Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Godine biznisa i Noć istraživača

Objavljeno prije

na

Otvoreni dani nauke, već pomalo tradicionalni, ponovo su privukli veliku pažnju crnogorskih đaka, studenata i njihovih roditelja. Razumljivo. Bila je to rijetka prilika da djeca i odrasli u Crnoj Gori imaju mogućnost da na razumljiv, zabavan i poučan način zavire u tajne astronomije, matematike, informatike, fizike i hemije.

I sve to besplatno. Kapu, zato, dolje.

Na svemu tome, podrazumijeva se, treba zahvaliti organizatoru festivala Ministarstvu nauke i njegovim strateškim partnerima. Među njima su bili: Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije, Ministarstvo kulture, Opština Cetinje (ko pomenu predstojeće lokalne izbore?) Fondacija za promociju nauke Prona i nekoliko kompanija koje (njih ili njihove vlasnike) prepoznajemo koliko po poslovnim rezultatima, toliko – ako ne i više, po neispunjenim obećanjima i kontroverzama koje ih prate.

Da bi vam bilo jasnije o čemu govorimo, evo dijela najave sa internet prezentacije Otvorenih dana nauke: ,,U Atlas Capital Centru imaćete priliku da vidite veliku matematičku izložbu Računam na matematiku, i istražite petu po redu Noć istraživača. U atrijumu Delta City-ja očekuje vas Planetarijum, veliki sferni bioskop koji priča priču o nastanku svemira. Na Univerzitetu Donja Gorica, zahvaljujući još jednoj Fabrici znanja, zavirićemo u svijet računara, dok vas u zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore očekuju neka od fantastičnih imena iz svijeta nauke, spremna da sa vama podijele svoje poglede na svijet.

Pošto se druženje uz nauku, u zvanično još neotvorenom Atlas centru, pokazalo kao prava medijska atrakcija, ministarka nauke Sanja Vlahović odlučila je da manifestaciju proširi (pretpostavljamo da su tu odluku donijeli ona i njeni saradnici) u vremenu i prostoru. Tako su Otvoreni dani nauke u Podgorici dobili svoj vikend u Tivtu. Preciznije u tivatskoj enklavi Porto Montenegro (na tom prostoru ne važe crnogorski propisi o PDV-u, akciznim robama ili urbanistički propisi).

Objašnjavajući ovaj, kako je rekla, iskorak ministarka Vlahović je pojasnila i njegove efekte: ,,Prvi efekat ove saradnje svakako jeste potvrda da velike kompanije i investitori u Crnoj Gori prepoznaju značaj promocije nauke u našem društvu, kao i širenja naučne ideje u zajednici. Zbog toga je izuzetno važno da je Porto Montenegro to prepoznao, te da smo se, kao partneri, zajedno pojavili u novoj manifestaciji u okviru Dana nauke – u Vikendu nauke u Porto Montenegru.” Tek pod B ministarka je pomenula to da je dolaskom u Tivat manifestacija koju svojim novcem finansiraju i stanovnici ovog dijela Crne Gore postala dostupna i djeci iz Boke, Budve, Petrovca… Tako vam je to u Vladi Mila Đukanovića – prioriteti se moraju poštovati.

A kanadski biznismen Piter Mank i njegov Porto Montenegro su, bez sumnje, visoko na listi prioriteta čelnika DPS-a. I to ne samo zbog zlatnih (pozlaćenih?) nalivpera koja je dijelio u oktobru 2007. godine, nakon potpisivanja ugovora kojim je postao vlasnik nekadašnjeg Mornaričko-tehničko remontnog zavoda Sava Kovačević. Pa nemaju oni uzalud ekskluzivno pravo da, suprotno važećim zakonima, u svom logotipu nose i grb Crne Gore. Ili je to zbog onih, naknadno zabašurenih, tvrdnji menadžera Porto Montenegra da oni i njihovi poslodavci u Crnoj Gori pišu i donose zakone.

Vlada je, uglavnom, Manku za nepuna 3,3 miliona eura prodala brodogradilište (30 hektara zemljišta uz obalu i dio mora Tivatskog zaliva). Pride je išlo i mnoštvo opreme nekadašnjeg Arsenala (dva plutajuća doka Mank je prodao za 5,5 miliona eura) i nekoliko zgrada u susjedstvu. Među njima je bio i nekadašnji Dom Vojske, u kome je prethodnog vikenda instaliran Planetarijum (nije lako pronaći zatvoren prostor koji zadovoljava potrebne tehničke uslove za ovu izložbu, rekli su nam verzirani u Ministarstvu nauke).

Dok su ministarka, roditelji, zadovoljna djeca i oduševljeni investitori pod kupolom Planetarijuma gledali vještački kosmos (vjerujte na riječ – divan prizor) nikome od njih nije padalo na pamet da su sve to omogućili nekadašnji radnici MTRZ, njih 472, koji su ostali bez posla da bi na temeljima nekadašnjeg Zavoda nikao luksuzni bazen sa ,,pratećim sadržajima” (nelegalno izgrađen i potom, milošću premijera i njegovih ministara, registrovan kao privremeni objekat). Kompanija Adriatic Marines, pohvalili su se njeni menadžeri ljetos, zapošljava više od 300 radnika.

Važnije od toga je da oni ,,prepoznaju značaj promocije nauke u našem društvu”, kako bi rekla ministarka Vlahović. Bez pomena vrijednosti pozitivnog publiciteta koji su dobili domaćini Dana nauke – od Pitera Manka, preko Mila Đukanovića, Veselina Vukotića i njihovih partnera iz UDG-a, do Duška Kneževića i njegove Atlas Grupe. Po svoj prilici potpuno besplatno.

