Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Godine biznisa i Noć istraživača

Objavljeno prije

na

Otvoreni dani nauke, već pomalo tradicionalni, ponovo su privukli veliku pažnju crnogorskih đaka, studenata i njihovih roditelja. Razumljivo. Bila je to rijetka prilika da djeca i odrasli u Crnoj Gori imaju mogućnost da na razumljiv, zabavan i poučan način zavire u tajne astronomije, matematike, informatike, fizike i hemije.

I sve to besplatno. Kapu, zato, dolje.

Na svemu tome, podrazumijeva se, treba zahvaliti organizatoru festivala Ministarstvu nauke i njegovim strateškim partnerima. Među njima su bili: Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije, Ministarstvo kulture, Opština Cetinje (ko pomenu predstojeće lokalne izbore?) Fondacija za promociju nauke Prona i nekoliko kompanija koje (njih ili njihove vlasnike) prepoznajemo koliko po poslovnim rezultatima, toliko – ako ne i više, po neispunjenim obećanjima i kontroverzama koje ih prate.

Da bi vam bilo jasnije o čemu govorimo, evo dijela najave sa internet prezentacije Otvorenih dana nauke: ,,U Atlas Capital Centru imaćete priliku da vidite veliku matematičku izložbu Računam na matematiku, i istražite petu po redu Noć istraživača. U atrijumu Delta City-ja očekuje vas Planetarijum, veliki sferni bioskop koji priča priču o nastanku svemira. Na Univerzitetu Donja Gorica, zahvaljujući još jednoj Fabrici znanja, zavirićemo u svijet računara, dok vas u zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore očekuju neka od fantastičnih imena iz svijeta nauke, spremna da sa vama podijele svoje poglede na svijet.

Pošto se druženje uz nauku, u zvanično još neotvorenom Atlas centru, pokazalo kao prava medijska atrakcija, ministarka nauke Sanja Vlahović odlučila je da manifestaciju proširi (pretpostavljamo da su tu odluku donijeli ona i njeni saradnici) u vremenu i prostoru. Tako su Otvoreni dani nauke u Podgorici dobili svoj vikend u Tivtu. Preciznije u tivatskoj enklavi Porto Montenegro (na tom prostoru ne važe crnogorski propisi o PDV-u, akciznim robama ili urbanistički propisi).

Objašnjavajući ovaj, kako je rekla, iskorak ministarka Vlahović je pojasnila i njegove efekte: ,,Prvi efekat ove saradnje svakako jeste potvrda da velike kompanije i investitori u Crnoj Gori prepoznaju značaj promocije nauke u našem društvu, kao i širenja naučne ideje u zajednici. Zbog toga je izuzetno važno da je Porto Montenegro to prepoznao, te da smo se, kao partneri, zajedno pojavili u novoj manifestaciji u okviru Dana nauke – u Vikendu nauke u Porto Montenegru.” Tek pod B ministarka je pomenula to da je dolaskom u Tivat manifestacija koju svojim novcem finansiraju i stanovnici ovog dijela Crne Gore postala dostupna i djeci iz Boke, Budve, Petrovca… Tako vam je to u Vladi Mila Đukanovića – prioriteti se moraju poštovati.

A kanadski biznismen Piter Mank i njegov Porto Montenegro su, bez sumnje, visoko na listi prioriteta čelnika DPS-a. I to ne samo zbog zlatnih (pozlaćenih?) nalivpera koja je dijelio u oktobru 2007. godine, nakon potpisivanja ugovora kojim je postao vlasnik nekadašnjeg Mornaričko-tehničko remontnog zavoda Sava Kovačević. Pa nemaju oni uzalud ekskluzivno pravo da, suprotno važećim zakonima, u svom logotipu nose i grb Crne Gore. Ili je to zbog onih, naknadno zabašurenih, tvrdnji menadžera Porto Montenegra da oni i njihovi poslodavci u Crnoj Gori pišu i donose zakone.

Vlada je, uglavnom, Manku za nepuna 3,3 miliona eura prodala brodogradilište (30 hektara zemljišta uz obalu i dio mora Tivatskog zaliva). Pride je išlo i mnoštvo opreme nekadašnjeg Arsenala (dva plutajuća doka Mank je prodao za 5,5 miliona eura) i nekoliko zgrada u susjedstvu. Među njima je bio i nekadašnji Dom Vojske, u kome je prethodnog vikenda instaliran Planetarijum (nije lako pronaći zatvoren prostor koji zadovoljava potrebne tehničke uslove za ovu izložbu, rekli su nam verzirani u Ministarstvu nauke).

Dok su ministarka, roditelji, zadovoljna djeca i oduševljeni investitori pod kupolom Planetarijuma gledali vještački kosmos (vjerujte na riječ – divan prizor) nikome od njih nije padalo na pamet da su sve to omogućili nekadašnji radnici MTRZ, njih 472, koji su ostali bez posla da bi na temeljima nekadašnjeg Zavoda nikao luksuzni bazen sa ,,pratećim sadržajima” (nelegalno izgrađen i potom, milošću premijera i njegovih ministara, registrovan kao privremeni objekat). Kompanija Adriatic Marines, pohvalili su se njeni menadžeri ljetos, zapošljava više od 300 radnika.

Važnije od toga je da oni ,,prepoznaju značaj promocije nauke u našem društvu”, kako bi rekla ministarka Vlahović. Bez pomena vrijednosti pozitivnog publiciteta koji su dobili domaćini Dana nauke – od Pitera Manka, preko Mila Đukanovića, Veselina Vukotića i njihovih partnera iz UDG-a, do Duška Kneževića i njegove Atlas Grupe. Po svoj prilici potpuno besplatno.

Ministarka Vlahović i njeni saradnici su, manje više prećutno, ignorisali sve molbe da nas, makar površno, upute u novčane tokove prošlonedjeljne manifestacije. Šta je Ministarstvo nauke dobilo od sponzora? Da li su i koliko Dane nauke pomogla dva Ministarstva – pokrovitelji manifestacije? Koliki su bili troškovi manifestacije: zakup prostora, honorari predavača i prezentera, putni troškovi… Ovo je dio pitanja koja su ostala bez odgovora. Znaju oni kome treba polagati račune.

Otud je i muštuluk o ovogodišnjim Danima nauke stigao sa trotoara, tik pokraj raznobojne fontane koja krasi, ponovimo, još neotvoreni Atlas centar. Za zaboravne – biće otvoren na jesen. Tako makar Duško Knežević, najmanje tri godine unazad, obećava i ovdašnjoj javnosti ali i svojim partnerima, finansijerima projekta. Prvo otvaranja Atlas centra, ako ne varaju novinske arhive, najavljivano je za kraj 2009. Ali neka, biće.

Otprilike toliko traje i varakanje oko obećane modernizacije nekadašnjeg Vojno-medicinskog kompleksa u Meljinama. Konzorcijum koji je predvodila Kneževićeva Atlas Grupa postao je zvanični vlasnik bolnice u martu 2010. godine, iako je kupoprodajni ugovor potpisan skoro dvije godine ranije. Atlas Grupa obavezala se da će za sedam godina u Kompleks Meljine investirati 120 miliona. Najavljivana je izgradnja kompleksa sa bolnicom za plastičnu i kardiovaskularnu hirurgiju, dijagnostički i rehabilitacioni centar, kompleksa luksuznih vila apartmanskog tipa i moderan hotel sa mnogo, mnogo zvjezdica. Prema tom planu do sada je već trebalo da bude uloženo skoro 100 miliona. Trebalo, ali nije. I nikome ništa zbog toga.

Kako, pitaju se u sebi državni činovnici, ne pogledati kroz prste čovjeku koga su još italijanski policajci krajem prošlog vijeka, zahvaljujući presretanim telefonskim razgovorima na relaciji Crna Gora – Italija, prepoznali kao prijatelje premijera Đukanovića i drugih aktera duvanske afere? Kako stati na put osvjedočenom prijatelju Bila Klintona i Pamele Anderson spremnom da ih dovede u Crnu Goru, kad god to Vlada plati? Šta se može zamjeriti biznismenu dovoljno uticajnom da, preko svojih veza u Londonu, prijatelju i premijeru obezbijedi višemilionski kredit – prema zvaničnoj verziji – bez bilo kakvih garancija i pokrića. Na riječ!

To su, valjda, razlozi zbog kojih je Vlada, umjesto da pokrene pitanje raskidanja Ugovora u privatizaciji bolnice u Meljinama, odlučila da ponovo posluje sa Kneževićem. Tako što će, pod sloganom Računam na matematiku, u njegovo nedovršeno zdanje uvesti stotine dječaka i djevojčica da im na licu mjesta objasne kako su veze i prečice, u našem mikrokosmosu, važnije od bilo kakvog računa i računanja.

Srećom, sve je prošlo bez najmanjeg incidenta pa danas, ovdje, možemo staviti tačku na ovaj dio priče. Umjesto toga osvrnimo se na prošlonedjeljne aktivnosti ministra poljoprivrede, profesora UDG-a i povremenog biznismena Petra Ivanovića.

To će nam pomoći da shvatimo kako Otvoreni dani nauke nijesu stvoreni da bi podržavali podobne biznismene i njihove investicije, bez obzira na to koliko se ministarka Vlahović i njeni saradnici pravili da im je to važno. Zapravo Dani nauke su samo još jedna žrtva zastrašujuće alavosti ljudi koji su umislili da ovdje ne može i ne treba da postoji ništa što nije u službi njihovih privatnih projekata.

Ivanović se, dakle, prošle nedjelje ponovo bavio poslovima Dragana Brkovića, biznismena u stečaju. Nakon što je, uz premijerovu pomoć, izboksovao da Vlada još jednom finansijski pomogne čovjeka koji je prekršio sve moguće ugovore sa državom, bankama i radnicima, Ivanović je skoknuo do Kolašina da se uvjeri kako je u Brkovićevoj kompaniji Vektra Nord došlo ,,do pomaka u proizvodnji”. Otprilike, više neće prodavati balvane, nego će ih prije izvoza preraditi u daske i grede.

,,Uspjeli smo uz pomoć Vlade Crne Gore da pokrenemo proces proizvodnje, da vratimo 26 ljudi u pogone. Napravili smo plan i program do kraja godine, nabavili sirovinu i svu građu koju ćemo ovdje porezati i sva će biti namijenjena izvozu”, naglasila je Vesna Milošević, direktorica kompanije.

Niko nije pominjao da je Vek¬tra Nord, donedavno, radnicima kolašinske Impregnacije drveta i Eksport drva dugovala devet plata. Nijesu pominjali ni radnike Vektre Jakića, HTP Boke, ili povjerioce Vektre koji od Brkovićevih kompanija potražuju više od 100 miliona eura. Umjesto toga ministar je najavio nastavak druženja i nove, zajedničke poslove Đukanovićeve Vlade i Dragana Brkovića. Nije kum bilo ko. A i puno je uloženo.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo