj način sprečava monopolsko ponašanje provajdera usluga. Ako ovome dodamo negativne strateške i druge implikacije prodaje infrastrukture, onda je jasno zašto se ovako nešto nigde ne radi prilikom sličnih privatizacija.” Popović podsjeća da je vrijednost investicija u infrastrukturu Telekoma u dekadi koja je prethodila privatizaciji bila veća od iznosa plaćenog za kompletan sistem.
Američki pravosudni organi (Dojče telekom je rangiran na tamošnjoj berzi) utvrdili su da je Matav mito uplaćivao za fiktivne ugovore o konsultantskim uslugama na više adresa. Pored advokatice, “sestre visokog crnogorskog zvaničnika” i predstavnika menadžmenta, milioni su išli na račune kompanija sa Mauricijusa i Sejšala – Fiesta, Activa Contracts, Sigma Contracts i Rawleigh Contracts.
Na tim destinacijama teško je doći do vlasničke strukture kompanija, što je Monitor pokušao bez uspjeha. Izvori našeg nedjeljnika tvrde da američki pravosudni organi posjeduju dokaze da su ove kompanije povezane sa familijom Đukanović i prijateljima. I nakon poravnanja tamošnje pravosuđe nastaviće građansku parnicu protiv trojice direktora Matav-a, za koje se sumnja da su odobrili koruptivne fiktivne ugovore. U ugovoru o poravnanju Matav se obavezao da neće kriti dokumente potrebne pravosudnim organima.
Vijesti su na osnovu podataka iz našeg Privrednog suda uočile vezu između firme Fiesta i Atlas grupe Duška Kneževića, te kuma bivšeg premijera Gorana Sita Rakočevića, konsultanta crnogorske Vlade Marka Harisona i sumnjivih ugovora Fieste sa RTCG. Knežević je demantovao vezu sa aferom Telekom. Monitor je pisao ranije da je Knežević povezan sa legalizacijom prvog zvaničnog miliona Mila Đukanovića. Prema insajderskim izvorima navodno se novac Mila Đukanovića iz mutnih privatizacija i tranzitnih poslova skriva u Kneževićevom poslovnom carstvu.
Obradović, Ivanović i Ana Kolarević demantovali su tvrdnje da su uzimali mito. Bivši premijer se nije oglašavao. Možda je zatečen još jednom sličnošću sa bivšim hrvatskim kolegom. Sanaderov pad je krenuo zbog koruptivne afere sa Mađarima, oko prodaje INE.
Crnogorsko tužilaštvo bilo je u šoku nakon vijesti iz Njujorka i ,,nije radilo tokom praznika”, kako je saopštila specijalna tužiteljica Đurđina Ivanović.
Ivanovićeva je ipak otkrila da se ovim slučajem bave godinu dana i konačno saopštila da će tražiti dokaze od Amerikanaca. Šta će kad ih dobije?
Advokat Veselin Radulović ocjenjuje za Monitor da bi jedna od posljedica ove afere mogla biti poništenje privatizacije Telekoma. On smatra da bi tužilaštvo trebalo da putem međunarodne pravne pomoći od SAD i Njemačke dobije dokaze o korupciji. ,,Dosadašnje iskustvo navodi na zaključak da ni Ranka Čarapić ni Đurđina Ivanović ne samo da ne smiju da rade svoj posao, već nemaju hrabrosti ni da javno pomenu imena glavnih aktera ove, ali i niza drugih korupcionaških afera u Crnoj Gori”.
Premijer Igor Lukšić ćuti.
Godina, dakle, počinje Telekomom. Amerikanci po svemu sudeći ozbiljno vode ovu stvar. Brata, sestru i kumove čekaju košmarne noći. Slučaj Đukanović je internacionalizovan.
Zajednički poslovi sestre i kumova
Nije prošlo ni dvije nedjelje od poravnanja Dojče telekoma sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti, zbog koruptivne afere u Crnoj Gori u kojoj je sestra visokog crnogorskog zvaničnika optužena za primanje mita, kada je zablistala još jedna nagrada za prvu advokaticu Crne Gore Anu Kolarević.
Sestra bivšeg premijera, kako agilno izvještava državna Pobjeda, dobila je nagradu World Finance Legal Award – kao ,,najbolja advokatska firma u oblasti privrednog prava za 2012. godinu”.
Prema sopostvenom priznanju Kolarevićeva zastupa ,,80 odsto inostranih firmi”.
Za samo nekoliko godina osvojila je monopol. Karijeru u sudstvu završila je čuvenom presudom kojom je budvanski hotel Avalu dodijelila fantomskoj firmi Beppler&Jacobson, a eliminisala uglednu evropsku kompaniju. Nakon presude Kolarevićeva je prešla u advokate i postala zastupnica Beppler-a. Sumnja se da je familija Đukanović dio kapitala uložila u hotel Avalu, ali i u druge poslove Beppler-a, iza kojeg je formalno do skoro stajao Zoran Bećirović.
„Sve što sam stekla u životu stekla sam svojim radom. Nikada nijesam bila umiješana u bilo kakav familijarni ili državni posao”, govorila je Kolarevićeva. Nakon izbijanja afere Telekom ponovila je da radom samo doprinosi domovini. U jednoj godini platila je preko 104 hiljade eura poreza, koliko košta jedan bratov sat.
Zanimljivo, neposredno nakon što je Matav isplatio mito crnogorskim zvaničnicima, sin Ane Kolarević, Edin, kupio je stan na Menhetnu, vrijedan oko million dolara.
Kolarevićeva je bila u upravnom odboru Željezare pošto je tu kompaniju preuzela misteriozna of šor MNSS, koja je uništila Željezaru i na kraju izašla iz tog posla, prijeteći Crnoj Gori tužbom na međunarodnim sudovima. MANS je zbog te privatizacije predao krivičnu prijavu.
Kolarevićeva je zastupala i Helenic Petroleum koji je preuzeo Jugopetrol, u još jednoj sumnjivoj privatizaciji. Zastupala je i HTP Boka, koju je kupio kum familije Dragan Brković i umjesto milionskih investicija, renomirane hotele pretvorio u ruine.
Ana je i u poslu stoljeća sa kanadskim milijarderom Piterom Mankom koji je preuzeo Arsenal. Jedan od Mankovih ljudi saopštio je da za advokatske usluge nikada nije vidio tako visoku fakturu kao onu Kolarevićeve. Isplatilo se, Mank je dobio jednu od najljepših lokacija na Crnogorskom primorju za simboličnu sumu.
Zastupala je i singapurski Aman rizorts, zakupca Svetog Stefana, rusku kompaniju Sonuba, Miraks, CKB, HAAB… Advokatici stoljeća je profesija na prvom mjestu: zastupa i dinastiju Karađorđević koja od Crne Gore potražuje imovinu. Nju domoljubi ne kritikuje zbog manjka patriotizma.
Kolarevićevu, Miodraga Ivanovića i Olega Obradovića ne povezuje samo Telekom. Obradović i Ivanović su u upravi Prve banke, u kojoj Kolarevićeva ima akcije, a Miodrag Ivanović je sa 900 hiljada eura bio drugi po redu, nakon Elektroprivrede, po visini uloga za dokapitalizaciju Prve. Obradović je bio i u upravi MNSS, a sa Ivanovićem ima zajedničku firmu OMP engineering koja je ovog ljeta sklopila partnerstvo sa Plantažama.
Milena PEROVIĆ- KORAĆ
Milka TADIĆ-MIJOVIĆ
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DUHANKESA3 sedmice
FOKUS4 sedmice