Ministarka Vlahović i njeni saradnici su, manje više prećutno, ignorisali sve molbe da nas, makar površno, upute u novčane tokove prošlonedjeljne manifestacije. Šta je Ministarstvo nauke dobilo od sponzora? Da li su i koliko Dane nauke pomogla dva Ministarstva – pokrovitelji manifestacije? Koliki su bili troškovi manifestacije: zakup prostora, honorari predavača i prezentera, putni troškovi… Ovo je dio pitanja koja su ostala bez odgovora. Znaju oni kome treba polagati račune.

Otud je i muštuluk o ovogodišnjim Danima nauke stigao sa trotoara, tik pokraj raznobojne fontane koja krasi, ponovimo, još neotvoreni Atlas centar. Za zaboravne – biće otvoren na jesen. Tako makar Duško Knežević, najmanje tri godine unazad, obećava i ovdašnjoj javnosti ali i svojim partnerima, finansijerima projekta. Prvo otvaranja Atlas centra, ako ne varaju novinske arhive, najavljivano je za kraj 2009. Ali neka, biće.

Otprilike toliko traje i varakanje oko obećane modernizacije nekadašnjeg Vojno-medicinskog kompleksa u Meljinama. Konzorcijum koji je predvodila Kneževićeva Atlas Grupa postao je zvanični vlasnik bolnice u martu 2010. godine, iako je kupoprodajni ugovor potpisan skoro dvije godine ranije. Atlas Grupa obavezala se da će za sedam godina u Kompleks Meljine investirati 120 miliona. Najavljivana je izgradnja kompleksa sa bolnicom za plastičnu i kardiovaskularnu hirurgiju, dijagnostički i rehabilitacioni centar, kompleksa luksuznih vila apartmanskog tipa i moderan hotel sa mnogo, mnogo zvjezdica. Prema tom planu do sada je već trebalo da bude uloženo skoro 100 miliona. Trebalo, ali nije. I nikome ništa zbog toga.

Kako, pitaju se u sebi državni činovnici, ne pogledati kroz prste čovjeku koga su još italijanski policajci krajem prošlog vijeka, zahvaljujući presretanim telefonskim razgovorima na relaciji Crna Gora – Italija, prepoznali kao prijatelje premijera Đukanovića i drugih aktera duvanske afere? Kako stati na put osvjedočenom prijatelju Bila Klintona i Pamele Anderson spremnom da ih dovede u Crnu Goru, kad god to Vlada plati? Šta se može zamjeriti biznismenu dovoljno uticajnom da, preko svojih veza u Londonu, prijatelju i premijeru obezbijedi višemilionski kredit – prema zvaničnoj verziji – bez bilo kakvih garancija i pokrića. Na riječ!

To su, valjda, razlozi zbog kojih je Vlada, umjesto da pokrene pitanje raskidanja Ugovora u privatizaciji bolnice u Meljinama, odlučila da ponovo posluje sa Kneževićem. Tako što će, pod sloganom Računam na matematiku, u njegovo nedovršeno zdanje uvesti stotine dječaka i djevojčica da im na licu mjesta objasne kako su veze i prečice, u našem mikrokosmosu, važnije od bilo kakvog računa i računanja.

Srećom, sve je prošlo bez najmanjeg incidenta pa danas, ovdje, možemo staviti tačku na ovaj dio priče. Umjesto toga osvrnimo se na prošlonedjeljne aktivnosti ministra poljoprivrede, profesora UDG-a i povremenog biznismena Petra Ivanovića.

To će nam pomoći da shvatimo kako Otvoreni dani nauke nijesu stvoreni da bi podržavali podobne biznismene i njihove investicije, bez obzira na to koliko se ministarka Vlahović i njeni saradnici pravili da im je to važno. Zapravo Dani nauke su samo još jedna žrtva zastrašujuće alavosti ljudi koji su umislili da ovdje ne može i ne treba da postoji ništa što nije u službi njihovih privatnih projekata.

Ivanović se, dakle, prošle nedjelje ponovo bavio poslovima Dragana Brkovića, biznismena u stečaju. Nakon što je, uz premijerovu pomoć, izboksovao da Vlada još jednom finansijski pomogne čovjeka koji je prekršio sve moguće ugovore sa državom, bankama i radnicima, Ivanović je skoknuo do Kolašina da se uvjeri kako je u Brkovićevoj kompaniji Vektra Nord došlo ,,do pomaka u proizvodnji”. Otprilike, više neće prodavati balvane, nego će ih prije izvoza preraditi u daske i grede.

,,Uspjeli smo uz pomoć Vlade Crne Gore da pokrenemo proces proizvodnje, da vratimo 26 ljudi u pogone. Napravili smo plan i program do kraja godine, nabavili sirovinu i svu građu koju ćemo ovdje porezati i sva će biti namijenjena izvozu”, naglasila je Vesna Milošević, direktorica kompanije.

Niko nije pominjao da je Vek¬tra Nord, donedavno, radnicima kolašinske Impregnacije drveta i Eksport drva dugovala devet plata. Nijesu pominjali ni radnike Vektre Jakića, HTP Boke, ili povjerioce Vektre koji od Brkovićevih kompanija potražuju više od 100 miliona eura. Umjesto toga ministar je najavio nastavak druženja i nove, zajedničke poslove Đukanovićeve Vlade i Dragana Brkovića. Nije kum bilo ko. A i puno je uloženo.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo